Tehnološke dionice uzdigle Wall Street i azijske burze

Dionički indeksi na azijskim burzama uglavnom su slijedili optimizam Wall Streeta, gdje su burzovni indeksi rasli zbog entuzijazma u vezi s poslovnim rezultatima Nvidije, koja se dala u razvoj umjetne inteligencije.

Najveće dobitnice bile su japanske dionice, dok su kineske dionice još pod dojmom središnje banke, koja je donijela ograničene poticajne mjere, reagirale i rastom i padom.

Desetogodišnja državna obveznica u Japanu je ostvarila najveći rast prinosa od 2014. godine, što bi moglo izazvati nenajavljen otkup Bank of Japan, kako bi usporio dobitke.

Dionice su na Wall Streetu također performirale mješovito - dok su indeksi S&P 500 i Nasdaq rasli, Dow Jones je oslabio, i to za 0,11 posto, na 34.463 boda. S&P 500 je porastao 0,69 posto, na 4.399 bodova, a tehnološki Nasdaq 1,56 posto, na 13.497 bodova.

Nositelj tog rasta bio je tehnološki sektor, ponajviše Nvidia, kojoj je nakon objave financijskog izvještaja vrijednost porasla za 8,5 posto. Inače, od početka godine ta dionica porasla je 220 posto zbog oduševljenja investitora u vezi s umjetnom inteligencijom.

Dolarov indeks blago je pao za 0,1 posto, dok je euro porastao 0,2 posto, na 1,0916 dolara.

Bitcoin je pao 0,3 posto, na 26.031 dolar, a ether za 0,5 posto, na 1.662 dolara.

Prinosi na obveznice su u porastu jer su Savezne rezerve dale naslutiti novo povećanje kamatnih stopa budući da je gospodarstvo otporno na dosadašnje mjere. No, analitičari ponovno naglašavaju kako svako podizanje kamatnih stopa znači i korak bliže recesiji. U ponedjeljak je prinos na američke desetogodišnje državne obveznice dosegnuo novu najvišu razinu od 2007. godine. Iščekuje se skup središnjih banaka u američkom Jackson Holeu kako bi ulagači dobili uvid u smjer kojim će se kretati tržišta.

Cijena sirove nafte po WTI-ju je pala 0,02 posto na 80,7 dolara po barelu, a cijena zlata izgubila je 0,29 posto na vrijednosti i njome se trgovalo po 1.894 dolara po unci.