Tržišta kapitala u Adria regionu i dalje karakteriše niska likvidnost u poređenju s ostatkom CEE i EU regije. Ipak, kada iz jednačine izuzmemo retail investitore, vidljivo je da regija raspolaže solidnom bazom institucionalnog kapitala. Najrazvijenije tržište investicionih fondova ima Slovenija, gdje imovina fondova doseže oko devet odsto BDP-a. Kako se taj udio smanjuje, tako pada i razvijenost tržišta kapitala - sve do svega 0,5 odsto BDP-a u Crnoj Gori.
Jedan od ključnih razloga tako niskih brojki i danas je globalna finansijska kriza iz 2008. godine, kada je velik broj malih ulagača izgubio novac i nikada se nije vratio investicionim fondovima, naveo je glavni analitičar Bloomberg Adrije Mihael Blažeković danas na konferenciji povodom 25 godina Banjalučke berze, gdje su okupljeni regionalni i domaći učesnici sa ciljem prezentovanja najboljih praksi za unapređenje tržišta kapitala.
Dodatni uteg razvoju domaćeg tržišta kapitala predstavlja hronično nizak nivo finansijske pismenosti u regionu. Paralelno s tim, snažan rast ETF-ova kao jednostavnijeg i jeftinijeg načina ulaganja u široko diverzifikovane portfelje preuzeo je dio tržišta tradicionalnim investicionim fondovima.
"Uz investicione fondove, ključnu potražnju na tržištima kapitala stvaraju penzijski fondovi. Hrvatska i Sjeverna Makedonija prednjače zahvaljujući sistemu tri penzijska stuba. Hrvatski penzijski sistem danas upravlja imovinom vrijednom oko 33 milijarde evra, odnosno približno 30 odsto BDP-a. U ostatku regiona dominiraju dobrovoljni penzijski fondovi s relativno niskim udjelom u BDP-u i ograničenim uticajem na tržište kapitala, dok su u Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori takvi sistemi još u ranoj fazi razvoja", naveo je Blažeković.
Jedna od najzanimljivijih pojava posljednjih godina svakako su retail obveznice i trezorski zapisi. Hrvatska se pritom nametnula kao najbolji primjer kako privući višak raspoloživog dohotka građana na tržište kapitala. Upravo se retail obveznice i trezorci mogu smatrati jednim od najefikasnijih alata za širenje finansijske pismenosti i stvaranje nove baze ulagača.
"Udio retail duga premašio je 8,5 odsto ukupnog javnog duga Hrvatske, zahvaljujući učestalim izdanjima državnih obveznica i trezorskih zapisa. Sigurnost je uporediva sa štednjom, dok obveznice imaju poresku prednost jer se kamate na štednju oporezuju, a prihodi od državnih obveznica ne", pojasnio je Blažeković.
Ključno pitanje ipak ostaje: Hoće li ulagači nakon prvog iskustva s državnim obveznicama napraviti korak dalje prema korporativnim obveznicama, investicionim fondovima ili akcijama, ili će ostati pasivni posmatrači koji samo čekaju isplatu kupona?
Značajan potencijal u OIE, "green" kao mamac
Iako se ponuda proizvoda u Adria regionu posljednjih godina širi, tržišta kapitala i dalje imaju značajan prostor za razvoj. Region ima snažan potencijal u obnovljivim izvorima energije (OIE), zbog čega bi "green" izdanja mogla postati važan alat za privlačenje stranog kapitala i dodatnu diversifikaciju tržišta.
Mihael Blažeković (BLSE)
S druge strane, proizvodi poput inflacijski indeksiranih obveznica mogli bi u budućnosti da postanu vrlo traženi, ako inflacija ponovo postane dominantna tema globalnih tržišta. Takvi instrumenti predstavljali bi kvalitetan oblik zaštite ulagača od inflacijskih pritisaka.
"Tržišta akcija CEE i SEE regije posljednjih pet godina ostvaruju vrlo solidne prinose. Mađarski, slovenački i rumunski indeksi sve češće privlače pažnju međunarodnih ulagača, a regija polako izlazi iz statusa 'zaboravljenog tržišta'", kaže Blažeković.
