Legalizacija kanabisa: Crno tržište velikog ekonomskog potencijala

Kanabis je zakonom zabranjen u većem dijelu svijeta, mada raste broj država koje ga legalizuju. Kanada je prva država u svijetu koja je na saveznom nivou legalizovala kanabis, a u Evropi su to među prvima učinili Portugal, Britanija, Italija, Češka, Španija, Gruzija, Luksemburg, Holandija, Malta.

Ono što se razlikuje od zemlje do zemlje jesu zakoni, a u slučaju Njemačke, koja je nedavno uvela legalizaciju (od 1. aprila), pojedinac kod sebe može da ima do 25 grama kanabisa, kao i da uzgaja do tri biljke marihuane u svom domu.

Slične inicijative pokreću se i u ostatku Evrope, pa i u Adria regionu (Sjeverna Makedonija i Hrvatska predvode), ali dolaze s određenim predostrožnostima. Na primjer, marihuana, iako je dozvoljena u nekim državama, ne smije da se konzumira na igralištima, u školama, sportskim objektima, objektima za djecu i mlade.

Najveća tržišta u svijetu

Kanada je još 2018. legalizovala marihuanu, a njena upotreba je dozvoljena u čak 33 federalne američke države. Kandaski Tilray je prva kompanija kanabisa koja se našla u indeksnoj korpi Nasdaq. 

• Od 2018. do 2022. kanadski sektor kanabisa je rastao, ali je onda došlo do posustajanja. To tržište je prošle godine vrijedelo 10,8 milijardi dolara, što je primjetan rast u odnosu na 6,4 milijarde dolara iz perioda kada je marihuana prvi put odobrena u nemedicinske svrhe.

• Ukupni američki ekonomski uticaj, izazvan regulisanom prodajom marihuane, mogao bi dostići 112,4 milijarde dolara u 2024. godini, što je za otprilike 12 odsto više nego prošle godine, prema nedavno objavljenoj analizi iz MJB iz Factbooka.

Veliki broj kompanija, prije svega u Americi, odlučio je da uđe u posao s kanabisom, a neke imaju i akcije na berzama. Ipak, treba imati u vidu da, dok legalizacija ne bude šireg obima, ekonomski potencijal neće biti ne samo potpun, nego čak i dovoljno isplativ za mnoge igrače.

Iako se obrt koji ima, recimo, Kanada ne može osporiti - ilegalno tržište marihuane je i dalje višestruko razvijenije od legalnog tržišta. To je svojevrsna prepreka biznisima, preduzetnicima i samom sektoru. Naravno, jedan od ključnih razloga za okretanje ilegalnom tržištu jeste cijena.

S druge strane, tamo gdje kanabis nije legalizovan, govorimo o crnom tržištu - ne sivom. Dakle, budući da kanabis i opojne droge nisu legalne poput proizvoda/usluga na sivom tržištu, one posledično ne mogu biti predmet oporezivanja.

Adria region

Bloomberg Adria je istraživala status kanabisa i ekonomskog uticaja u BiH, ali i ostatku regiona, naglašavajući bitnu razliku između kanabisa i drugih opojnih droga koje nisu legalne poput proizvoda/usluga na sivom tržištu i koje, posljedično, ne mogu biti predmet oporezivanja od države.

Bloomberg

Recimo, cigarete su legalne i, kao takve, proizvode ih radnici u okviru proizvodnih pogona. Međutim zbog akciznih i drugih fiskalnih politika koje ih opterećuju, postoji inicijativa da se njima trguje na sivom tržištu. Nasuprot tome, proizvodnja kanabisa i opojnih droga odvija se na tajnim lokacijama i mahom vezuje za kriminalne grupe.

Budući da crno tržište nije regulisano niti legalno - sve je moguće, i to sa sobom povlači razne rizike, pa je isplativost biznisa s kanabisom upitna. Prije svega, treba imati u vidu da su na crnom tržištu uvijek pobjednici ponuđači, a gubitnici potrošači. Cijene su visoke, formiraju se van zakona i nema kolektivnog organizovanja, što lako dovodi do monopola.

Inače, upotreba kanabisa i proizvoda od kanabisa u medicinske svrhe je legalizovana u Albaniji, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i djelimično u Sloveniji, dok je upotreba u rekreativne svrhe dijelom dekriminalizovana u Hrvatskoj i Sloveniji. Ali opet je problem crno tržište.

To je za Bloomberg Adriju potvrdila i Maja Timotijević, predsjednica udruženja Konoplja iz Srbije. Kaže da je potencijal u ovoj proizvodnji izuzetan, ali da većina ljudi koji se odluče za konoplju o njoj ne zna dovoljno. Timotijević navodi kako je u Srbiji od 2015. kroz samo nekoliko godina došlo do ponovnog zamaha u proizvodnji industrijske konoplje, i to sa 60 hektara zasada godišnje na 1.000 hektara.

Investitori su zainteresovani za ulaganja, ali samo ako bi domaće tržište bilo bolje uređeno. Drugim riječima, odustaju zbog manjkavosti zakona. U odnosu na Srbiju, recimo, Hrvatska ima liberalnije propise.

 

 

Mimo Hrvatske, na ovom polju ponajviše napreduje Sjeverna Makedonija, u kojoj posljednjih godina vlada veliko interesovanje za uzgoj i proizvodnju ekstrakata lekovitog kanabisa, pošto je još 2016. godine ta vrsta biznisa legalizovana novom zakonskom regulativom.

Prema podacima Bloomberg Adrije iz 2022, od 2016. do tad licence za uzgoj medicinskog kanabisa izdate su za 65 kompanija, a procjenjuje se da je u sektor od domaćih i stranih investitora uloženo oko pola milijarde evra. Tako je Sjeverna Makedonija postala zemlja prva u Adria regionu koja je legalizovala kanabis u medicinske svrhe.

Ekonomski potencijal

Argumenti koji idu u prilog legalizaciji tiču se, prije svega, smanjenja ukupnih troškova na crnom tržištu, što bi mogao biti motiv za vlade. Ipak, delikatnost vezana za samu robu komplikuje ovo pitanje. Drugo, formalizacija tržišta kanabisa znači dodatne javne prihode, te bi rasli budžetski prihodi po osnovu proizvodnje, distribucije itd.

Formiranje nove vrijednosti na tržištu bi, posljedično, uticalo na rast BDP-a, mada je riječ o minimalnom učešću koji, kažu analitičari, nije jasno procijeniti. Svakako, kako je tema kanabisa sve aktuelnija, bila bi poseban izazov i za startapove i preduzetnike koji bi nailazili na manje prepreka u biznisu, a vidjeli bi veće prilike za rast i zaradu.

U Adria regionu, međutim, ova tema je još uvijek tabu. Mimo Sjeverne Makedonije, na tom putu možda najviše napreduje Hrvatska, mada skromno. Prva faza bila bi dekriminalizacija, pa legalizacija, a tek onda potpuna formalizacija, što su faze koje zahtijevaju vrijeme. Sve i da se zemlje regiona uključe u tu utakmicu jednog dana, pitanje je koliko će biti konkurentne.