Rijetki zemni metali spadaju među najkritičnije sirovine na planeti, duboko ugrađene u tehnologije koje čine temelj modernog života. Ipak, malo ko je uopšte čuo za njih dok izbijanje trgovinskog rata između SAD-a i Kine nije stavilo te elemente u centar pažnje.
S neobičnim imenima poput gadolinijuma i disprozijuma, rijetki zemni metali koriste se u različitim sektorima: od poluprovodnika i iPhone uređaja do aparata za magnetnu rezonancu (MRI) i tretmana raka. U posljednje vrijeme, potražnja za njima podstaknuta je zelenim tehnologijama koje pomažu u smanjenju emisije ugljenika.
Svijet se dugo oslanjao na Kinu kada je riječ o tim metalima, što je zemlji išlo u korist u odgovoru na trgovinski rat koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump. Kina je iskoristila svoju dominaciju nad lancem snabdijevanja kako bi se osvetila američkim carinama ograničavanjem izvoza rijetkih metala.
Ta ograničenja postala su žarišna tačka u trgovinskim pregovorima između dviju supersila i takođe su ubrzala američke napore da osiguraju alternativne izvore, kako domaće, tako i od saveznika u inostranstvu. Nakon sastanka između Trumpa i predsjednika Xi Jinpinga krajem oktobra, Kina se složila s jednogodišnjom suspenzijom strožih kontrola koje je najavila ranije tog mjeseca.
Šta su rijetki zemni metali
Rijetki zemni metali su grupa od sedamnaest metalnih elemenata, okupljenih zbog svojih hemijskih sličnosti. Njihova optička, magnetna i električna svojstva čine ih pogodnim za širok spektar primjena.
Na primjer, terbijum i itrijum omogućavaju prikaz živih boja na ekranima pametnih telefona i televizora, dok sposobnost cerijuma da podstiče hemijske reakcije znači da se često koristi u katalitičkim konverterima za prečišćavanje izduvnih gasova automobila.
Neodijum i prazeodijum koriste se za izradu motora s trajnim magnetima. Oni mogu pretvoriti električnu energiju uskladištenu u bateriji u pokret – na primjer, za okretanje točkova električnog vozila. Takođe mogu raditi u suprotnom smjeru, pretvarajući pokret u električnu energiju, što je način na koji rotacija lopatica vjetroturbina proizvodi struju.
Koliko su rijetki ti metali
Suprotno svom imenu, rijetki zemni metali zapravo su prilično česti u Zemljinoj kori: cerijum je čak zastupljeniji od kalaja ili olova. Međutim, izazov je pronaći ih u dovoljno visokoj koncentraciji na jednom mjestu da bi eksploatacija bila isplativa.
Iskopavanje može štetiti životnoj sredini jer su potrebne velike količine vode i energije da bi se rijetki zemni metali odvojili od stijena u kojima se nalaze. Takođe postoji rizik od zagađenja lokalnog zemljišta i podzemnih voda, budući da se rijetki zemni metali često javljaju zajedno s radioaktivnim elementima poput uranijuma i torijuma.
Ko su najveći dobavljači rijetkih zemnih metala
SAD je bio vodeći proizvođač od 1960-ih do 1980-ih, ali njihov položaj slabi kako je Kina počela da povećava proizvodnju. Poslovanje s niskim troškovima omogućilo je istočnoazijskoj zemlji da preplavi tržište jeftinim rijetkim zemnim metalima i uspostavi gotovo monopol nad globalnim lancem snabdijevanja.
Kina je odgovorna za oko sedamdeset odsto količina izvučenih iz rudnika. Proizvela je 270.000 metričkih tona rijetkih metala u 2024, udvostručivši proizvodnju tokom pet godina, prema podacima američkog Geološkog zavoda. SAD je zauzeo daleko drugo mjesto s 45.000 tona.
Osnova kineske dominacije je činjenica da ova zemlja posjeduje gotovo polovinu svjetskih rezervi rijetkih metala, što su nalazišta koja se mogu ekonomski eksploatisati. Njenih 44 miliona tona rezervi više su nego dvostruko veće od drugoplasiranog Brazila.
SAD je tek na sedmom mjestu sa oko 1,9 miliona tona rezervi. Takođe ima malu sposobnost prerade. Zapravo, nekoliko zemalja koje mogu da rudare rijetke metale često moraju da ih šalju dalje na preradu u Kinu.
Kako je Kina iskoristila kontrolu nad rijetkim zemnim metalima
Kina je dugo prepoznavala svoju prednost kada je riječ o rijetkim metalima. Vođa Deng Xiaoping rekao je još 1992. da "Bliski istok ima naftu, a Kina ima rijetke metale".
Njena dominacija nad tržištem postala je očigledna 2010. kada je blokirala izvoz u Japan na dva mjeseca nakon eskalacije pomorskog graničnog spora. To je podstaklo dugotrajni napor Japana da smanji zavisnost od Kine oko rijetkih metala, iako je zavisnost smanjena samo s osamdeset do devedeset odsto na 60 odsto, rekao je bivši ministar privredne bezbjednosti Takayuki Kobayashi za Bloomberg News.
Kineska centralna vlada čvrsto kontroliše proizvodnju i izvoz rijetkih metala u zemlji. Tokom posljednjih godina demonstrirala je moć kako bi odgovorila na napetosti sa SAD-om oko pristupa poluprovodnicima. Krajem 2023. Kina je proširila ograničenja izvoza tehnologija za obradu rijetkih metala, jačajući svoju kontrolu nad preradom.
