Slabost jena postala je sve veći problem za japanske kreatore politike, zbog njenog utjecaja na cijene uvoza i troškove domaćinstava.
Zabrinutost je dodatno porasla krajem aprila, kada je valuta pala na najslabiji nivo od jula 2024. godine. Vlasti su odgovorile trošenjem gotovo 74 milijarde dolara (rekordan iznos za period od mjesec dana) kako bi podržale valutu, što je izazvalo njen nagli oporavak.
Međutim, efekt je bio kratkotrajan i jen je ostao slab. Ministrica finansija Satsuki Katayama od tada je više puta ponovila da je vlada spremna poduzeti "odgovarajuće mjere", što je povećalo očekivanja o mogućim novim intervencijama.
Zašto je jen slab?
Rat između SAD-a i Izraela s jedne strane i Irana s druge dodatno je pritisnuo jen. Japan uvozi gotovo svu energiju koju koristi, a više od 95 posto uvoza nafte dolazi s Bliskog istoka, zbog čega je zemlja veoma izložena poremećajima u toj regiji. Više cijene nafte znače da Japan mora plaćati više za energetski uvoz, i to u dolarima, što povećava potražnju za stranom valutom na račun jena.
Važnu ulogu i dalje imaju i strukturni faktori. Razlika između izuzetno niskih kamatnih stopa u Japanu i stopa u SAD-u i drugim velikim ekonomijama ostaje velika, što podstiče investitore da se zadužuju u jenima po niskim troškovima i ulažu u profitabilniju imovinu u inozemstvu. Odliv kapitala koji iz toga proizlazi neprestano vrši pritisak na japansku valutu. Iako je Banka Japana u decembru podigla kamatne stope na najviši nivo u posljednjih 30 godina, one su i dalje niske u poređenju s međunarodnim standardima.
Rastuća globalna inflacija, podstaknuta sukobom na Bliskom istoku, promijenila je i očekivanja u vezi s budućim kretanjem kamatnih stopa u SAD-u, od očekivanih smanjenja ka mogućim povećanjima. To je dodatno povećalo privlačnost imovine denominovane u dolarima i pojačalo pritisak na jen.
Jen je dodatno oslabio prema dolaru krajem aprila nakon što Banka Japana nije nagovijestila kada bi mogla ponovo povećati kamatne stope, što je pokazalo koliko su poruke centralne banke važne za valutno tržište.
Zašto slab jen izaziva zabrinutost?
Pad vrijednosti jena tokom posljednje decenije pomogao je da Japan postane pristupačna turistička destinacija za milione stranih posjetilaca, a istovremeno je povećao profit najvećih japanskih izvoznika.
Bloomberg
Međutim, u ekonomiji koja u velikoj mjeri zavisi od uvoza energije i sirovina, slab jen je povećao troškove poslovanja, podstakao inflaciju za domaćinstva i smanjio profitne marže kompanija koje posluju uglavnom na domaćem tržištu. Kriza troškova života doprinijela je padu dvojice premijera prije nego što je sadašnja premijerka Sanae Takaichi preuzela funkciju.
Pored domaćih razloga, postoji još jedan motiv zbog kojeg bi japanska vlada mogla željeti jači jen. Predsjednik SAD-a Donald Trump više puta je kritikovao slabu japansku valutu, tvrdeći da ona japanskim proizvođačima daje nepravednu trgovinsku prednost. To pitanje bilo je dio trgovinskih pregovora dviju zemalja.
Kada je kurs 30. aprila dostigao 160,72 jena za dolar (najslabiji nivo u gotovo dvije godine) te zabrinutosti su vjerovatno dostigle vrhunac, što je podstaklo vladu da intervenira.
Šta je valutna intervencija?
Kada centralna banka neke zemlje uđe na devizno tržište s namjerom da ojača ili oslabi svoju valutu, to se naziva direktnom intervencijom.
Japan je potpisnik međunarodnih sporazuma prema kojima tržište treba da određuje devizne kurseve. Istovremeno, Grupa 20 najvećih ekonomija svijeta (G20) priznaje da pretjerana ili haotična kretanja valuta mogu ugroziti ekonomsku i finansijsku stabilnost, ostavljajući državama određeni prostor za intervenciju kada volatilnost naglo poraste.
U Japanu Ministarstvo finansija donosi odluku o intervenciji, dok Banka Japana provodi operaciju preko manjeg broja komercijalnih banaka. Te banke kupuju jene i prodaju dolare kako bi ojačale domaću valutu ili rade suprotno kada žele da je oslabe. Obim transakcija zavisi od željenog efekta i reakcije tržišta.
Dolari se uglavnom osiguravaju iz japanskih deviznih rezervi, u obliku gotovine ili američkih državnih obveznica. Japan je, prema svemu sudeći, prodao dio svojih američkih obveznica kada je intervenirao 2024. godine kako bi podržao jen. Postoje i naznake da su vlasti koristile dio svojih stranih vrijednosnih papira, uključujući američke obveznice, tokom posljednje intervencije. Devizne rezerve Japana iznosile su 1,17 biliona dolara krajem aprila, da bi mjesec dana kasnije pale na 1,09 biliona dolara.
Koliko je valutna intervencija efikasna?
