Izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol predložio je izgradnju novog naftovoda koji bi povezao naftna polja u Basri u Iraku s mediteranskim terminalom u Ceyhanu u Turskoj, kako bi se smanjila ovisnost o Hormuškom tjesnacu, piše Hürriyetu.
"Vjerujem da bi naftovod Basra-Ceyhan mogao biti iznimno atraktivan i vrlo važan projekt i za Irak i za Tursku, ali i za regionalnu sigurnost opskrbe, posebno iz europske perspektive", rekao je Birol u intervjuu za Hürriyet objavljenom u nedjelju. "Vjerujem i da se pitanje financiranja može riješiti. Upravo je sada pravi trenutak."
Iran je u subotu ponovno uveo ograničenja za promet brodova kroz Hormuški tjesnac, manje od 24 sata nakon što je Teheran objavio da je prolaz otvoren za trgovačke brodove. Nekoliko tankera za ukapljeni prirodni plin promijenilo je rutu dok su bili na putu prema tjesnacu, nakon što je Iran upozorio kapetane da je ključni pomorski pravac ponovno zatvoren.
Irak ovisi o Hormuškom tjesnacu za izvoz nafte iz zaljevske luke Basra, koja raspolaže jednim od najvećih nalazišta nafte na svijetu, oko 90 milijardi barela, i čini oko 90 posto ukupnog izvoza nafte zemlje, rekao je Birol.
"Vaza se jednom razbije i teško ju je ponovno sastaviti", rekao je Birol, misleći na Hormuški tjesnac. Novi naftovod "nužan je za Irak i prilika za Tursku. Ujedno je velika prilika i za Europu kada je riječ o sigurnosti opskrbe. To treba promatrati kao strateški projekt."
Za takav projekt Turska i Irak trebaju postići politički dogovor, "što smatram ostvarivim", dodao je, uz napomenu da bi financiranje moglo dobiti i potporu Europe.
Turska je već predložila produženje postojećeg naftovoda između Ceyhana i naftnih polja u Kirkuku sa sjevera prema jugu, kao dio šire inicijative za izgradnju trgovačkog koridora vrijednog više milijardi dolara, koji bi se protezao od luke Faw u južnoj pokrajini Basra do Turske na sjeveru.
Zasebno, Turska, Sirija i Jordan nedavno su se dogovorile o modernizaciji željezničke i cestovne infrastrukture, s ciljem stvaranja kontinuiranog koridora između južne Europe i Perzijskog zaljeva.
Turska se sada nameće kao praktičnija opcija nakon što je rat između Izraela i Hamasa zaustavio napredak Indo-bliskoistočno-europskog ekonomskog koridora, projekta koji podržavaju SAD i koji je trebao povezati regiju željezničkom mrežom kroz Arapski poluotok. Uz napade Hutija koji remete promet kroz Crveno more i rastuću nestabilnost u regiji, projekt je praktički stao.
.webp){kind=icon}
