Nove prijetnje carinama, rekord bitcoina i Nvidije - pregled berzi

Nakon nekoliko nedjelja tokom kojih su berze bile u znaku konflikata na Bliskom istoku, svjetska tržišta se ponovo suočavaju s poznatom Trumpovom carinskom retorikom koja obilježava 2025. godinu.

Finansijska tržišta, koja su pokazala rastuću neosjetljivost na američke carinske prijetnje, u ponedjeljak će na otvaranju berze biti stavljena na test. Trump je, naime, najavio carinu od 30 odsto za Evropsku uniju i Meksiko, koja će stupiti na snagu 1. avgusta. Najavio je i proširenje carinskih mjera na druge zemlje - od evropskih, južnoameričkih i afričkih, pa nadalje.

"Investitori ne bi smjeli da pretpostavljaju da Trump samo blefira prijetnjom carinama od 30 odsto na robu iz EU", rekao je za Bloomberg Brian Jacobsen, glavni ekonomista u Annex Wealth Managementu. "Takav nivo carina predstavlja sankcije, ali vjerovatno više škodi njima nego SAD-u, zbog čega im vrijeme ističe."

Pogledajmo berzanska dešavanja od prošle nedjelje - indeks S&P 500 je ostao nepromijenjen, industrijski Dow Jones izgubio je nešto manje od jedan odsto, a tehnološki Nasdaq je zabilježio rast od 0,46 odsto.

Njemački DAX porastao je za 1,72 odsto, francuski CAC 40 za 1,62 odsto, Euro Stoxx 50 za 1,71 odsto, Euro Stoxx 600 za 1,17 odsto. Japanski Nikkei izgubio je 0,40 odsto, hongkonški Hang Seng porastao je za 1,30 odsto, kineski CSI 300 za nešto manje od jedan odsto.

Bitcoin postavio rekord, u porastu su i druge kriptovalute

Dok je na berzama u petak ujutro prevladavala crvena boja, na tržištu kriptovaluta je bilo potpuno drugačije. Bitcoin (BTC) je prvi put prešao prag od 118.000 dolara po novčiću (što je ujedno i prvi put da premašuje sto hiljada evra). To predstavlja jednodnevni rast od oko šest odsto. 

Već u ponedjeljak, bitcoin je pohitao ka 120.000 dolara.

 

Druga najpopularnija kriptovaluta ethereum (ETH) porasla je za više od osam odsto - cijena novčića premašila je tri hiljade dolara.

Pomenućemo još nekoliko alternativnih kriptovaluta. U petak je Riplov XRP porastao za slabih šest odsto (2,58 dolara), SOL za nešto više od 3,6 odsto (164 dolara), dogecoin za nešto manje od jedan odsto (0,197 dolara), BNB za 2,46 odsto (688 dolara).

Koliko je zaista velika Nvidia

Američki proizvođač čipova Nvidia prešao je svoj istorijski prag - tržišnu vrijednost od četiri hiljade milijardi dolara. Riječ je o prvoj kompaniji na svijetu kojoj je to pošlo za rukom, čime je dodatno utvrdila svoj položaj na vrhu liste najvrednijih svjetskih kompanija. Da bi se lakše razumjelo koliko je Nvidia, zaista, velika kompanija, napravili smo nekoliko poređenja.

despositphotos

 

Tržišna vrijednost kompanije Nvidia prevazilazi bruto domaći proizvod (BDP) gotovo svih država svijeta, s izuzetkom pet - SAD-a, Kine, Njemačke, Indije i Japana. Nvidiju smo pozicionirali na 6. mjesto, ispred Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije, Rusije.

Nvidia ima najveći udio u indeksu S&P 500, jer čini 7,2 odsto njegove vrijednosti. Zajedno s drugim kompanijama iz grupe "veličanstvenih sedam" čini više od trećine ukupne vrijednosti indeksa, koji inače obuhvata 500 akcija najvećih američkih kompanija. Napominjemo da je 2016. godine njihov udio bio oko 14 odsto. 

Amerika ili Evropa - gdje ulagati ove godine

U prvoj polovini 2025. godine na berzama su po prinosima dominirale evropske akcije, a njih su pokretale fiskalne stimulativne mjere i sve veća ulaganja u odbranu. U Americi su investitori bili zabrinuti zbog političke nestabilnosti i trgovinske i carinske politike predsjednika države Donalda Trumpa, što je negativno uticalo na raspoloženje na tržištima.

Wall Street se u nastavku godine ipak stabilizovao - rast tehnološkog sektora i povoljniji makroekonomski podaci ponovo su podstakli S&P 500, koji je krajem juna prinosima sustigao evropske indekse.

Ulagači su ponovo počeli da preusmjeravaju kapital u SAD, posebno u grane povezane s vještačkom inteligencijom (AI).