Glavni problem i dalje ostaje niska likvidnost, ali pojavljuju se i pozitivni pomaci. Na tržište dolaze domaći ETF-ovi pa danas postoje ETF-ovi vezani uz hrvatsko, slovenačko, rumunsko, a odnedavno i poljsko tržište kapitala. Posebno je zanimljivo što provider dolazi iz Hrvatske, dok se ETF-ovi listani na Ljubljanskoj berzi mogu kupiti i putem međunarodnih platformi poput Interactive Brokersa.
"Dodatna prednost regije su iznadprosječni dividendni prinosi. Mnoge kompanije vode stabilne dividendne politike, a neke se mogu svrstati i među regionalne 'dividendne aristokrate'. Posebno se ističe Slovenija, gdje kompanije poput Krke godinama kontinuirano povećavaju dividendu", ističe Blažeković.
Primjer Rumunije i Mađarske
Rumunija je među prvima ozbiljno krenula u razvoj tržišta kapitala kroz privatizaciju državnih kompanija. Ključni trenutak dogodio se 2010. godine dolaskom Franklin Templetona, koji je formirao holding s udjelima u državnim kompanijama i listao ga na berzi.
Prije tri godine Rumunija je imala i najveći evropski IPO - Hidroelectrica - u kojem je učestvovalo čak 52 hiljade retail ulagača. Nedavni IPO kompanije Electroalfa privukao je više od 5.400 retail investitora uz nevjerovatnih 5.800 odsto predbilježbi. Paralelno s tim, rumunsko Ministarstvo finansija kroz programe Fidelis i Tezaur kontinuirano razvija tržište državnih obveznica s mjesečnim izdanjima u domaćoj valuti i evru.
Mađarska već godinama koristi model individualnih investicionih računa putem kojih ulagači nakon pet godina ne plaćaju porez na kapitalnu dobit. Takvi računi za rezidente su besplatni, za razliku od klasičnih brokerskih računa.
Slovenija i Hrvatska - šta podstiče aktivnost na berzi
Sličan model ove godine je uvela i Slovenija. Individualni investicioni računi omogućuju neoporezive prinose, a nude ih banke i brokeri. Slovenija je dodatno zanimljiva, dodaje Blažeković, jer na berzi ima velik broj kompanija u kojima država zadržava suvlasništvo, ali koje posluju po tržišnim principima i uz snažno korporativno upravljanje. Upravo to povećava atraktivnost slovenačkog indeksa SBITOP.
"U Hrvatskoj su retail obveznice i trezorski zapisi postali glavni investicioni proizvod za građane. Država danas organizuje sedam izdanja godišnje, uz kratkoročne i jednogodišnje ročnosti. Možda je upravo Hrvatska najjednostavnije riješila pitanje približavanja ulaganja široj populaciji. FINA je razvila aplikaciju m-Riznica, putem koje građani besplatno mogu upisivati i reinvestirati državne vrijednosne papire, ali i učestvovati u IPO-ima", navodi Blažeković.
Hrvatsko tržište posljednjih godina je dobilo tri uspješna IPO-a i jedan odgođeni pokušaj izlistavanja, dok je promet na Zagrebačkoj berzi porastao više od 90 odsto. Iako je prosječni iznos ulaganja retail investitora u akcije i dalje znatno niži nego kod trezorskih zapisa, pozitivno je što su sva recentna izdanja uključivala velik broj malih ulagača.
Uzbekistanski razvoj tržišta
Na kraju, Blažeković je spomenuo i Uzbekistan kao vrlo zanimljiv primjer razvoja tržišta kapitala. Ta zemlja primjenjuje model sličan rumunskom: djelimičnu privatizaciju državnih kompanija uz podršku međunarodnih investicionih partnera.
"IPO-i su strukturisani kroz zasebne tranše za domaće i strane ulagače, a reakcija tržišta bila je izrazito pozitivna. Taškentska berza snažno je rasla uoči privatizacionih procesa, dok je akcija uzbekistanskog fonda od IPO-a do danas ostvarila rast veći od 20 odsto", istakao je Blažeković.
Adria region i dalje je tržište s brojnim strukturnim izazovima - od niske likvidnosti do ograničene baze ulagača. Istovremeno, upravo ti nedostaci otvaraju prostor za rast. Razvoj retail obveznica, poreske olakšice za ulaganja, novi ETF proizvodi, IPO-i državnih kompanija i rast institucionalnog kapitala pokazuju da region više nije samo periferija evropskih tržišta kapitala.
.webp){kind=icon}
