Izvršnom uredbom od 6. ožujka predsjednik Donald Trump stvorio je stratešku rezervu bitcoina, čime je dodatno učvrstio legitimitet bitcoina kao ključnog financijskog instrumenta. Sada će se najveća svjetska kriptovaluta svrstati među imovinu koju američka vlada drži u rezervi, zajedno sa zlatom, naftom i sirom.
Istom izvršnom uredbom Trump je također uspostavio državne rezerve svih drugih digitalnih valuta koje vlada posjeduje.
Ipak, dugoočekivani potezi nisu izazvali euforiju među investitorima: cijena bitcoina i većine drugih tokena naglo je pala nakon objave uredbe. Pad vrijednosti odražavao je nesigurnost investitora u vezi s dugoročnim učinkom vladine kupnje i držanja bitcoina na tržištu, uz njihove zabrinutosti oko carina i inflacije.
Čitaj više
Trumpov drugi mandat: Radikalne promjene u prvih 30 dana
Trump radikalno mijenja društvenu, političku i ekonomsku matricu SAD-a. Od toga najveću političku štetu može imati od ekonomskih promjena koje uvodi, poglavito carina.
12.03.2025
Ukrajina prihvatila američki prijedlog o primirju, SAD 'odmrzava' vojnu pomoć
SAD i Ukrajina su razgovarale i o potrebi za razmjenom ratnih zarobljenika sa Rusijom tokom primirja.
11.03.2025
Trump udvostručuje carine na čelik i aluminij iz Kanade
Trump je rekao da će također "znatno povećati" carine na kanadske automobilske dijelove 2. travnja.
11.03.2025
Bitcoin je pao ispod 80.000 dolara, uprkos Trumpovoj podršci
Rizična imovina, poput kriptovaluta, pod pritiskom je zbog straha da će Trumpove carine i otpuštanja u vladi ugroziti rast najveće svjetske ekonomije.
10.03.2025
Kako će funkcionirati rezerva bitcoina?
Izvršna uredba nalaže ministarstvu financija da uspostavi ured za upravljanje rezervom bitcoina. Taj ured nadzirat će sve bitcoine koje trenutno drže razne vladine agencije – bilo da su zaplijenjeni u kaznenim ili građanskim postupcima ili prikupljeni kao dio građanskih kazni.
Bitcoin se neće prodavati, a ministru financija i ministru trgovine dano je ovlaštenje da razviju strategije za nabavu dodatnih bitcoina na "proračunski neutralan način, bez dodatnih troškova za američke porezne obveznike". Puno se špekulira o tome kako bi te "proračunski neutralne" strategije mogle izgledati: moguće je da bi porezni obveznici mogli plaćati poreze u bitcoinima bez prijavljivanja kapitalne dobiti ili da bi vlada mogla prodavati zlato kako bi kupila više bitcoina. Točan plan još uvijek nije poznat.
Bloomberg
Kako će funkcionirati rezerve digitalnih imovina?
Osim rezerve bitcoina, Trumpova uredba uspostavlja i posebnu rezervu za sve ostale digitalne tokene koje vlada posjeduje. Za razliku od bitcoina, digitalni tokeni iz rezerve mogu se prodavati ako se procijeni da je to potrebno. Dok će se vlada truditi nabaviti više bitcoina za svoju rezervu, ostala digitalna imovina prikupljat će se isključivo kroz kaznene i građanske postupke ili plaćanje kazni.
Zašto je Trump stvorio kriptorezerve?
Prije svega, uspostavom kriptorezerve Trump pokazuje svoju podršku kriptozajednici, koja je bila velik izvor donacija u posljednjem izbornom ciklusu i značajno pridonijela njegovoj predsjedničkoj kampanji 2024. godine. Stvaranje rezerve ispunjenje je njegovog predizbornog obećanja da će SAD učiniti "bitcoin supersilom i kriptoprijestolnicom svijeta".
Drugo, budući da bitcoin nije izdala vlada, njegovi zagovornici tvrde da strateška rezerva može poslužiti kao zaštita od nestabilnosti u tradicionalnom financijskom sustavu, poput drastičnog pada vrijednosti američkog dolara. Trumpov kriptocar David Sacks također je naglasio golem rast vrijednosti bitcoina kroz godine, implicirajući da bi rezerva mogla donijeti značajnu vrijednost zemlji.
