Krajem prošlog tjedna Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je opsežan paket fiskalnih zakona, službeno prozvanih "veliki, predivni zakon" na zahtjev predsjednika Donalda Trumpa. Doista se radilo o velikoj stvari. Glasovanje je bilo tijesno, republikanci su u zadnji čas vratili nekoliko važnih amandmana kako bi umirili fiskalne jastrebove, zakon je prošao s jednim glasom razlike, a u međuvremenu je izazvao podjele među republikancima kojima je Trump neposredno prije glasovanja naredio bezuvjetnu odanost. S obzirom na to te činjenicu da zakon donosi porezne olakšice i smanjuje socijalnu potrošnju, ne može se osporiti Trumpova tvrdnja da se radi o "vjerojatno najvažnijem zakonodavnom aktu u povijesti naše zemlje".
"U Americi je konačno ponovno svanulo jutro", izjavio je predsjednik Predstavničkog doma Mike Johnson nakon usvajanja zakona, no sudionici globalnih financijskih tržišta postavljaju si pitanje: kakvo jutro? Preciznije, je li Trump tim zakonom, umjesto jačanja dominacije SAD-a u globalnom financijskom sustavu, zapravo najavio početak njegovog pada i time ojačao poziciju glavnog geopolitičkog suparnika Kine?
Zabluda Trumpove oklade
Procjena tržišta o tome što donosi novi zakon, koji tek treba potvrditi Senat, bila je munjevita. Zapravo, znakovi negativnog stava bili su vidljivi već tjedan ranije, kada je agencija za rejtinge Moody’s smanjila ocjenu američkog duga, što je izazvalo novi val nervoze na obvezničkim i burzovnim tržištima. Agencija je procijenila da će američki dug u sljedećih deset godina porasti sa sadašnjih oko 100 posto na 134 posto BDP-a.
Mlaka reakcija tržišta kapitala i obveznica sugerirala je da zakon nije što je Trump ranije obećavao, tj. da će zaustaviti spiralu nezadržive zaduženosti koja trenutno iznosi više od 36 bilijuna dolara. "Japanci, koji su najveći kreditori, počeli su se protiviti Trumpu jer više ne žele kupovati američke obveznice, što znači da će se troškovi zaduživanja SAD-a povećati", komentirao je ekonomist i profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani Marko Jaklič.
Umjesto toga, inače fiskalno oprezni republikanci usvojili su zakon koji će, prema nekim procjenama, toj planini duga dodati još 3,8 bilijuna dolara. Takvo dodatno zaduživanje samo će povećati zabrinutost zbog neodrživog fiskalnog puta SAD-a, koji već i bez toga mora ove godine refinancirati devet bilijuna dolara duga, navodi Bloomberg. Ktome treba dodati još 1,8 do dva bilijuna dolara deficita, što je otprilike koliko SAD godišnje troši na obranu.
Zakon je, nakon nesigurnosti koju je Trump izazvao ukidanjem uzajamnih carina, trebao umiriti međunarodne ulagače u američki dug. No Trump ih je, nakon burne reakcije u travnju kada su skokovito porasli prinosi na američki dug, nazvao "lajavcima", ali rastući deficit i dug samo su dodatno pogoršali situaciju. Trumpova ekonomska strategija "America First" pokušala je carinama uravnotežiti trgovinski deficit i time neizravno financirati državni dug. No ta ionako rizična strategija se zbog tržišne reakcije urušila, pa predsjedniku nije preostalo ništa drugo nego dodatno zaduživanje.
"Točno je da SAD ima velik trgovinski deficit s nekim državama, ali taj deficit uvelike financiraju strani ulagači koji kupuju američke obveznice", objašnjava ekonomist Matej Lahovnik. Ne treba zaboraviti ni dolar, ključan dio američke financijske hegemonije: "SAD ima velike koristi od toga što je dolar svjetska valuta, stoga su Trumpove mjere ekonomski štetne", dodaje.
Što može učiniti Fed?
Očekivani prinos na 30-godišnje državne obveznice prošlog je tjedna ponovno prešao pet posto, a ulagači su fiskalnoj politici Donalda Trumpa dodali novu dozu ekonomske stvarnosti pokazujući slab interes za 20-godišnje obveznice netom prije srednjoročnih izbora. Negativno je reagirao i Wall Street te su dionice u četvrtak prekinule šestodnevni uzlazni niz, izvještava CNBC.
"Trumpova ekonomska politika, zbog utjecaja carina na inflaciju, prisiljava središnju banku Fed da uspori smanjenje kamatnih stopa, što rezultira višim traženim prinosima na američke državne obveznice", smatra Matej Mazi, zamjenik direktora sektora investicijskih fondova pri NLB Skladovima.
"Zbog neizvjesnosti u vezi s potezima američke administracije i djelovanjima koja slabe poziciju američkog dolara i obveznica, raste terminska premija na dugoročnim obveznicama," sažeo je utjecaj Trumpove fiskalne i trgovinske politike na obvezničke tržište Teo Ternovec, upravitelj imovine u Generali Investmentsu. "Očita nevoljkost da se smanji proračunski deficit dodatno pridonosi neizvjesnosti i povećanju terminske premije", dodaje.
