.webp){kind=icon}
Malo je onih koji su očekivali da će neki od svjetskih berzanskih indeksa doživjeti rekordan rast u 2023, u godini koju je obilježilo zaoštravanje monetarne politike, odnosno borba centralnih banaka protiv visoke inflacije, nove geopolitičke tenzije na Bliskom istoku koje su uslijedile nakon rat u Ukrajini, kao i tehnološki bum izazvan vještačkom inteligencijom. Tim Bloomberg Adrije pitao je analitičare iz pet zemalja (Sjeverne Makedonije, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine) za njihove prognoze kretanja tržišta kapitala i privrede uopšte u novoj 2024. godini.
Većina njih smatra pozitivnim to što je krajem prošle godine inflacija počela da jenjava, ali i da to ne znači da će centralne banke žuriti da smanje referentne kamatne stope u 2024. godini. Geopolitika će i dalje biti jedan od najvećih faktora rizika u pogledu kretanja na berzi i ekonomskih tokova, a očekuje se da će glavni pokretači tržišta i dalje biti tehnološke kompanije i energetska tranzicija.
Optimistički signali
Analitičari za Bloomberg Adriju kažu da su pozitivni znaci na vidiku i za 2024. Optimizam se još više širi nakon signala centralnih banaka po kojima se vidi kraj monetarnom zaoštravanju.
"Uprkos novim sukobima koji su se pojavili, postoji nekoliko razloga koji su odgovorni za povoljna kretanja na tržištima kapitala", kaže Andrijana Popovska, portfolio menadžerka u WVP Fund Management iz Sjeverne Makedonije.
"Obuzdavanje inflacije kroz kontrolisano zatezanje ekonomije od centralnih banaka, smirivanje efekata sukoba između Rusije i Ukrajine i pronalaženje alternativa za resurse iz tih oblasti, smanjenje pritisaka zbog problema u lancima snabdijevanja, kao i značajne tehnološke inovacije širom svijeta doprinijeli su oporavku i rastu tržišta kapitala", kaže ona.
Prema njenim riječima, eventualno smanjenje kamata donijeće više investicija.
"U protekloj godini glavni berzanski indeksi ostvarili su sljedeće rezultate: DAX indeks je porastao za više od 18 odsto, EuroStoxx 50 za više od 17 odsto, a sličan rast zabilježila su i američka tržišta mjerena S&P 500 i Dow Jones Industrial Average, s rastom od više od 20 odsto, odnosno 10 odsto, izraženo u evrima", objašnjava Popovska.
Ona dodaje da je smanjenje inflatornog rizika donijelo pauzu u zaoštravanju monetarnih politika, ali i signal da će već sredinom 2024. godine kamatne stope početi da padaju sa sadašnjih rekordnih vrijednosti.
"Fed je na svom posljednjem sastanku po treći put zadržao nivo referentne kamatne stope i naglasio da očekuje da će stopa inflacije mjerena preko PCE (Personal Consumption Expenditures) indeksa pasti na 2,4 odsto i najavio potencijalno trostruko smanjenje referentne kamatne stope do kraja godine. Vjerujemo da će se postepeno prilagođavanje kamatnih stopa i programi kvantitativnog popuštanja sprovoditi pažljivo, prateći ekonomske pokazatelje kao što su stopa zaposlenosti, potrošnja i dinamika globalne trgovine", analizira Popovska.
Što se tiče Evropske centralne banke (ECB), ta institucija je slijedila i zadržala kamate nepromijenjenim, stav za 2024. drugačiji je od Feda. "Iako su otkrili da osnovni pritisci na cijene popuštaju, oni i dalje smatraju da će stope morati da ostanu na ovim nivoima neko vrijeme i da se potencijalno smanjenje još ne nazire", rekla je ona.
Eventualno smanjenje kamatnih stopa do kraja 2024. godine nešto je što će povoljno uticati na ulaganja na tržištima kapitala, ali i na tržištu fiksnih prihoda.
"Najava nižih kamata znači očekivanje da će u budućnosti kompanije imati niže troškove kamata, stimulišući veću potrošnju, veća ulaganja u različite projekte i opšti rast privrede. Ovakav razvoj događaja mogao bi dodatno da ojača profit kompanija i pruži dodatne mogućnosti za rast tržišta akcija tokom 2024. godine", kaže Popovska.
