Zašto jen slabi i hoće li japanske vlasti reagirati

Slabost jena postala je sve veća briga za japanske kreatore politike, s obzirom na njen utjecaj na uvozne cijene i troškove domaćinstava.

Taj se pritisak pojačao krajem marta, kada je valuta pala ispod 160 jena za dolar prvi put od jula 2024. – što je nivo koji je ranije poticao intervenciju vlade. Dužnosnici su od tada pojačali upozorenja, a zamjenik ministra finansija za međunarodne poslove Atsushi Mimura signalizirao je spremnost na poduzimanje "odlučnih akcija" protiv spekulativnih poteza.

Zašto je jen slab?

Rat SAD-a i Izraela protiv Irana stvorio je novi pritisak na jen. Japan uvozi gotovo svu svoju energiju, pri čemu više od 95 posto uvoza nafte dolazi s Bliskog istoka, što ga čini izrazito izloženim poremećajima u regiji. Više cijene nafte znače da Japan mora plaćati više za uvoz energije (u dolarima) što povećava potražnju za stranom valutom na štetu jena.

Strukturni faktori također nastavljaju igrati ulogu. Jaz između japanskih ultraniskih kamatnih stopa i onih u SAD-u i drugim velikim ekonomijama i dalje je širok, što potiče ulagače da se jeftino zadužuju u jenima i ulažu u imovinu s višim prinosima u inozemstvu, stvarajući stalni pritisak prodaje japanske valute. Iako je Japanska centralna banka (BOJ) u decembru podigla kamatne stope na najviši nivo u posljednjih 30 godina, one su i dalje niske prema globalnim standardima.

Zašto je slabost jena razlog za zabrinutost?

Pad jena tokom proteklog desetljeća pomogao je transformirati Japan u pristupačno odredište za milione stranih turista i povećao dobit najvećih nacionalnih izvoznika.

No u ekonomiji koja uveliko ovisi o uvezenoj energiji i sirovinama, slabašan jen također je povisio troškove, potičući inflaciju za domaćinstva i smanjujući marže kompanijama usmjerenima na domaće tržište. Rezultirajuća kriza troškova života doprinijela je padu dvojice premijera prije nego što je sadašnja čelnica Sanae Takaichi stupila na dužnost.

Osim domaće situacije, postoji još jedan razlog zašto bi japanska vlada mogla htjeti djelovati. Američki predsjednik Donald Trump više je puta kritizirao slabu japansku valutu, tvrdeći da ona japanskim proizvođačima daje nepravednu trgovinsku prednost. Ovo se pitanje pojavilo u trgovinskim pregovorima između dviju nacija.

Šta je valutna intervencija?

Kada centralna banka neke zemlje istupi na devizno tržište s namjerom jačanja ili slabljenja svoje valute, to je poznato kao direktna intervencija.

Japan je privržen međunarodnim sporazumima koji propisuju da bi tržišta trebala određivati devizne tečajeve. Uz to, Skupina 20 (G20) priznala je da pretjerana ili nesređena kretanja valuta mogu ugroziti ekonomsku i finansijsku stabilnost, što članicama daje manevarski prostor za intervenciju kada volatilnost naglo poraste.

U Japanu ministarstvo finansija odlučuje kada će djelovati, a Japanska centralna banka (BOJ) provodi operaciju putem ograničenog broja komercijalnih banaka. Te banke ili kupuju jen i prodaju dolare, kako bi ojačale lokalnu valutu ili obrnuto, kako bi je oslabile. Razmjer transakcija ovisi o tome koliki učinak ministarstvo želi postići i koliko brzo tržište reagira.

Dolari obično dolaze iz japanskih deviznih rezervi u obliku gotovine ili udjela u američkim državnim obveznicama. Čini se da je Japan prodao dio svojih državnih obveznica kako bi pomogao u finansiranju svojih intervencija za potporu jenu 2024. godine. Krajem februara Japan je raspolagao s 1,18 biliona dolara u stranim valutama.

Koliko je učinkovita valutna intervencija?

Intervencija je jasan način da vlada poruči spekulantima da neće dopustiti slobodan pad ili nagli skok svoje valute. Međutim, to je samo privremeno rješenje, osim ako se ne riješe i ekonomski temelji koji pokreću taj trend.