Intervencija je način da vlada pošalje poruku da neće tolerirati pretjerana kretanja kursa i da odvrati špekulante od izazivanja naglog pada ili rasta valute. Međutim, njen efekt je često privremen ako se ne riješe i osnovni ekonomski faktori koji stoje iza tog trenda.
Devizne rezerve uglavnom služe za zaštitu ekonomije tokom velikih finansijskih kriza ili neočekivanih događaja, a ne za dugotrajno održavanje kursa. Jednostrana intervencija rijetko može preokrenuti šire tržišne trendove, iako može kupiti vrijeme dok se tržišni uslovi ne promijene.
Kada su vlasti intervenirale 30. aprila (i vjerovatno narednih dana) efekt je bio trenutan i izražen. Jen je naglo ojačao prema dolaru, ali je taj rast brzo izgubio zamah. Početkom juna valuta je ponovo oslabila na oko 160 jena za dolar, što pokazuje ograničenja intervencije kada se osnovni ekonomski faktori ne mijenjaju.
Koliko često Japan intervenira na valutnom tržištu?
Japan je tokom godina potrošio ogromna sredstva na intervencije na deviznom tržištu. Dok su, historijski gledano, intervencije uglavnom bile usmjerene na slabljenje jena, posljednjih godina cilj je suprotan. Tokom 2024. godine vlada je potrošila gotovo 100 milijardi dolara na kupovinu jena kako bi podržala njegov kurs. U sva četiri slučaja kurs je bio blizu nivoa od 160 jena za dolar, čime je taj prag dodatno potvrđen kao ključna tačka za intervenciju.
Kako bi trgovce držali u neizvjesnosti, zvaničnici često ne potvrđuju odmah da su intervenirali. Ministarstvo finansija umjesto toga objavljuje iznos potrošen na intervencije na kraju svakog mjeseca. Stvaranje sumnje i straha od gubitaka dio je strategije vlade, zbog čega izjave zvaničnika imaju poseban značaj.
Šta je verbalna intervencija?
Da bi usporili tržišna kretanja, visoki zvaničnici mogu davati izjave koje nagovještavaju moguću intervenciju i upozoravaju špekulante na potencijalne gubitke. Komentari ministra finansija ili glavnog zvaničnika zaduženog za valutnu politiku mogu brzo uzdrmati tržište.
Zvaničnici obično koriste pažljivo odabrane formulacije kako bi postepeno pojačavali upozorenja i pokazali koliko su blizu konkretnoj akciji. Pominjanje "poduzimanja mjera" obično sugerira da je intervencija veoma blizu.
Kakve su posljedice monetarne intervencije?
Kada japanske vlasti interveniraju na valutnom tržištu, neposredan efekt obično je veoma snažan. Prethodni primjeri pokazuju da jen može ojačati za oko dva jena prema dolaru u roku od nekoliko sekundi, odnosno za četiri-pet jena tokom nekoliko sati.
Bloomberg
Takvi nagli pomaci mogu izazvati ogromne gubitke za trgovce koji su se kladili da će se valuta nastaviti kretati u prethodnom smjeru. Oštre promjene također otežavaju poslovanje kompanijama koje određuju cijene proizvoda, vrše plaćanja ili se štite od valutnih rizika.
Za vladu intervencija nosi i političke i diplomatske rizike. Može izazvati optužbe za manipulaciju valutom, posebno kada je cilj slabljenje jena, što pogoduje izvoznicima. Takve optužbe teže je opravdati kada vlasti djeluju kako bi podržale domaću valutu.
Kakav je stav SAD-a prema slabom jenu?
Američki zvaničnici pažljivo prate prekomjerno slabljenje jena. U januaru je Federalna rezerva New York kontaktirala s finansijskim institucijama u ime Ministarstva finansija SAD-a kako bi se raspitala o kursu dolar–jen, što je potom izazvalo nagli oporavak japanske valute.
Predsjednik SAD-a Donald Trump godinama optužuje Japan da namjerno slabi jen kako bi stekao trgovinsku prednost. U martu prošle godine zauzeo je oštriji stav i spomenuo mogućnost uvođenja carina na japansku robu kao odgovor na takvu politiku. Iako se Japan nalazi na listi zemalja koje Ministarstvo finansija SAD-a prati zbog devizne politike, ne ispunjava sve kriterije da bi bio označen kao valutni manipulator.
U septembru su SAD i Japan objavili zajedničko saopćenje u kojem navode da intervencije treba da budu ograničene na situacije prekomjerne volatilnosti ili neuređenih tržišnih kretanja, a ne da služe za stjecanje konkurentske prednosti. U praksi, taj okvir Japanu ostavlja određeni prostor za djelovanje ako procijeni da je potrebno. Takve poteze vlasti obično unaprijed komuniciraju s američkom stranom, a intervencije usmjerene na jačanje jena vjerovatno bi naišle na odobravanje u Washington.
Ipak, američki ministar finansija Scott Bessent nedavno je jasno naznačio koje rješenje smatra najboljim, poručivši da bi Banci Japana trebalo omogućiti da podigne kamatne stope i prepusti tržištu da odredi odgovarajući nivo kursa jena.
.webp){kind=icon}