Fokus na provjerljive indikatore
Vladimir Pavlović, generalni direktor kompanije WM Equity Partners iz Srbije, kaže da je uvijek teško predvidjeti kretanje cijena akcija na svjetskim berzama i dodaje da su berzanski indeksi, ako se osvrnemo na 2023. godinu, porasli za više od 20 odsto.
"Godina 2023. više je nego uspješna za one koji su investirali na svjetskim berzama. Trend rasta ima osnovu da se nastavi i u narednoj godini, ali je ključno da investitori imaju dugoročnu perspektivu kada ulažu u akcije", rekao je Pavlović.
Na pitanje da li očekuje rast akcija tehnoloških kompanija na krilima vještačke inteligencije i tokom 2024. godine ili je to bio "trenutni efekat" u 2023, Pavlović je odgovorio da su tehnološke kompanije specifične jer imaju potencijal za brzi rast i po prihodu, a u pogledu rentabilnosti, i dodaje da su to ključni pokazatelji na koje gledaju svi investitori.
"I ova kriza nas uči da fokus treba da bude na provjerljivim pokazateljima performansi kompanija, a zvučne riječi ponekad mogu da odvuku pažnju", kaže on.
Pavlovića smo upitali i da li očekuje veći rast akcija sa snižavanjem kamatnih stopa Feda i ECB, na šta je on odgovorio da investiranje u akcije ne treba da bude motivisano padom kamatnih stopa, već odgovarajućom alokacijom ukupnog portfolija u ovu vrstu investicija od strane svakog pojedinca.
"Pored toga, daleko najbolja strategija za ulaganje u akcije jeste disciplinovano investiranje kroz vrijeme, bez traganja za najboljim momentom da se investira, jer to ne polazi za rukom ni investitorima koji se nalaze u centru finansijskih dešavanja", objasnio je Pavlović.
Uzavrela geopolitika nosi rizike
Davor Špoljar, analitičar Erste banke (Erste & Steiermarkische Bank) u Hrvatskoj, smatra da su nakon makroekonomski izazovne 2023. godine u Evropi, koja je plesala na ivici recesije, uz visoku inflaciju i dva vojna sukoba na svojim granicama, performanse berzanskih indeksa u datim okolnostima bile izuzetno dobre. On posebno ukazuje na tehnološki sektor koji je "najjače povukao", zbog čega je Nasdaq indeks ove godine skočio 40 odsto.
Davor Špoljar
Špoljar dodaje da je najjači impuls na tržištima došao od zaustavljanja rasta kamatnih stopa centralnih banaka i očekivanja da će se one uskoro smanjiti. Ali upozorava da bi takva očekivanja još uvijek mogla biti preuranjena i da bi godina mogla da počne opreznije.
"Fokus treba da bude na procjenama akcija i kvalitetnijim pitanjima s očekivanim rastom zarada", kaže Špoljar.
On je prokomentarisao i da očekivanja u vezi s dinamikom kretanja plata nisu toliko jasna, jer će efekat prethodnih povećanja kamata postati vidljiviji, privredni rast je usporen, a postoje i inflatorni pritisci na tržištu rada.
U Agram Brokeru, jednom od aktivnijih domaćih igrača na tržištu kapitala, glavni faktori za 2024. jesu trenutno usporavanje inflacije i "uzavrela globalna geopolitička situacija" koju je, ističu, teško predvidjeti, ali u isto vrijeme može značajno doprinijeti volatilnosti na tržištima.
Uzimajući u obzir ova dva faktora, kao i istorijska kretanja tržišta kapitala u sličnim uslovima privrednog okruženja, iz Agram Brokera smatraju da navedeno može rezultirati nastavkom pozitivnih kretanja na većini svjetskih berzanskih indeksa u okviru višegodišnjih prosjeka, koji su na nešto nižim nivoima u odnosu na prinose ostvarene u ovoj godini.
Otuda istovremeno upozoravaju da mnoštvo nepredvidivih faktora dovodi do situacije u kojoj je izuzetno teško odrediti region ili državu koja bi mogla da se istakne u narednom periodu.
Ako se uzmu u obzir faktori koji utiču na buduće kretanje domaćeg tržišta kapitala, ne bi nas iznenadilo da je tržište kapitala Hrvatske jedno od tzv. hot spotova, odnosno tržište kapitala za koje će biti povećano interesovanje domaćih i stranih investitora, kažu iz Agram Brokera.