Devizne rezerve općenito služe za zaštitu ekonomija tokom velikih finansijskih šokova ili neočekivanih događaja, a ne za trajno podupiranje valute. Malo je vjerovatno da će jednostrani potez preokrenuti šire tržišne trendove, iako može kupiti vrijeme dok se tržišna dinamika ne promijeni.

Koliko često Japan intervenira na svom valutnom tržištu?

Japan je tokom godina potrošio golema sredstva na valutnim tržištima. Dok su intervencije povijesno bile usmjerene na slabljenje jena, nedavni napori idu u suprotnom smjeru. Vlada je 2024. godine potrošila gotovo 100 milijardi dolara na kupovinu jena kako bi poduprla valutu. U svakoj od četiri prilike te godine, tečaj je bio oko 160 jena za dolar, što je taj nivo utvrdilo kao ključni prag za intervenciju.

Kako bi trgovce držali u neizvjesnosti, dužnosnici često ne potvrđuju odmah da su intervenirali. Umjesto toga, ministarstvo finansija na kraju svakog mjeseca objavljuje iznos potrošen na intervencije. Stvaranje sumnje i straha od gubitaka na tržištu dio je vladine strategije, što izjave dužnosnika čini osobito snažnima.

Šta je verbalna intervencija?

Kako bi usporili tržišna kretanja, visoki dužnosnici mogu davati izjave koje nagovještavaju potencijalnu intervenciju i upozoravati spekulante na gubitke. Komentari ministra finansija ili najvišeg dužnosnika ministarstva zaduženog za valute mogu brzo uzdrmati tržišta.

Dužnosnici obično koriste pažljivo kalibriran skup izraza kako bi pojačali svoja upozorenja i pokazali koliko su blizu djelovanju. Spominjanje "poduzimanja akcija" sugerira da je intervencija blizu.

Koji su popratni efekti monetarne intervencije?

Kada japanske vlasti interveniraju na valutnim tržištima, neposredni učinak je obično oštar. Prošle epizode pokazuju jačanje jena za oko dva jena u odnosu na dolar u roku od nekoliko sekundi, te za četiri-pet jena unutar nekoliko sati.

Ovi nagli preokreti mogu uzrokovati goleme gubitke trgovcima koji se spekulativno klade da će se valuta nastaviti kretati u prethodnom smjeru. Oštri pomaci također mogu zadati glavobolje kompanijama koje pokušavaju odrediti cijene robe, izvršiti plaćanja i zaštititi se od fluktuacija tečaja.

Za vladu intervencija nosi i političke te diplomatske rizike. Može izazvati kritike zbog manipulacije valutom, osobito kada je intervencija usmjerena na slabljenje jena, što je smjer koji može pomoći izvoznicima u trgovini. Tu je optužbu teže dokazati kada vlada djeluje kako bi poduprla jen.

 

Kakvo je stajalište SAD-a o slabom jenu?

Američki dužnosnici osjetljivi su na preveliku slabost jena. U januaru je Banka federalnih rezervi New Yorka kontaktirala finansijske institucije u ime ministarstva finansija SAD-a kako bi se raspitala o kursu dolara i jena, što je potez koji je naknadno izazvao oštar oporavak valute.

Predsjednik Donald Trump dugo je optuživao Japan za namjerno slabljenje jena radi stjecanja trgovinske prednosti. U martu prošle godine zauzeo je konfrontacijski stav, predlažući carine na japansku robu kao odgovor. Iako se Japan nalazi na "listi za praćenje" ministarstva finansija zbog devizne prakse, ne ispunjava sve kriterije da bi ga se označilo kao manipulatora valutom.

U septembru su SAD i Japan izdali zajedničku izjavu u kojoj se navodi da bi svaka intervencija trebala biti ograničena na rješavanje prekomjerne volatilnosti ili nesređenih tržišnih kretanja, a ne na osiguravanje konkurentske prednosti. U praksi, taj okvir daje Japanu određeni prostor za djelovanje ako bude potrebno. Svaki takav potez, međutim, obično bi se unaprijed saopćio američkim vlastima i, ako je usmjeren na jačanje valute, Washington bi ga vjerovatno prešutno pozdravio.

 

-- U pisanju članka pomogli su Yoshiaki Nohara i Yuko Takeo