Jačanje eura kao novi rizik za inflacijske prognoze ECB-a

Skok eura snažno će obilježiti prvo ovogodišnje zasjedanje Europske središnje banke (ECB). Inflacija u eurozoni je u opasnosti zbog rasta zajedničke valute padne ispod ciljane razine, što otvara neugodna pitanja dužnosnicima koji će se sastati u Frankfurtu.

Iako ECB od lipnja nije mijenjao kamatne stope te se ni u četvrtak ne očekuju promjene, tema za raspravu ne nedostaje. Otkad su kreatori monetarne politike posljednji put odlučivali o kamatnim stopama 18. prosinca, uslijedili su napadi na američki Fed, nove američke prijetnje carinama te, na koncu, dramatičan pad dolara.

Slabost dolara, dodatno potaknuta izjavom američkog predsjednika Donalda Trumpa da ga to ne zabrinjava, nakratko je pogurala euro iznad 1,20 dolara, na najvišu razinu od 2021. godine.

To nije prošlo nezapaženo od strane dužnosnika ECB-a. Guverner francuske središnje banke Francois Villeroy de Galhau rekao je da je euro "jedan od čimbenika koji će voditi našu monetarnu politiku", dok je čelnik austrijske središnje banke Martin Kocher izjavio da će se valuta pomno pratiti zbog dodatnih dobitaka.

Inflacija u europodručju već se u prosincu spustila tik ispod dva posto, a očekuje se njezino daljnje smirivanje. Ekonomisti za siječanj prognoziraju 1,7 posto. Podaci će biti objavljeni u srijedu.

Iako ECB smatra da će se rast cijena bez dodatnih mjera u srednjoročnom razdoblju stabilizirati na ciljanoj razini, daljnja aprecijacija eura mogla bi ponovno otvoriti raspravu o dodatnim smanjenjima kamatnih stopa.

"Europa je početak godine dočekala geopolitički turbulentno, a ECB će se vjerojatno i dalje usredotočivati na 'šumu', a ne na 'stabla'. To znači da će vjerojatno odmahnuti rukom na nedavni američki trgovinski spor, blago klizanje inflacije ispod dva posto i jačanje eura. Ipak, ti događaji naglašavaju da jačaju rizici na donjoj strani za gospodarske izglede", napisali su David Powell i Simona Delle Chiaie iz Bloomberg Economicsa.

 

ECB, koji će idućeg tjedna objaviti i tromjesečne ankete o bankovnom kreditiranju te gospodarskim izgledima profesionalnih prognozera, jedna je od otprilike desetak središnjih banaka koje će odlučivati o kamatnim stopama.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, Meksiku i Češkoj također se očekuje nepromijenjena monetarna politika, dok bi Indija i Poljska mogle sniziti kamatne stope. Australska središnja banka mogla bi ove godine postati prva veća središnja banka koja će povisiti kamatne stope.