Njihove kolege iz varaždinske FIMA Securities imaju slična očekivanja od svjetskih tržišta, gdje bi trebalo da postoji nastavak pozitivnog trenda jer smatraju da će uslovi usporavanja inflacije, bez značajnog pogoršanja makroekonomskih uslova, dovesti do boljih poslovnih rezultata preduzeća. Ističu da je trenutno očekivani rast kompanija čije su akcije dio S&P 500 indeksa za 2024. godinu 11,2 odsto, a za 2025. se očekuje dodatno povećanje od 11,9 odsto.
"To sugeriše da je rast profitabilnosti kompanije vrlo vjerovatan, tako da fundamentalni pokazatelji, u odnosu na očekivane rezultate za 2025. godinu, ne ukazuju na pretjeranu precijenjenost akcija. Uzimajući u obzir očekivani početak smanjenja kamatnih stopa u SAD-u tokom 2024. godine, kao i velika očekivanja u vezi s razvojem i primjenom vještačke inteligencije, koja će svakako promijeniti privredu u bliskoj budućnosti, smatramo da će rast S&P 500 indeksa ići do novih rekordnih nivoa u 2024. Zato nam se američke akcije čine kao najsigurniji izbor", komentarišu u Fimi.
A u kompaniji za upravljanje investicionim fondovima "ZB Invest" u Hrvatskoj smatraju da bi postepeni oporavak privrede uz smanjenje kamata trebalo da pruži podršku i pozitivno utiče na berze u 2024. godini. Oni komentarišu da skorašnje pozicioniranje na finansijskim tržištima sugeriše da investitori vide meko slijetanje kao najvjerovatniji scenario za sljedeću godinu, prema kojem bi inflacija trebalo da nastavi da usporava, bez veće štete po privredni rast, praćeno smanjenjem referentnih kamatnih stopa. U tom investicionom fondu su se, između ostalog, osvrnuli na tržište obveznica i napomenuli da ako su tržišta u pravu, globalne cijene obveznica treba da se oporave i kriva prinosa treba da se vrati na pozitivan nagib.
Da li je moguća repriza u "Sedmorici veličanstvenih"?
"Glavni pokretač rasta tržišta bilo je smirivanje straha od recesije", napisao je Aleš Šoba iz Save Infonda u Sloveniji u investicionom mozaiku. On ističe da je većina prognoza krajem 2022. predviđala da će globalna ekonomija 2023. biti u recesiji kao rezultat viših kamatnih stopa.
"Posebno zbog otpornosti američke ekonomije, ovi strahovi su ustupili mjesto nadi da predstoji meko slijetanje", naglašava Šoba.
Kada je riječ o akcijama, Sava Infond ne očekuje ponavljanje 2023. godine, kada je "Veličanstvena sedmorka" (Nvidia, Apple, Amazon, Microsoft, Meta, Tesla, Alfabet) potpuno zasjenila ostatak akcija na berzi.
"Mi vidimo i defanzivni (zdravstvo, proizvodi široke potrošnje) i najjeftinije segmente tržišta akcija (energija, banke) kao interesantnije. Tehnološke akcije, međutim, ostaju idealan kandidat za euforiju, slično kao što su internetske akcije bile 1990-ih", rekao je predstavnik Sava Infonda.
Rok Potočnik, viši menadžer NLB Fonda, takođe ima umjereno optimistična očekivanja za berze.
"Održavamo malo natprosječnu izloženost akcijama zbog manjeg učešća novca. Naš centralni scenario govori o daljnjem smanjenju inflacije i prilično umjerenom ekonomskom rastu, ali ne očekujemo jači ekonomski pad", rekao je Potočnik.
Ogromne količine novca će se sliti u energetsku tranziciju
Direktor brokersko-dilerske kuće Advantis broker Branko Kecman kaže da geopolitika i dalje dominira kada je riječ o kretanjima na berzi.
"Ako se rat u Ukrajini završi, Evropa će vjerovatno biti pozitivno podstaknuta rekonstrukcijom zemlje i sporazumima koji bi bili sklopljeni. Ako rat u Gazi prestane, vjerovatno će doći do pada cijene nafte. S druge strane, sektor koji će ići gore i gdje će teći ogroman novac je sve što će biti vezano za energetsku tranziciju, ulaganja u taj segment će se samo povećavati", prognozira Kecman.
Kompanije vezane za energetsku tranziciju, dodaje, biće u fokusu u svakom smislu. S druge strane, vjeruje da će zaustavljanje povećanja kamata donijeti velika preuzimanja.
"Najveće svjetske kompanije su pune gotovine i vjerovatno će investirati, biće to megaposlovi od 50 do 100 milijardi, poput preuzimanja Disneyja, koje se može očekivati ove godine", kaže Kecman.
