Bosna i Hercegovina je u potpunosti ovisna od uvoza plina iz Rusije. Dugogodišnja suradnja BiH i Gazproma te nejedinstven stav o sankcijama Rusiji mogli bi očuvati pouzdano snabdijevanje plinom.
Na konferenciji "Energetska sigurnost BiH i regiona u uslovima novih geopolitičkih karti" istaknuto je da su moguće i promjene, jer je događaje teško predvidjeti. Trenutano BiH nema alternativu za uvoz plina iz Rusije.
"To je prije svega neki industrijski sektor, neki industrijski potrošači i Kanton Sarajevo zbog grijanja", kazao je Semin Petrović iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku Sarajevo za BHT1.
Slamka spasa
Južna interkonekcija koja bi BiH spajala s Hrvatskom i preko nje s Europskom unijom trenutno je bez napretka. Cijena gradnje plinovoda je procijenjena na 196 milijuna KM, a jedini investitor bi trebao biti BH Gas.
Bivši direktor Bh Gasa Almir Bečarević kazao je da je novac za eksproprijaciju zemljišta obezbjeđen ali i ugrožen zbog potencijalne isplate penala mađarskom transporteru FGSZ.
"Nerazumnim prelaskom na Turski tok i pokretanjem arbitražnog postupka vrijednog 21,1 milion dolara je ugrožena gradnja novog gasovoda, a dovedeno je u pitanje i kompletno poslovanje BH Gasa, samim tim i funkcionisanje postojećeg transportnog sistema", kazao je Bečarević za Interview.ba.
Bloomberg
USAID je preko EBRD finansirao studiju okoliša, a EU komisija je finansirala idejni projekat.
Novi gasovod ili Južna interkonekcija koja spaja BiH i Hrvatsku polazi od Zagvozda u Republici Hrvatskoj preko Posušje, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i Travnika s odvojkom za Mostar i prepoznat je kao projekat od najvećeg prioriteta za FBiH i uvršten u sve ključne strateške, planske i razvojne dokumente kao što su Okvirna energetska strategija BiH do 2035. godine, Okvirna energetska strategija FBiH do 2035. godine, te Program javnih investicija FBiH do 2022.
Uvoz nafte
Drugi energent od kojeg BiH 100 ovisi od uvoza je nafta.
"Možda neće biti toliki problem snabdjevanje, ali će cijene vjerovatno rasti", kaže Petrović za BHT1.
Energetska tranzicija koju zagovara Europska unija dodatno otežava problem. Predviđeno je postepeno ukidanje proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva i uvođenje posebnih taksi za izvoznike iz zemalja koje se ne budu pridržavale europskih direktiva.
"Bosna i Hercegovina nije spremna u ovom trenutku da se odrekne korišćenja i uglja i nafte tako da je sasvim sigurno da će se morati čekati neka rješenja u Europi", navodi za BHT1 Miloš Šolaja iz Centra za lobiranje te dodaje da će se morati "raditi i na domaćim rješenjima u koja uključujem i razvoj energetske efikasnosti gdje je BiH takođe na vrlo niskom nivou."
U suprotnom, BiH će biti podvrgnuta plaćanju takse, plaćanju poreza pri izvozu cementa, aluminija, čelika i električne energije kazao je Miroslav Nikolić iz "Elektroprivrede HZHB" Mostar.
Dušan Proroković s beogradskog Instituta za Međunarodnu politiku kazao je za BHT1 da je sukob u Ukrajini samo jedno bojište u hibridnom ratu koji se vodi između Rusije i Zapada, a u kojem se energenti koriste kao nekonvencionalno oružje.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...