Koliko kriptoimovine već posjeduje američka vlada?
Točan iznos vladinih sredstava nije jasan, ali prema podacima blockchain analitičke tvrtke Arkham, američka vlada posjeduje oko 198 tisuća bitcoina, kao i brojne druge tokene, uključujući ether i USDT. Tvrtka procjenjuje da ukupna vrijednost vladinih kriptoimovina premašuje 16 milijardi dolara, pri čemu bitcoin čini najveći dio, oko 15,8 milijardi dolara.
Točan iznos sredstava uskoro bi trebao biti javno dostupan: svaka vladina agencija dobila je nalog da do početka travnja podnese izvješće ministarstvu financija o svojim kriptoimovinama.
Koje su sigurnosne prijetnje za američke rezerve?
Bitcoin, kao i većina kriptovaluta, nosivi je oblik imovine, što znači da onaj tko ga posjeduje njime i upravlja. To znači da bi hakerska krađa mogla biti teško nadoknadiva, što bitcoin čini atraktivnom metom za kibernetičke napade.
Postoji li nešto slično u drugim dijelovima svijeta?
Vlada Salvadora proglasila je bitcoin zakonskim sredstvom plaćanja 2021. godine i kupila velike količine te kriptovalute. Kina, Ujedinjeno Kraljevstvo i mnoge druge zemlje posjeduju značajne količine bitcoina, prema BitcoinTreasuriesu, ali nisu uspostavile formalne rezerve. Ipak, nekoliko zemalja razmatra tu opciju. Zakonodavci u nekoliko američkih saveznih država pokušavaju donijeti zakone o uspostavi vlastitih rezervi bitcoina, ali zasad bez uspjeha.
Bloomberg
Kako su tržišta i kriptozajednica reagirali na Trumpovu uredbu?
Bitcoin je pao za oko 3,5 tisuća dolara na dan objave rezerve, prema podacima Bloomberga. Djelomično je pad cijene rezultat opće zabrinutosti investitora zbog ekonomske situacije, carina i geopolitičkih napetosti. (Druga volatilna imovina, poput tehnoloških dionica, također je zabilježila pad početkom ožujka.) No kriptozajednica je zabrinuta da bi iduća administracija mogla ukinuti rezervu, što bi moglo dovesti do masovne prodaje državnih bitcoina. Mnogi se nadaju da će Kongres donijeti zakon kojim bi se rezerva formalizirala. Investitori su također razočarani jer vlada neće koristiti porezna sredstva za financiranje daljnjih kupnji bitcoina.
Što ekonomisti kažu o ideji kriptorezervi?
Mnogi ekonomisti protive se toj ideji. U prosinačkom članku bivši predsjednik njujorškog Feda i kolumnist Bloomberga Bill Dudley napisao je da je "teško shvatiti kako bi to koristilo većini Amerikanaca". Na kraju je zaključio da se "bitcoin teško može smatrati novcem", izrazito je nestabilan i nije povezan ni s kakvim novčanim tokom poput kamata ili dividendi. Vlada bi tako ostala zarobljena s volatilnim tokenima koji ne donose nikakav prihod.
Koje sukobe interesa mogu stvoriti kriptorezerve za Trumpa?
Vrijednost Trumpovih memcoinova, kao i raznih NFT-ova koji koriste njegov lik i za koje prima naknade, ovisi o općem stanju na tržištu. Mnogi takvi tokeni kreću se u skladu s bitcoinom, pa bi rast vrijednosti bitcoina zbog državne rezerve mogao pozitivno utjecati na vrijednost kriptoprojekata povezanih s Trumpom.
Trump također promovira World Liberty Financial (WLF), platformu za decentralizirane financijske transakcije, koja drži oko 78,4 milijuna dolara u raznim kriptovalutama (iako ne bitcoinu, prema Arkhamu). Povećanje vrijednosti bitcoina moglo bi koristiti tom projektu.
.webp){kind=icon}
