Sarajevski fudbal posljednjih mjeseci dobio je jednu od najneobičnijih priča u svojoj historiji: dvojica braće povezana su s dva najveća gradska rivala, FK Željezničar i FK Sarajevo. Jedan kroz strateško partnerstvo i najavljeni ulazak u upravljačke strukture na Grbavici, drugi već godinama kao jedan od ključnih ljudi u vlasničko-investitorskom okviru kluba s Koševa.
Ovaj slučaj braće na suprotnim stranama dva najveća gradska rivala izazvao je posebnu pažnju sportske i poslovne javnosti.
Promjena vlasničke strukture
Prema riječima Sanela Konjhodžića, dugogodišnjeg sportskog novinara i izvršnog urednika portala Oslobođenje, riječ je o gotovo presedanskoj situaciji.
"Jako neobična situacija. Vjerovatno postoje primjeri, iako ih ja lično ne znam, što ne znači da ih nema, gdje su braća u dva ili tri različita kluba, ali mislim da je ovakav primjer jedinstven u svijetu fudbala. Pogotovo u gradskim rivalima i najvećim klubovima u državi", kaže Konjhodžić za Bloomberg Adriju. Prema njegovim riječima, ovakva situacija može biti dobra za fudbal, ali nosi i potencijalno negativne konotacije.
"Ako se sve zadrži samo u sportskim okvirima, može biti dobra stvar za oba kluba. Sve drugo bi moglo odvesti u neku drugu, bespotrebnu stranu", dodao je.
Bh. mediji su u decembru 2025. objavili da je u upravljačkoj strukturi kluba s Koševa došlo do značajnih promjena. Upravljačka prava malezijskog milionera Vincenta Tana otkupio je većinski vlasnik upravljačkih prava FK Sarajevo Ismir Mirvić, koji sada posjeduje oko 98 posto upravljačkih prava. Ovo ga de facto čini jedinim vlasnikom Bordo kluba.
Vincent Tan i Ismir Mirvić/FK Sarajevo
U međuvremenu, među navijačima kruže priče o mogućim novim vlasničkim promjenama. No, za to nema zvaničnih potvrda.
Nakon odlaska, Tan je uputio saopćenje u kojem je, između ostalog, kazao da je od 2021. godine u FK Sarajevo uložio oko sedam miliona eura, te da je pružao kontinuiranu finansijsku i stratešku podršku. Dalje je naveo da je odluka o prenosu njegovog udjela vlasništva na Ismira Mirvića postignuta kroz međusoban i uredan dogovor između ravnopravnih dioničara, te da je kao dio ove tranzicije dogovorio da svoje dionice besplatno prenese Mirviću.
Prema posljednjim javno objavljenim informacijama, FK Sarajevo je u 2024. ostvario prihode u iznosu od 12,3 miliona KM, što je za 4,5 miliona KM više nego u 2023. U istom periodu ostvarili su dobit od 1,29 miliona KM.
Također, mediji su u decembru objavili i da je Sanin Mirvić zvanično izabran za strateškog partnera FK Željezničar. Prema usvojenim izmjenama, strateški partner dobija većinske pozicije u klupskim organima, dok FK Željezničar zadržavanja manjinske udjele u upravljanju.
Saopćeno je da će operativne odluke biti u nadležnosti Sanina Mirvića, dok će se o najvažnijim strateškim pitanjima, koja se tiču dugoročnog pravca kluba, odlučivati zajednički. Jedna od najvažnijih odredbi novog modela saradnje odnosi se na zaštitu imovine FK Željezničar. Kako je potvrđeno, klupska imovina neće moći biti otuđena niti prodavana bez izričite saglasnosti kluba.
Pitanja bez odgovora – šta kažu klubovi
Upravo zbog osjetljivosti situacije, ali i rastućeg interesa javnosti za pitanje privatnog kapitala u bh. fudbalu, Bloomberg Adria se obratila i FK Željezničar i FK Sarajevo s ciljem da dobije jasnije odgovore o vlasničkim strukturama, nivou investicija i planovima za budući razvoj klubova.
FK Željezničar je zamoljen za pojašnjenje trenutnog stanja vlasničke strukture, načina na koji su strateški partneri uključeni u klub, kao i za informacije o planiranim ulaganjima u sportski, infrastrukturni i organizacioni segment.
Bloomberg Adria
FK Sarajevo je, s druge strane, upitan o nivou investicija realiziranih u proteklom periodu, konkretnim rezultatima tih ulaganja, te planovima za narednu fazu razvoja, uključujući eventualne infrastrukturne i nekretninske projekte koji bi mogli biti dio dugoročne održivosti kluba.
Pitanja su se, između ostalog, odnosila na: ukupni nivo dosadašnjih investicija i njihovu strukturu, konkretne promjene i projekte koji su već realizirani zahvaljujući ulaganjima, planove strateških partnera u narednom periodu i balans između sportskog i komercijalnog razvoja, eventualne infrastrukturne ili komercijalne projekte vezane za klupsku imovinu.
Iako su upiti poslani uz jasno definiran rok, odgovori iz klubova do zaključenja teksta nisu stigli. Iz Željezničara su naveli da će u narednim periodu biti organizirana konferencija za medije, dok su iz FK Sarajevo također obavijestili o kašnjenju odgovora.
Transferi kao poslovni model
U nedostatku jasnih i javno dostupnih podataka, ostaje prostor za različita tumačenja uloge investitora u domaćem fudbalu. Sagovornik Bloomberg Adrije smatra da je problem mnogo širi od pojedinačnih slučajeva.
