Zlato bilježi najveći nedjeljni rast zbog fiskalnih briga SAD-a

Cijena zlata bilježi najveći nedjeljni rast u posljednjih više od mjesec dana, podstaknuta sve većom zabrinutošću investitora zbog fiskalnog deficita Sjedinjenih Američkih Država, što je ponovo učinilo plemeniti metal atraktivnim utočištem za kapital.

Cijena zlata je od početka godine porasla za više od četvrtine i sada je oko 200 dolara ispod istorijskog maksimuma postignutog prošlog mjeseca. Uspon zlata podstaknut je posljedicama trgovinskog rata koji je predvodio SAD, što je pojačalo potražnju za sigurnom imovinom, a u novije vrijeme i sve izraženijim fiskalnim problemima. Centralne banke širom svijeta takođe nastavljaju da kupuju zlato kako bi diverzifikovale devizne rezerve.

"Zlato će vjerovatno u kratkom roku ostati u uskom rasponu", rekao je Justin Lin, analitičar u kompaniji Global X ETFs. "Međutim, geopolitičke tenzije koje ne jenjavaju i rastuće zabrinutosti zbog fiskalnih izgleda SAD-a i dalje pružaju osnovu za podršku cijeni."

U SAD-u je iznos izdatih državnih obveznica porastao sa 4,5 biliona dolara u 2007. na skoro 30 biliona danas, dok je udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu porastao sa oko 35 odsto na čak 100 odsto, pokazuju podaci Kongresne budžetske kancelarije.

Prinosi na američke desetogodišnje obveznice porasli su ove nedjelje i premašili 4,5 odsto. U ranijim periodima, takav pomak predstavljao bi ozbiljan pritisak na cijenu zlata, s obzirom na to da ovaj metal ne donosi kamatu, a cijene zlata i prinosi obično se kreću u suprotnim smjerovima. Ta veza sada je znatno oslabila.

Zlatom se jutros u Singapuru u 9:10 sati trgovalo za 0,3 odsto više, po cijeni od 3.304,81 dolara za uncu, nakon što je dan ranije zaključilo s padom od 0,6 odsto. Bloomberg Dollar Spot Index ostao je nepromijenjen i na putu je da zabilježi nedjeljni gubitak. Srebro, paladijum i platina takođe su u plusu ove nedjelje, pri čemu je platina skočila skoro 10 odsto i dostigla najviši nivo u posljednjih godinu dana.