Ekonomista i donedavni direktor Penzionog rezervnog fonda Republike Srpske (PREF) Miloš Grujić kaže da je rat u Ukrajini već uticao na tržišta i da bi se ti efekti mogli nastaviti i u budućnosti.
"Prognoze za globalna tržišta akcija u 2024. kreću se od optimističnih do veoma izazovnih. Ne očekujem ekonomski oporavak u obliku slova V, niti očekujem potpuno obrnuti V-oblik u smislu putanje kamatnih stopa. Analitičari generalno očekuju usporavanje globalnog rasta, iako procjene variraju od dva do 2,7 odsto na globalnom nivou. Glavni faktori koji bi uticali na usporavanje su restriktivna monetarna politika, geopolitički rizici, visoka zaduženost i slabljenje pozitivnih šokova koji su podstakli oporavak od pandemije", ističe Grujić.
Istovremeno, dodaje, očekuje se smanjenje inflacije u većini zemalja, iako je i dalje iznad cilja centralnih banaka.
"S obzirom na trenutne uslove, treba očekivati da centralne banke počnu da smanjuju kamatne stope. Pod uslovom da ne dođe do novih geopolitičkih poremećaja", dodaje on.
Miloš Grujić
Uprkos izvjesnom optimizmu, Grujić upozorava na nestabilnost berze zbog nižeg rasta plata i visokih kamata.
"Prema tome, ne bi bilo iznenađenje da indeksi godinu završe na nižem nivou nego sada. Na primjer, analitičari J.P. Morgana procjenjuju da će S&P 500 2024. godine završiti na 4.200 bodova - u odnosu na sada, ali ukazuju i na velike mogućnosti za investitore, posebno u sektorima otpornim na inflaciju, kao što su akcije kompanija iz tehnološkog sektora", kaže Grujić.
Međutim, nije lako predvidjeti kako će energetski sektor podnijeti još jedno povećanje cijena nafte i gasa ili kako će tehnološki sektor podnijeti još jedno povećanje kamatnih stopa.
"Evropa se suočava s mnoštvom izazova 2024. godine, uključujući napore da se inflacija smanji na očekivanih dva procenta usred energetske i migrantske krize. Ova zima je neizvjesna jer se prognoze kreću od oporavka 2024. do duboke recesije. Očekuje se usporavanje rasta BDP-a u evrozoni 2024. godine, ali će i dalje biti pozitivan", smatra Grujić.
Ulaganje na dugi rok
Tržišta valuta će, prema njegovim riječima, i dalje biti pod uticajem monetarne politike i geopolitičkih faktora.
"Dolar će ostati nestabilan, ali će ostati jak 2024. godine, podržan višim kamatnim stopama i rastom BDP-a. Malo je vjerovatno da će SAD tokom godine pasti u recesiju. Sve u svemu, globalna ekonomija će nastaviti da raste 2024. godine, ali sporije nego 2023. godine, zbog usporavanja u SAD-u, Kini i Evropi", kaže Grujić.
Prema njegovim riječima, glavni izazovi ostaju visoka inflacija, zaoštravanje monetarne politike, trgovinski sukobi i geopolitičke tenzije.
"Što se tiče tržišta u regionu, već godinama je trend okretanja ka američkim i donekle evropskim berzama i akcijama, dok se sve manje fokusiramo na domaće tržište. Iako indeksi bilježe tržišni rast, i dalje ih karakteriše visoka nelikvidnost", ističe Grujić.
Ističe i da je nezahvalno davati projekcije za cijelu godinu.
"Često se potvrđuje da su kratkoročne procjene zapravo oglašavanje određenih analitičara, banaka ili brokerskih kuća. Situacija na kraju godine obično pokazuje da su cijene akcija velikih banaka obično u rasponu od plus-minus 10 odsto u odnosu na cijenu na kraju godine - što je izuzetno veliki raspon", ističe Grujić.
Ukratko, dodaje, treba dugoročno investirati u finansijska tržišta i ne opterećivati se promjenama pojedinih akcija tokom godine. Takođe, istorijski prinosi nisu garancija budućeg povrata.
U pisanju teksta pomogli Nataša Hadžispirkoska-Stefanova (Sjeverna Makedonija), Suzana Peljto (Srbija), Pia Bedene (Slovenija), Svjetlana Šurlan (BiH) i Karlo Vajdić (Hrvatska).
