Politička pozornica Svjetskog prvenstva 2026. konačno je preuzela glavnu ulogu na kraju drugog polufinala.
Dok su poraženi engleski igrači lutali terenom u Atlanti pokušavajući da shvate kako im je utakmica izmakla iz ruku, Argentinci Giovani Lo Celso i Lisandro Martinez uzeli su transparent iz publike i raširili ga zajedno sa saigračima koji su slavili. Na njemu je na španskom pisalo: ''Malvini su argentinski''.
Islas Malvinas, odnosno Foklandska ostrva, zapravo nisu pod kontrolom Argentine, što frustrira mnoge u toj zemlji. Međutim, spor oko britanske prekomorske teritorije u južnom Atlantiku sada je postao jedna od glavnih političkih tema na najpolitičnijem i najunosnijem Svjetskom prvenstvu, koje u nedjelju uveče kulminira finalom u New Jerseyu, u kojem će Argentina Lea Messija igrati protiv Španije.
Prisustvovaće i Donald Trump kao domaćin turnira, a pred njim bi mogao da bude neprijatan susret sa španskim premijerom Pedro Sánchezom, koji je od povratka na vlast prošle godine redovna meta američkog predsjednika.
Tu je i predsednik FIFA Gianni Infantino, koji se približio Trumpu i čija je organizacija kontroverzno poništila suspenziju jednog američkog igrača ranije tokom turnira. Infantino bi mogao da se suoči sa Aleksanderom Ceferinom, predsjednikom UEFA, koji mu je glavni rival u borbi za kontrolu nad milijardama dolara prihoda koje najbogatiji sport na svijetu svake godine generiše.
Ipak, možda će upravo Velika Britanija imati najviše razloga za zabrinutost, jer bi Engleskoj, nakon poraza u polufinalu prošle srijede rezultatom 2:1, mogao da bude nanet još jedan udarac.
Argentina već dugo osporava britansku kontrolu nad arhipelagom na kojem živi oko 4.000 ljudi, a koji se nalazi oko 500 kilometara od njene obale. Buenos Ajres tvrdi da je ostrva prije dva vijeka naslijedio od Španije. Britanija, s druge strane, polaže pravo na tu teritoriju još od 1765. godine, kada je gradila svoje carstvo. London smatra da je pitanje riješeno referendumom iz 2013. godine, kada su se stanovnici izjasnili za ostanak u statusu britanske prekomorske teritorije.
General Leopoldo Galtieri poslao je 1982. vojsku da preuzme kontrolu nad Foklandskim ostrvima. Kao odgovor, britanska premijerka Margaret Thatcher poslala je mornaricu oko 8.000 milja preko Atlantika, a nakon nekoliko nedjelja borbi Argentinci su se predali.
Za većinu ljudi taj spor je odavno postao dio nacionalističke istorije, posebno zato što je poslužio kao pozadina kontroverzne pobjede Argentine nad Engleskom na Svjetskom prvenstvu 1986. godine.
Depositphotos
Prije četvrtfinalne pobjede Argentine nad Švajcarskom, ministar spoljnih poslova Pablo Quirno napisao je novinski tekst u kojem je ponovio pretenzije svoje zemlje prema ostrvima. Uoči utakmice protiv Engleske, potpredsjednica Victoria Villarruel pozvala je tim da pobijedi "uzurpatorske pirate" "Protiv Engleza je uvijek nešto više", napisala je na platformi X.
Debata je ponovo akutelna zbog dvije teme koje privlače pažnju američkog predsjednika: nafta i osveta. Interes Argentine za ovo pitanje dodatno je podstakao potencijalni projekat eksploatacije nafte kod obale Foklandskih ostrva, za koji Buenos Ajres tvrdi da krši rezolucije Ujedinjenih nacija jer se razvija bez njegovog učešća.
U aprilu su britanske diplomate bile uznemirene nakon curenja memoranduma Pentagona u kojem se navodi da bi administracija Trumpa mogla da preispita svoj stav o statusu Foklanda kako bi kaznila Veliku Britaniju zato što nije pružila veću podršku ratu protiv Irana.
