IEA: Potrošnja nafte nastaviće da raste do 2050. godine

Međunarodna agencija za energiju (IEA) dodatno je ublažila svoj stav o predstojećem vrhuncu potražnje za naftom, vraćajući scenario u kojem globalna potrošnja nastavlja da raste do sredine vijeka.

Dok je trebalo da potrošnja nafte stagnira ili opadne tokom ove decenije u sva tri scenarija koja je IEA analizirala prošle godine, najnoviji izvještaj ponovo uvodi "scenario trenutnih politika" (engl. CPS - Current Policies Scenario) u kojem potrošnja raste za 13 odsto do 2050. godine. Snažnija prognoza zavisi od sporijeg tempa usvajanja električnih vozila.

Ponovno uvođenje CPS nakon petogodišnje pauze predstavlja posljednju ponovnu evaluaciju dugoročnih izgleda za naftu od strane agencije i šire energetske industrije. Takođe dolazi u trenutku kada je Bijela kuća pod administracijom koja istovremeno podržava fosilna goriva i kritikuje izvore obnovljive energije.

Prognoze IEA sa sjedištem u Parizu, osnovane nakon naftne krize 1973. godine, vlade i energetska industrija širom svijeta koriste za planiranje politika i ulaganja. Analize agencije mogle bi pružiti otrežnjujuće informacije za delegate koji se okupljaju u Brazilu ove nedjelje na klimatskim pregovorima pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija, poznatim kao COP30.

Izvještaj objavljen u srijedu predstavlja još jednu promjenu tona agencije, koja je u septembru saopštila da je potrebno uložiti milijarde dolara u nove zalihe nafte i gasa, nakon što je prethodno bila kritikovana zbog izjave da takva ulaganja nisu kompatibilna s klimatskim ciljevima. Republikanski zakonodavci su napali agenciju i pokušali da smanje njeno finansiranje.

Najnoviji izvještaj IEA je u skladu s trendom u energetskoj industriji. U septembru je BP Plc pomjerio svoje projekcije, navodeći da bi potrošnja mogla da dostigne vrhunac već ove godine.

Pored CPS, izvještaj i dalje uključuje "scenario izjavljenih politika" (engl. STEPS - Stated Policies Scenario), u kojem će potrošnja nafte dostići vrhunac oko 2030. godine. U izvještaju nijedna od opcija nije označena kao vjerovatnija.

"Jedan od ključnih faktora koji će uticati na potrošnju nafte u budućnosti jeste elektrifikacija transportnog sektora", rekao je izvršni direktor Fatih Birol u telefonskom intervjuu iz sjedišta agencije u Parizu. "To će zavisiti od politika vlada."

Električna vozila

U CPS scenariju, globalna potrošnja nafte raste sa otprilike 100 miliona barela dnevno na 113 miliona do 2050. godine, dok će se udio električnih vozila (EV) u ukupnoj globalnoj prodaji automobila uglavnom stabilizovati nakon 2035. godine. U scenariju STEPS, predviđa se da će se udio prodaje električnih vozila udvostručiti do 2030. godine i porasti iznad 50 odsto pet godina kasnije. Scenario CPS predstavlja kočnicu za rast energije vjetra i sunca i snažniju putanju za prirodni gas.

Neizbježno, ova dva puta imaju različite posljedice za svjetsko naftno tržište i cijene. U CPS scenariju, "veća potrošnja brže apsorbuje višak ponude nafte i LNG-ja", podstičući rast cijena nafte na oko 90 dolara po barelu do 2035. godine. Zadovoljavanje potražnje zahtijevaće otprilike 25 miliona barela dnevno kroz nove projekte, kao i snabdijevanje od proizvođača koji su trenutno pod sankcijama.

Scenario potražnje za naftom i gasom predstavlja daljnji dokaz da će put ka neto nuli do sredine decenije biti izazovniji nego što se prethodno mislilo, s posljedicama po životnu sredinu. Globalne temperature porašće skoro tri stepena u odnosu na predindustrijske nivoe do kraja vijeka u CPS scenariju, u poređenju sa 2,5 stepeni u drugom scenariju. Oba puta vode do nivoa klimatskih promjena koje naučnici smatraju izuzetno destruktivnim.

 

Kasniji vrhunac

CPS scenario je više u skladu sa stavovima OPEC-a, kartela proizvođača nafte predvođenog Saudijskom Arabijom, koji prognozira da će potrošnja ovog proizvoda nastaviti da raste do 2050. godine. Generalni sekretar OPEC-a Haitham Al-Ghais više puta je kritikovao IEA, optužujući agenciju da promoviše "antinaftnu naraciju".

Čak i u manje optimističnom scenariju IEA, STEPS, vrhunac potražnje za naftom sada se očekuje nešto kasnije, "oko 2030. godine", a ne prije kraja ove decenije, kako je predviđeno u prošlogodišnjoj analizi. Prosječna potrošnja nafte će 2050. godine iznositi 96,9 miliona barela dnevno, u odnosu na prethodnu procjenu od 93,1 milion barela dnevno.

Bez obzira na to koja se prognoza na kraju obistini, svijet se mora suočiti s nizom rizika, od sankcija na naftu, neizvjesnosti oko isporuke ruskog prirodnog gasa do rizika od sajber-napada na elektroenergetsku infrastrukturu, rekao je Birol.

"Globalna energetska bezbjednost suočava se s mnoštvom prijetnji kakve nikada ranije nismo vidjeli", rekao je on.