SAD prodao 30-godišnje obveznice uz rekordnu kamatu u posljednjih 25 godina

Američka vlada prodala je tridesetogodišnje obveznice uz najvišu kamatnu stopu u posljednjih 25 godina, što pokazuje da investitori traže veću nadoknadu za finansiranje sve većeg budžetskog deficita zemlje.

Prinos na aukciji obveznica vrijednoj 25 milijardi dolara u četvrtak dostigao je 5,216 odsto, što je najviše od 2001. godine, iako je pad cijena nafte pružio podršku američkim državnim obveznicama na sekundarnom tržištu. Potražnja na aukciji bila je solidna, a prodaja je uslijedila dan nakon što je Ministarstvo finansija ponudilo desetogodišnje obveznice uz najviši trošak finansiranja za tu ročnost od 2007. godine.

To predstavlja problem za predsjednika Donalda Trumpa i ministra finansija Scotta Bessenta uoči izbora za Kongres u novembru. Visoki troškovi zaduživanja države već se prelivaju na širu ekonomiju, nakon godina povišene inflacije i velike državne potrošnje.

"Od investitora se traži da apsorbuju sve veću ponudu državnog duga širom svijeta u trenutku kada su deficiti i dalje veliki, neizvjesnost u vezi s inflacijom traje", a Federalne rezerve (Fed) više nisu značajan kupac, rekao je Michal Stanczyk, portfolio menadžer u globalnom timu za obveznice kompanije Allspring Global Investments.

"Ako investitori nastave da zahtijevaju veću nadoknadu za inflatorne i fiskalne rizike, dugoročni prinosi mogli bi dodatno da porastu i udalje se od pet odsto, čak i ako aukcije Ministarstva finansija nastave da bilježe dobru potražnju", dodao je.

Zabrinutost Ministarstva finansija mogla se naslutiti prošle nedjelje, kada je izmijenilo smjernice za prodaju duga na način koji je otvorio mogućnost smanjenja ponude dugoročnih obveznica. Istovremeno, investitori i dalje ne žure da osiguraju prinose koji su najviši u posljednjih nekoliko decenija, što ukazuje na oprez tržišta i očekivanja da rasprodaja obveznica možda još nije završena.

Predstavnici Ministarstva finansija nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.

Zgrada Feda / Bloomberg

Dugoročni prinosi ove godine premašili su pet odsto zbog zabrinutosti investitora da će rast cijena energenata, povezan s ratom na Bliskom istoku, pojačati inflatorne pritiske i primorati Fed da godinama drži povišene kamate.

Tome se pridružuju povećana ponuda državnih obveznica poslije višegodišnjih fiskalnih deficita, nagli rast korporativnog zaduživanja radi finansiranja razvoja vještačke inteligencije (AI) i slabljenje tražnje tradicionalnih kupaca dugoročnih obveznica.

Prinosi na američke državne obveznice predstavljaju jedno od ključnih mjerila za finansijska tržišta SAD-a, jer služe kao referentna stopa za sve - od korporativnog duga do stambenih kredita. Prošle nedjelje je prosječna kamata na stambeni kredit - s fiksnom stopom na 30 godina - porasla na 6,69 odsto, što je najviše od jula 2025.

Istovremeno, kamate na javni dug ostaju jedan od ključnih pokretača budžetskog deficita SAD-a. Od početka fiskalne godine deficit je dostigao 1,17 biliona dolara, što je rast od 15 odsto, djelimično baš zbog viših prinosa na državne obveznice.

Fitch Ratings je u četvrtak zadržao kreditni rejting SAD-a na nivou AA+, ali je upozorio da će budžetski deficit u odnosu na veličinu ekonomije porasti tokom 2026, podstaknut smanjenjem poreza i povratom naplaćenih carina.

Prinos ostvaren na aukciji tridesetogodišnjih obveznica u četvrtak bio je nešto viši od tržišnog nivoa neposredno prije isteka roka za dostavljanje ponuda u 13 sati u New Yorku, što ukazuje na to da je tražnja bila nešto slabija od očekivane. Odnos pristiglih ponuda i ponuđenog iznosa (eng. bid-to-cover ratio) iznosio je 2,39, približno prosjeku od 2,36 s prethodnih šest uporedivih aukcija.

"Iako su dugoročne obveznice svakako suočene s određenim pritiscima, dobra potražnja za ovonedjeljnom ponudom pokazuje da kupaca ima - samo po odgovarajućoj cijeni.", rekao je Gennadiy Goldberg, šef strategije za američke kamatne stope u TD Securitiesu.

