Prognoze o hlađenju inflacije u SAD-u pogurale evropske berze

Svi evropski indeksi, sem londonskog FTSE 100, završili su današnje trgovanje u zelenom, a nakon prognoza da bi inflacija u Americi iduće godine mogla usporiti, što daje znak da bi i Federalne rezerve mogle prekinuti politiku oštrog podizanja kamatnih stopa.

Indeks Euro Stoxx 600, koji prati poslovanja 600 najvećih kompanija u 17 evropskih zemalja, završio je današnje trgovanje rastom od 0,37 odsto, londonski berzanski indeks FTSE 100 jedini je imao blagi pad od 0,21 odsto, njemački DAX-a rastao je za 0,46 odsto, francuski CAC 40 porastao je za 0,49 odsto.

Tokom današnjeg trgovanja tehnološke akcije su predvodile rast.

Ekonomisti Goldman Sachs Group Inc. očekuju znatno ublažavanje inflacije u SAD-u 2023. godine, što odražava ublažavanje problema u lancu snabdijevanja, vrhunac inflacije u stanovanju (shelter inflation) i sporiji rast plata.

Američki zajmodavac očekuje da će osnovna mjera PCE (izdaci za ličnu potrošnju) pasti na 2,9 odsto do decembra 2023. sa trenutnih 5,1 odsto, očekuju ekonomisti u istraživačkoj bilješci na čelu s Janom Hatziusom, sa slabijim cijenama robe i jačim dolarom, koji će takođe uticati na inflaciju.

Podaci prošle nedjelje ukazali su na zahlađenje potrošačkih cijena u SAD-u. Inflacija od 7,7 odsto u oktobru je rasla najsporijim tempom od januara.

I Član Feda Patrick Harker rekao je da očekuje da će tempo povećanja kamatnih stopa usporiti kako se monetarna politika približava dovoljno restriktivnom nivou.

Predsjednik Banke federalnih rezervi Philadelphije rekao je u govoru u toj državi da bi negdje sljedeće godine Fed mogao da ostane na ovom dovoljno restriktivnom nivou kako bi monetarna politika uradila svoj dio posla.

Fed je ovog mjeseca ponovo podigao kamatnu stopu za 75 baznih poena, četvrti put zaredom, i dostigao raspon između 3,75 i 4 odsto.

Investitori su motivisani i zbog sve češćih izjava evropskih zvaničnika da će kontinent ove zime izbjeći energetsku krizu. Posljednji u nizu koji je to poručio jeste slovenski premijer Robert Golob.

"Evropska unija je spremna da se nosi s energetskom krizom ove zime bez većih poteškoća", rekao je on.

Blaga jesen, smanjena potrošnja električne energije i pad cijena prirodnog gasa znače da EU može da se izbori sa značajnim zahlađenjem sve dok su rezervoari za skladištenje gasa dopunjeni, kao što su sada, rekao je slovenski premijer.

"Možemo da preživimo dvonedjeljnu hladnoću bez ikakvih problema, čak četiri ili šest nedjelja", rekao je Golob, koji je bio predsjednik najveće slovenske elektroenergetske kompanije prije nego što je u junu preuzeo kormilo vlade zemlje eurozone. "Bolje smo pripremljeni od bilo koje druge zime."