Matej Mazi, zamjenik direktora sektora investicijskih fondova pri NLB Skladovima, dodaje i monetarnu dimenziju, navodeći kako Trumpova ekonomska politika, zbog utjecaja carina na inflaciju, usporava Fedovo smanjenje kamatnih stopa u odnosu na prvotna očekivanja, što utječe na porast traženih prinosa na američke državne obveznice.
Kupiti Kinu?
Navedeno dodatno jača investicijsku strategiju "prodaj Ameriku", što otvara pitanje: znači li to s druge strane "kupi Kinu i ostala tržišta u nastajanju"? Investicijska banka Bank of America nedavno je procijenila da se bikovski trend seli s američkog tržišta na tržišta u razvoju.
Indeks MSCI Emerging Markets, koji prati velike i srednje velike kompanije iz 24 zemlje u razvoju, porastao je od početka godine za 8,55 posto. U istom razdoblju, američki indeks S&P 500 narastao je tek za jedan posto, pokazuju podaci Bloombergova Terminala.
Istovremeno je Kina pala s drugog na treće mjesto među vlasnicima američkih obveznica jer je vrijednost američkog duga u kineskom vlasništvu pala sa 784 na 765 milijardi dolara u ožujku. Kineski mediji, uključujući People's Daily i South China Morning Post, upravo su na dan glasovanja u Kongresu izvijestili o trima uzastopnim mjesecima rasta ulaganja u kineski dug. Prema tim izvještajima, strani ulagači su u travnju kupili kineske dugoročne obveznice u vrijednosti od 6,83 milijarde dolara. People's Daily je pritom naglasio kako taj trend pokazuje rastuće povjerenje globalnih ulagača u stabilnost i dugoročnu otpornost kineskog gospodarstva.
Bloombergovi podaci pokazuju da se, unatoč tome, traženi prinosi na kineske desetogodišnje obveznice povećavaju. Od početka svibnja narasli su s 1,63 na 1,7 posto, što je i dalje niže u odnosu na američke i japanske. Za usporedbu, prinosi na usporedive američke obveznice u istom su razdoblju porasli s 4,16 na 4,53 posto, dok su japanski skočili s 1,31 na 1,55 posto.
Kineski mediji, uključujući People's Daily i South China Morning Post, upravo su na dan glasovanja u Kongresu izvijestili o trima uzastopnim mjesecima rasta ulaganja u kineski dug. Strani ulagači su u travnju kupili kineske dugoročne obveznice u vrijednosti od 6,83 milijarde dolara.
Kina se još od uvođenja Trumpovih carina i njihovih kaotičnih posljedica nastoji na međunarodnoj sceni prikazati kao pouzdana investicijska alternativa. "Trump je Kinezima ponudio priliku da globalno operu svoj imidž", smatra politički analitičar i predavač na Fakultetu za društvene znanosti Sveučilišta u Ljubljani Tomaž Deželan. "Zaoštravanje vide kao priliku da ojačaju ugled koji je u zadnja dva desetljeća ozbiljno narušen", stručnjak objašnjava širi kontekst trgovinskog rata.
Međutim, kineska tržišta kapitala i gospodarstvo koje posljednjih godina bilježi oko pet posto rasta daleko su od stabilnih, transparentnih i predvidljivih. Peking je fiskalnim i monetarnim mjerama u drugoj polovici prošle godine potaknuo rast BDP-a, a velike nade polaže i u razvoj tehnološke samodostatnosti, osobito u području umjetne inteligencije, primjerice kroz uspjeh modela DeepSeek. No strukturnih problema ne manjka: tržište nekretnina, nepovoljna demografska slika, nezaposlenost mladih, slab unutarnji rast i izvozna ovisnost. Predsjednik Xi Jinping, unatoč najavama, ni izdaleka nije spreman deregulirati financijski sektor, koji vidi isključivo kao podršku realnom gospodarstvu. Također zabrinjava dug lokalnih vlasti, koji prema Bloombergu iznosi oko 1,5 bilijuna dolara ili oko sedam posto kineskog BDP-a.
Fiskalni zakon, kojim je Trump nakon ukidanja recipročnih carina želio smiriti međunarodne ulagače u američki dug, nije donio očekivane rezultate te traženi prinosi na američke obveznice i dalje rastu.
Ternovec potvrđuje procjenu da je gospodarska situacija u Kini daleko od idealne. Zbog strukturnih problema i manjka atraktivnih investicija, ulagačima su sve zanimljivije i dugoročne kineske obveznice. To je, prema njegovim riječima, uzrokovalo pad tržišnih prinosa duž cijele krivulje. Slično primjećuje i Mazi, koji kao dodatne razloge navodi deflaciju, zabrinutost oko gospodarskog rasta i smanjenu potražnju kineskih ulagača za stranim obveznicama.
.webp){kind=icon}
