Kako rasporediti 10.000 eura u ETF-ove i je li S&P 500 zaista Sveti gral

ETF-ovi omogućuju investitorima ulaganje u širok raspon tržišta jednim klikom - uz niske troškove, visoku likvidnost i transparentnost. Koji je balans između rasta i zaštite kapitala te kako raspodijeliti 10.000 eura u ETF fondovima, pitanje je koje je posljednjih mjeseci posebno zaokupljalo male investitore.

Milan Banićević, analitičar berze i profesionalni trgovac, predlaže strategiju temeljenu na četiri glavna polja, a to su: Amerika, Evropa i Japan, tržišta u razvoju i zaštita kapitala. U slučaju Amerike naglašava fokusiranje na diverzifikaciju i kvalitet, Evropa i Japan donose dugoročnu perspektivu, za tržišta u razvoju potreban je selektivan pristup, a za zaštitu od volatilnosti tržišta savjetuje okretanje manjim ulaganjima u proizvode koji zadržavaju vrijednost tokom kriznih razdoblja (npr. zlato).

"Iako sam ranije smatrao ulaganje u ETF-ove koji prate indeks S&P 500 najsigurnijim, danas sam nešto oprezniji zbog dominacije sedam velikih tehnoloških tvrtki (MAG7) u indeksu", objašnjava Banićević, preporučujući alokaciju od 4.000 dolara unutar tog tržišta.

"S obzirom na to da smo već izloženi najvećim kompanijama kroz ulaganje u VTI, koji pokriva cijelo američko tržište, nema potrebe za dodatnom izloženošću riziku kroz S&P 500 ETF. Kada indeks pokaže znakove rasta u drugim kompanijama, a njihov rast postane očit, možemo razmotriti dodavanje dijela ulaganja u S&P 500. Trenutno mislim da je izloženost cijelom američkom tržištu kroz VTI bolja opcija", napominje.

Međutim, Mihailo Đurđević, investicijski analitičar u Senzal Capitalu, naglašava povijesnu pouzdanost i popularnost S&P 500 ETF-ova među investitorima, ocjenjujući ovaj indeks kao najpopularniju investiciju za pojedince.

"Tri najveća američka ETF-a: VOO (cca. 800 milijardi USD AUM), IVV (cca. 720 milijardi USD) i SPY (cca. 690 milijardi USD) zajedno upravljaju imovinom od približno 2,2 biliona dolara. U Evropi je najveći ETF iShares Core S&P 500 UCITS ETF USD (Acc), s približno 120 milijardi eura pod upravljanjem. Za razliku od američkih fondova, registriran je kod UCITS-a i akumulira se, što znači da se dividende automatski reinvestiraju i ne isplaćuju investitorima", ističe Đurđević.

Prema njegovim riječima, i u SAD-u i u Evropi, najveći ETF-ovi prate S&P 500.

Budući da rast na tržištima u razvoju nije svugdje isti, Banićević kaže da bismo trebali uzeti u obzir snažan ekonomski rast Indije i slabu perspektivu Argentine pod vodstvom Javiera Mileija. Dodaje da Evropa i Japan, unatoč sporijem rastu i demografskim izazovima, i dalje predstavljaju ozbiljne ekonomske snage te predlaže ulaganje 2000 dolara u IDEV ili VEA ETF-ove, koji prate razvijena međunarodna tržišta.

"Vrednovanje tih tržišta znatno je niže nego u SAD-u, što dugoročno može donijeti stabilan rast", dodaje.

Očekivani povrat i rizici

Banićević upozorava da ulaganja u ETF fondove nisu za kratkoročnu dobit. "Minimalno držanje trebalo bi biti pet ili više godina. Tržište je trenutno na cjenovnim vrhuncima, očekuje se korekcija od 15 do 20 posto, ali dugoročno realna stopa povrata je između sedam i devet posto godišnje."

Drugim riječima, cilj je uravnotežena strategija koja kombinira rast i zaštitu, s dugoročnim fokusom.

"Povijesno gledano, ako pogledamo prethodnih 30, 50 ili 70 godina, S&P 500 je ostvarivao prosječni nominalni godišnji prinos od oko 10 posto, tj. realni (nakon inflacije) prinos od 6,5 do 7,5 posto. Također, indeks se redovno rebalansira - slabije kompanije ga svake godine napuštaju, dok ih zamjenjuju one s boljim dugoročnim izgledima za rast", zaključuje Đurđević.

Bloomberg

"Gdje idu trendovi, slijede i priljevi u ETF-ove, bilo da se radi o bitcoinu, alternativnim ulaganjima ili širokom tržištu dionica", tvrdi Roxanne Islam, voditeljica istraživanja sektora i industrije u TMX VettaFi. Investitori uporno povlače novac iz tradicionalnih investicijskih fondova, u korist lakšeg trgovanja i porezne učinkovitosti koju ETF-ovi nude, o čemu je nedavno pisala i Bloomberg Adria.

Imovina u ETF-ovima diljem svijeta premašila je 15 biliona dolara u 2024. godini, a prema procjenama Bloombergovih analitičara, do 2035. mogla bi dosegnuti čak 35 biliona dolara.

 

-- Napomena: Sve što pročitate ne predstavlja investicijski savjet, neophodno je da sami napravite istraživanje. Povijesni rezultat ne predstavlja garanciju budućnosti.