Stopa zaduživanja od 5,216 odsto najviša je od 2001, kada je Ministarstvo finansija obustavilo prodaju tridesetogodišnjih obveznica. Ta odluka, o kojoj su trgovci Goldman Sachsa ozloglašeno bili obaviješteni prije zvaničnog saopštenja, poništena je 2005. godine. Današnje okolnosti teško da bi mogle biti drugačije.

Tada su investitori u obveznice uživali u rezultatima višedecenijskog tržišta u usponu. Niz suficita u saveznom budžetu čak je izazvao zabrinutost da je ponuda američkog državnog duga premala. Danas je iznos američkih državnih obveznica u opticaju deset puta veći i brzo raste - udvostručio se od 2018. i sada iznosi oko 31 bilion dolara.

Kako su se tradicionalni izvori tražnje povlačili s tržišta američkih državnih obveznica, njihovo mjesto zauzimali su privatni investitori, koji zauzvrat zahtijevaju više prinose.

"Kako tržište postaje sve zavisnije od investitora koji su osjetljivi na cijenu, ista količina ponude državnih obveznica može zahtijevati veći prinos kako bi pronašla kupce", napisao je tim Barclays Plc predvođen Demi Hu.

Prinos na tridesetogodišnje obveznice zadržao se na 5,22 odsto u ranom azijskom trgovanju, nakon što je u četvrtak pao za oko četiri bazna poena. Niže cijene nafte i podaci koji su pokazali usporavanje rasta proizvođačkih cijena naveli su trgovce da smanje očekivanja da će Fed povećati kamatne stope. Sada procjenjuju vjerovatnoću povećanja u septembru na oko 35 odsto, u poređenju s približno 50 odsto početkom nedjelje.

Za Matta Wrzesniewskog, šefa upravljanja portfeljima klijenata s fiksnim prihodom u Vanguardu, povišeni prinosi postaju privlačni dok tržište čeka sljedeće podatke o zaposlenosti i inflaciji, koji će biti objavljeni prije narednog sastanka Feda.

Ovako visoki prinosi pružaju investitorima "još jednu priliku", rekao je Wrzesniewski. Vanguard očekuje da će se prinos na desetogodišnje obveznice kretati između 4,25 i 4,75 odsto i preko te ročnosti povećava izloženost portfelja kamatnom riziku. Wrzesniewsky dodaje da kompanija daje prednost obveznicama srednjeg roka dospijeća u odnosu na tridesetogodišnje obveznice.

Izmjena smjernica

Budući obim prodaje dugoročnih obveznica bio je predmet rasprave protekle nedjelje, nakon što su zvaničnici Ministarstva finansija neočekivano izmijenili formulaciju u najnovijem kvartalnom saopštenju o politici zaduživanja.

Umjesto da, kao ranije, navode da nastavljaju da razmatraju potencijalna buduća "povećanja" prodaje kuponskih obveznica i instrumenata s promjenjivom kamatnom stopom, sada su saopštili da razmatraju moguće "promjene".

Investitori u obveznice protumačili su to kao signal da bi zvaničnici mogli da smanje prodaju dugoročnih obveznica, koje su trenutno pod najvećim pritiskom. Čak i ako do takvog smanjenja ne dođe, tržišni konsenzus je da će Ministarstvo finansija, kada odluči da poveća aukcije dužničkih hartija s fiksnim prihodom, vjerovatno biti usredsređeno na kraće ročnosti od dvije do sedam godina.

To bi predstavljalo nastavak sadašnje strategije skraćivanja ročnosti duga, u okviru koje se izdavanje sve više usmjerava ka kratkoročnim državnim zapisima s dospijećem do godinu dana. Time država izbjegava skuplje dugoročno zaduživanje, ali povećava rizik refinansiranja.

"Jedino jasno rješenje koje vidim jeste da američka vlada stegne budžet", rekao je John Fath, upravljački partner u BTG Pactual Asset Management US LLC. "Strategija sve većeg oslanjanja na kratkoročno zaduživanje može da funkcioniše samo do određene mjere. Poslije toga postaje ono što bih nazvao neodgovornim", dodao je Fath.

 

— U pisanju pomogli Michael MacKenzie, Ye Xie, Chris Anstey, Taryana Odayar, Matthew Burgess, and Neha D'Silva