"Mi u BiH još uvijek nismo načisto šta su zapravo investitori u fudbal. U svijetu su investitori ljudi koji, pored novca koji ulažu u skupe igrače, paralelno rade na infrastrukturi kluba, sistemu funkcioniranja, izgradnji kampova za treniranje, stadiona i svega što prati jedan kolektiv", navodi Konjhodžić.
Prema njegovim riječima, privatni kapital se rijetko ulaže u naš fudbal, a i kada se dešavalo da su pojedini ljudi iz biznisa ulagali u fudbal, to je bilo kratkog daha jer ih nije pratio sistem.
"Ipak, ne treba bježati od činjenice da ljudi koji ulažu svoj novac, imaju i svoj način razmišljanja, zamisao biznis modela po kojem žele raditi i to svakako treba poštovati", ističe sagovornik.
Konjhodžić smatra da je još rano govoriti o ulozi Sanina Mirvića, te da će se pravi sud moći donijeti tek nakon najmanje godinu dana, kada budu vidljivi konkretni potezi.
Govoreći o FK Sarajevo, podsjeća da je dolazak investitora došao u kriznom periodu za klub.
"Samim dolaskom u jednom teškom periodu za klub puno je pomogao, zajedno sa g. Vincentom Tanom, da klub prebrodi krizu. Tokom njegovog boravka u klubu pominju su velika izdavanja za plate igrača, ali se to na terenu baš i nije najbolje vratilo. Govorim o sportskim rezultatima", kaže Konjhodžić.
S druge strane, klub je ostvario značajne prihode kroz transfere igrača, što predstavlja poslovni model karakterističan za mnoge klubove u razvojnim ligama.
Zakon, imovina i dugoročni model
Kada je riječ o dugoročno održivom modelu, Konjhodžić naglašava da bez izmjena zakonodavnog okvira nema ozbiljnijeg iskoraka.
"Zakon o sportu u BiH mora biti napravljen tako da otvori vrata ljudima koji žele investirati. To podrazumijeva i određene olakšice koje nemaju direktne veze sa sportom, ali imaju s biznisom".
Poseban aspekt u cijeloj priči je imovina FK Željezničar, uključujući stadion Grbavica.
"Željezničar u svom vlasništvu ima stadion, višemilionsku vrijednost. To može biti ogromna prednost ako se iskoriste njegovi potencijali, ali i teret, jer ovakva ulaganja često prate špekulacije o nekretninama. Koliko mi je poznato, statutom su zaštićene ključne stvari poput grba, boje dresa i svih nekretnina".
Na kraju, bez obzira na vlasničke modele i visinu ulaganja, sagovornik podsjeća da postoji granica koju investitori ne bi smjeli preći.
"Ko god dođe u Sarajevo, Željezničar ili bilo koji drugi klub, mora paralelno s novcem praviti i sistem, baziran na domaćinskom odnosu. I nikada ne smije zaboraviti da su to klubovi s ogromnom tradicijom, Željezničar 104 godine, Sarajevo 80 godina postojanja, s historijom, legendama i masom navijača. Upravo u tome je njihova najveća snaga", kaže Konjhodžić.
Koji su motivi investiranja
Investiranje u bh. sport prati teško razumljiv paradoks. S jedne strane, postoje pojedinci ili kompanije koji su investirali i desetine miliona KM, a s druge strane svi sportski klubovi u BiH još uvijek su udruženja građana, nisu d.d. ili d.o.o. Ovo znači da nijedan od njih ne može isplatiti dividendu, odnosno kapitalnu zaradu investitoru. Postavlja se pitanje motiva investiranja u takvom poslovnom okruženju.
O ovoj problematici je u intervjuu za Bloomberg Adriju još prije dvije godine govorio Almir Gredić, bivši predsjednik FK Željezničar, sadašnji predsjednik Nadzornog odbora FK Željezničar.
Almir Gredić (YouTube FK Željezničar)
On je, također, pojasnio da su gotovo svi klubovi organizirani kao udruženje građana i tako funkcioniraju više od 100 godina. Teško je, navodi, profesionalizirati klub koji je organiziran na takav način, jer privatni kapital može samo preko donacije ili pozajmice finansirati rad.
"Čak i kada se ostvari pozitivan bilans na bankovnom računu, dobit se ne može isplatiti, jer je ovako organizirano sportsko društvo neprofitna organizacija", naglasio je.
Vrijeme koje dolazi pokazat će hoće li ova neobična priča ostati tek zanimljiv detalj sarajevskog derbija ili otvoriti širu raspravu o budućnosti bh. fudbala.
Ko su braća Mirvić
Braća Mirvić rođeni su u Sarajevu, ali su tokom rata napustili Bosnu i Hercegovinu te se nastanili u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su se obojica poslovno ostvarili.
Ismir Mirvić vlasnik je američke kompanije Apparel Brands International, a prema navodima domaćih medija, tokom 2023. godine osnovao je i firmu 35G d.o.o. Sarajevo. Prema dostupnim podacima, u vlasničkoj strukturi spominje se Mirvićeva američka kompanija, dok je direktorica ove kompanije Ajla Alimanović, bivša direktorica Fudbalskog kluba Sarajevo.
Mediji također navode da je Mirvić ranije bio uključen u projekt vezan za Los Angeles FC, gdje je sarađivao i upoznao se s biznismenom Vincentom Tanom.
Njegov brat Sanin Mirvić u Sjedinjenim Američkim Državama vodi kompaniju American Farmers Network, koja posluje od 2004. godine i ubraja se među vodeće dobavljače mesa goveda hranjenih travom i organske govedine. Nedavno je preuzeo i kompaniju Open Range Beef, firmu za preradu govedine sa sjedištem u Nebraski.
.webp){kind=icon}