Obaraju se rekordi, ali u dolarima, ne u evrima

Indeks straha i pohlepe, koji objavljuje portal CNN, otkriva da se raspoloženje ulagača ponovo preselilo u kategoriju pretjerane pohlepe. To znači da su ulagači naklonjeni rizičnim investicijama i da su sve više bikovski nastrojeni. Iako su u Americi vrednovanja na rekordnim nivoima, u vazduhu se stalno osjeća neizvjesnost zbog geopolitike i carinskih pregovora, inflacijskih pritisaka i tome slično.

Indeks S&P 500 je ove godine ulagačima donio prinos od 6,5 odsto (u dolarima). Ovaj rast je uglavnom bio posljedica izuzetne uspješnosti u drugom kvartalu, kada je indeks porastao za čak 25 odsto.

Situacija je drugačija sa stanovišta evropskog ulagača. Njegov kapital u S&P 500 se ove godine smanjio za 6,4 odsto. Razlog? Jak evro u poređenju s dolarom. Evro je u poređenju s dolarom od početka godine ojačao za skoro 15 odsto.

Dobra nedjelja za dolar

Prošla nedjelja je bila uspješna za američki dolar. Ostvario je najbolji nedjeljni rast u više od četiri mjeseca, jer su posljednje prijetnje predsjednika Trumpa novim carinama povećale zabrinutost da bi rastuće trgovinske napetosti mogle da podstaknu inflaciju i ugroze rast tržišta s rizičnijim investicijama.

 

Bloombergov indeks dolara se prošle nedjelje povećao za 0,73 odsto, što je najbolji rezultat od nedjelje koja se završila 28. februara (posljednje dvije uzastopne nedjelje je dolar gubio vrijednost). U grupi deset valuta, najveći pad zabilježili su japanski jen i britanska funta.

"Tržište potcjenjuje rizike povezane s trgovinskom politikom. Brojni ulagači zauzimaju kratke (engl. short) pozicije prema dolaru i duge (engl. long) pozicije kod rizičnih investicija", rekao je Aroop Chatterjee, strateg u Wells Fargou.

Dodao je da na tržištu postoji previše optimizma da će Fed priskočiti u pomoć, iako neizvjesnost u vezi s inflacijom takav pristup dovodi u pitanje.

Bloomberg

 

Nafta neznatno porasla

Fjučersi sirove nafte brent su u petak skočili za 2,5 odsto i stabilizovali se na 70,4 dolara po barelu. To predstavlja nedjeljni rast od 1,6 odsto, jer su tržišta balansirala kratkoročno ograničenu ponudu u odnosu na dugoročna strahovanja zbog viška ponude.

Uprkos prognozama Međunarodne agencije za energiju (IEA) o mogućem višku u drugoj polovini godine, jaka ljetna potražnja za putovanjima i visoki kapacitet rafinerija podržavaju trenutne cijene.

Pažnja se sada preusmjerava na oblast carina i trgovinskih sporazuma i u kabinete donosilaca odluka Organizacije zemalja izvoznica nafte i njihovih saveznika, koji su prošlog vikenda donijeli važnu odluku.

OPEC+ odlučio da poveća proizvodnju u sljedećem mjesecu, što je izazvalo zabrinutost zbog viška ponude, a ponovne carinske prijetnje iz Washingtona takođe su izazvale sumnju u vezi s budućom potražnjom za naftom.

Šta pratimo ove nedjelje

Ponedjeljak, 14. jul

• Kina izvještava o vanjskoj trgovini.

• U Japanu objava podataka o industrijskoj proizvodnji.

• Banka Slovenije objavljuje podatke o bruto vanjskom dugu.

 

Utorak, 15. jul

• O prihodima će izvijestiti banke JPMorgan, Wells Fargo, BlackRock, Citigroup, Bank of NY Mellon i State Street.

• U Kini će biti objavljeni podaci o BDP-u, industrijskoj proizvodnji i nezaposlenosti.

• U Njemačkoj će institut Zew izvijestiti kakvo je raspoloženje u pogledu privrede.

• Eurostat će objaviti podatke o industrijskoj proizvodnji.

• Surs će objaviti indekse vrijednosti obavljenih građevinskih radova.

• U SAD-u će biti objavljeni podaci o inflaciji.

 

Srijeda, 16. jul

• O prihodima će izvijestiti banke Bank of America, Morgan Stanley, Goldman Sachs i holandski ASML.

• Ujedinjeno Kraljevstvo izvještava o inflaciji.

• Surs će objaviti podatke o radno aktivnom stanovništvu.

 

Četvrtak, 17. jul

• O prihodima će izvijestiti TSMC, Novartis, Pepsi, Netflix i Interactive Brokers.

• U Ujedinjenom Kraljevstvu će biti objavljeni podaci o nezaposlenosti.

• Eurostat će objaviti podatke o inflaciji.

• U SAD-u će biti objavljeni podaci o maloprodaji i zahtjevima za nezaposlenost.

 

Petak, 18. jul

• Surs će objaviti statistiku građevinskih dozvola za zgrade.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar