Visoka volarilnost bitcoina – kuda ide cijena

Vrijednost bitcoina i drugih kriptovaluta pala je u petak, uslijed eskalacije tenzija između Izraela i Irana. U petak ujutro u Singapuru, vrijednost najznačajnijeg digitalnog novčića je pala za tri odsto, spustivši se ispod 103.000 dolara, a uslijedio je blagi oporavak, a kriptovaluta je u prosjeku pala za oko tri odsto. Ethereum, druga najvrijednija kriptovaluta, u jednom trenutku je izgubila 7,6 odsto vrijednosti. Duge pozicije u svim kriptovalutama vrijedne preko milijardu dolara likvidirane su u posljednja 24 sata, pokazuju podaci Coinglassa. Tony Sycamore, tržišni analitičar u IG, rekao je za Bloomberg da je moguć dalji pad tokom vikenda. 

"Bitcoin nije ulaganje bez rizika, volatilnost je velika", rekao je za Bloomberg Adria Tomislav Kamenečki, Senior Trading Training Specialist u Exnessu. Kako je dodao, rezerve bitcoina na berzama su na najnižim nivoima u posljednje tri godine, jer se investitori sele u takozvane hladne novčanike, kupuju kriptovalute za dugoročno čuvanje, a smanjuje se i dnevna proizvodnja bitcoina. "To donosi veću volatilnost na tržištu, ali i poruku da kriptotržište prelazi u ruke ozbiljnih ulagača", dodao je Kamenečki. 
 

Ranije ove nedjelje, analitičari, Bitfinexa saopštili su kako vjeruju da bi vrijednost bitcoina mogla da dostigne 145.000 do sredine 2025, a potencijalno da poraste i do 200.000 ukoliko tržišni uslovi budu povoljni. Takođe su predvidjeli volatilonost bitcoina, uz sporadične padove tokom 2025. koji će biti "kratki i privremeni”.

"Bitcoin je zabilježio rast od preko 16 odsto od početka godine, krećući se sa oko 94.000 USD na više od 109.000 USD. Ovaj rast prate ETF prilivi, post-halving efekti i institucionalna potražnja. Ipak, tržište ostaje osjetljivo na makroekonomske i političke promjene", rekao je prethodno za Bloomberg Adriju Nenad Nerandžić,  savjetnik za digitalnu imovinu iz kluba Kriptobroker.

Rast bitcoina u 2025. godini podstaknut je rekordnim ETF investicijama, ograničenom ponudom i povećanim interesovanjem institucionalnih ulagača, rekao je Nerandžić i dodao da "iako osnovni narativ ostaje bullish, sa rastom ETF priliva, post-halving ciklusom i očekivanim monetarnim popuštanjem – postoje validni razlozi za oprez i razmatranje negativnog scenarija". 

Kao moguće uzroke pada, Nerandžić je naveo "makro šokove, kao što su neprijatna iznenađenja u vezi sa inflacijom ili ponovnim rastom kamatnih stopa u Americi, ali i geopolitičke eskalacije, kao što su potencijalno zatvaranje trgovinskih puteva i oružani sukobi, koji remete globalni sentiment". Upravo to se i dogodilo kada  su u Teheranu odjeknule eksplozije, a izraelski ministar odbrane Israel Katz proglasio vanredno stanje zbog izraelskog "preventivnog udara na Iran", rekavši da očekuje osvetu kroz napad dronovima i raketama.

Pored geopolitičkih tenzija, padu bitcoina bi mogla da doprinese i faktor tehničke iscrpljenosti, ukoliko "bitcoin više puta ne uspije da probije 112.000 dolara, možemo vidjeti prodajne pritiske i uzimanje profita". Postoji i rizik od regulatornih udara, dodao je Nerandžić, kao što su "nove zabrane, oporezivanje transakcija ili zaustavljanje ETF investicija u ključnim zemljama". Kako je dodao, u slučaju makrošokova ili regulatornih udara, bitcoin bi mogao da padne prema vrijednosti od 93.000 do 95.000 dolara. 

 

 

 

Dosadašnji rekord - 111,970 dolara 

Bitcoin je u maju postavio rekord, prvi put premašivši vrijednost od 111.000 dolara. Prethodni rekord ostvario je 20. januara, na dan Trumpove inauguracije, kada je iznosio 109.241 dolar. 

Bio je to vrhunac kontinuiranog rasta, koji je bitcoin zabilježio u prvom kvartalu 2025. godine, potpomognut prilivom u spot bitcoin berzanske fondove (ETF) i povećanom globalnom i institucionalnom potražnjom. Od januara, kada su pokrenuti spot bitcoin ETF-ovi, samo u Americi je uloženo 36 milijardi dolara, pokazuju podaci Farside Investors. Analitičari Bitfinexa kažu da bi početkom 2026. mogao da dostigne vrijednost od oko 260.000 dolara.

Kamenečki kaže da je rast bitcoina bio rezultat kombinacije faktora - snažnog ulaska institucionalnih kapitala u kriptovalutu, povoljni makroekonomski, kao i prokripto politika administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, koja je bitcoinu dala dodatni legitimitet za rizičnu imovinu. "A bitcoin se još uvijek smatra rizičnijom imovinom", podsjetio je.

"Ovi faktori pogurali su cijenu bitcoina prema novom istorijskom maksimumu", istakao je Kamenečki. Kako je dodao, tržište kriptovaluta postaje "izrazito zasićeno". "Dnevno može da se pojavi čak preko 20.000 novih tokena, a prepoznavanje stvarne vrijednosti zahtijeva puno vremena", dodao je. 

 

U pisanju pomogli Jelisaveta Lazarević i Marko Perožić.