Kako je Kina koristila rijetke metale kao oružje u trgovinskom ratu
Osim carina uvedenih kao odgovor, Kina je početkom aprila dodala sedam rijetkih metala i trajnih magneta na listu za kontrolu izvoza, što znači da kompanije moraju dobiti posebne dozvole za slanje tih materijala u inostranstvo. To je odraz sličnih ograničenja koja je Kina uvela tokom protekle dvije godine na druge ključne minerale, poput galijuma, germanijuma, grafita i antimona.
Ograničenja izvoza rijetkih metala obuhvatila su i neke "teške" rijetke metale, koje gotovo isključivo proizvodi Kina i koji su obično vredniji. Lutecijum, na primjer, koristi se kao katalizator za razgradnju ugljovodonika u naftnim rafinerijama.
Kineska ograničenja na izvoz rijetkih metala vrše pritisak na američke kompanije. Ford Motor Co. je u maju privremeno zatvorio fabriku u Čikagu jer je ponestalo magneta od rijetkih metala. Posljedice su se proširile i na druge dijelove svijeta, uključujući i Evropsku uniju, gdje su kompanije prijavile više prekida u proizvodnji.
Nastavak isporuka rijetkih metala bio je na vrhu američke liste prioriteta tokom trgovinskih pregovora s Kinom u junu. Dvije strane postigle su okvirni sporazum, a Kina je saopštila da će "pregledati i odobriti odgovarajuće izvozne zahtjeve za kontrolisane proizvode u skladu sa zakonom".
Međutim, početkom oktobra kinesko ministarstvo trgovine objavilo je nova ograničenja za rijetke metale, pozivajući se na nacionalnu bezbjednost. Navelo je da će kompanije u inostranstvu morati da dobiju odobrenje za izvoz određenih proizvoda ako makar 0,1 odsto njihove vrijednosti potiče od određenih rijetkih metala iz Kine. Takođe je najavljeno da će biti potrebna izvozna dozvola za proizvode napravljene korišćenjem kineske tehnologije povezane s rudarenjem, topljenjem, reciklažom i proizvodnjom magneta od rijetkih metala.
Ove mjere su odgođene za godinu dana nakon još jednog kruga trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine i sastanka između Trumpa i Xija na marginama APEC samita. Pauza je donijela olakšanje globalnim kupcima rijetkih metala nakon nekoliko turbulentnih mjeseci i dala velikim ekonomijama više vremena da pronađu protivtežu kineskoj dominaciji u toj industriji.
Kako Trump pokušava povećati proizvodnju rijetkih metala u SAD-u
Sjedinjene Američke Države oslanjaju se na Kinu za oko 70 odsto svog uvoza rijetkih metala. Ta zavisnost čini američki vojnoindustrijski kompleks ranjivim. Na primjer, borbeni avion F-35, prema podacima američkog ministarstva odbrane, zahtijeva više od 900 funti (oko 408 kilograma) rijetkih metala.
Trump želi da poveća domaće snabdijevanje rijetkim metalima. U martu je potpisao izvršnu naredbu pozivajući se na ratna ovlašćenja kako bi proširio američku proizvodnju i preradu kritičnih minerala i rijetkih metala. Cilj je da se obezbijedi više finansiranja, kredita i drugih investicionih podsticaja, kao i da se ubrza proces izdavanja dozvola za nove projekte.
Predsjednik je zatim u aprilu pokrenuo istragu o američkom lancu snabdijevanja kritičnim mineralima, naredivši ministru trgovine Howardu Lutnicku da utvrdi da li zavisnost od uvoza predstavlja prijetnju nacionalnoj bezbjednosti i da li bi trebalo uvesti carine. Rezultati istrage treba da budu dostavljeni u roku od 270 dana.
Uvozne carine same po sebi ne bi odmah povećale američko snabdijevanje. Trenutno u zemlji postoji samo jedan aktivan rudnik rijetkih metala - rudnik Mountain Pass kompanije MP Materials Corp., ponovo otvoren 2018. godine u kalifornijskoj pustinji Mojave. Pokretanje drugih projekata bio bi višegodišnji i skup proces. U međuvremenu, američke kompanije kojima su rijetki metali potrebni vjerovatno bi morale da plaćaju više za njihov uvoz, ako bi nove carine bile uvedene, pod uslovom da Kina uopšte dozvoli izvoz tih materijala.
U julu se američko ministarstvo odbrane saglasilo s investicijom od 400 miliona dolara u MP Materials, s ciljem da se stvori industrijski lider u oblasti rijetkih metala. Vlada će postati najveći akcionar kompanije, a novac će pomoći u finansiranju nove fabrike za proizvodnju magneta od rijetkih metala. Ministarstvo odbrane će obezbijediti desetogodišnju garanciju da će svi proizvodi fabrike biti otkupljeni.
Trump takođe traži izvore rijetkih metala van granica SAD-a. Krajem aprila potpisao je sporazum s Ukrajinom o eksploataciji njenih kritičnih minerala, istakavši tu evropsku zemlju kao potencijalni izvor rijetkih metala. Međutim, Ukrajina nema značajne rezerve koje se međunarodno priznaju kao ekonomski isplative.
U oktobru je Trumpova administracija postigla istorijski sporazum s australijskom vladom o zajedničkom ulaganju u industriju kritičnih minerala. Dvije zemlje će u prvoj fazi investirati više od milijardu dolara, a australijski premijer Anthony Albanese rekao je da bi sporazum u budućnosti mogao da se proširi na projekte ukupne vrijednosti 8,5 milijardi dolara.
Australija posjeduje četvrte po veličini rezerve rijetkih metala na svijetu i već dugo nastoji da se pozicionira kao održiva alternativa Kini. Ipak, brojni njeni projekti su još u ranim fazama i godinama su udaljeni od početka proizvodnje.
.webp){kind=icon}