Trump takođe ima istoriju dovođenja u pitanje suvereniteta atlantskih ostrva sa složenom prošlošću, što stanovnici Grenlanda mogu da potvrde. Takođe ima sklonost da pruža usluge svojim favoritima, poput argentinskog predsjednika Javiera Mileija.
FIFA nije preduzela nikakve mjere protiv argentinskih igrača zbog transparenta. Organizacija nije odgovorila na zahtjev za komentar koji je poslat njenoj pres službi putem internet stranice.
Svjetsko prvenstvo ima političku dimenziju još od prvog izdanja u Urugvaju 1930. godine. U teoriji, igračima je zabranjeno da daju političke izjave na utakmicama FIFA, prema članu 14 disciplinskog kodeksa, koji navodi da "izazivanje gledalaca" povlači minimalnu suspenziju od dvije utakmice.
Tokom Svjetskog prvenstva 2018. godine, dvojica švajcarskih igrača porijeklom sa Kosova kažnjena su novčano jer su nakon postignutih golova protiv Srbije rukama pokazivali simbol albanskog orla. Odluka je donijeta u roku od tri dana, što je značilo da je slučaj bio završen prije naredne utakmice Švajcarske.
Na ovom Svjetskom prvenstvu disciplinske procedure FIFA poklekle su pod pritiskom komercijalnih i političkih interesa organizatora.
Cristiano Ronaldo, portugalski kapiten koji je i dalje najveća marketinška zvijezda fudbala, dobio je smanjenje suspenzije, što mu je omogućilo da nastupi u prvoj utakmici svog tima. FIFA je poništila i suspenziju zvjezdanog napadača reprezentacije SAD nakon crvenog kartona, omogućivši mu da igra u nokaut fazi protiv Belgije, nakon žalbe samog Trumpa.
A tu je i Messi. Argentinska legenda donosi autentičnu slavu koju mnogi političari žele da povežu sa sobom. A Messi je ponekad spreman da im to i omogući. Kada je 2022. godine podigao trofej Svjetskog prvenstva, nosio je tradicionalni arapski ogrtač koji su mu u posljednjem trenutku obezbijedili domaćini iz Katara.
On je takođe postao važan deo Infantinove borbe da ojača kontrolu FIFA nad globalnim fudbalom i njegovim prihodima, suočen sa izazovom UEFA i evropskih klubova, naročito nakon njegovog unosnog prelaska u Inter Miami 2023. godine. Bio je to prvi put da je najbolji fudbaler svijeta prešao u klub van strukture UEFA.
Pobjeda Messijeve Argentine u nedjelju dala bi FIFA narativ koji bi pomogao učvršćivanju turnira u SAD i preusmjeravanju većeg dijela fudbalskih prihoda dalje od UEFA. Pobjeda Španije, s druge strane, bila bi veliki podsticaj za UEFA.
Trijumf Španije mogao bi dodatno da iznervira Trumpa, koji je u više navrata ulazio u sukobe sa Sánchezom zbog američkih zahtjeva za povećanje izdvajanja za odbranu. Španski premijer se takođe predstavlja kao suprotnost antiimigracionoj politici koju su Trump i mnogi njegovi saveznici učinili jednim od svojih glavnih političkih obilježja.
Ovog mjeseca, na samitu NATO-a u Ankari, Trump je naredio ministru finansija Scottu Bessentu da obustavi svu američku trgovinu sa Španijom. (Nije bilo jasno kako bi Bessent to mogao da sprovede, a Bijela kuća je ubrzo povukla tu ideju.)
Ipak, neko ko neće biti prisutan u nedjelju uveče jeste argentinski predsjednik Milei, libertarijanac čija politika privlači mnoge najuticajnije Trumpove pristalice i koji ima lični odnos sa američkim predsjednikom.
Milei, prvi strani lider koji se sastao sa Trumpom nakon njegove pobjede na izborima 2024. godine, odlučio je da će mu biti prijatnije da finale gleda iz svoje rezidencije u Buenos Ajresu. "Znojim se kao osuđenik", objasnio je u intervjuu za lokalnu radio-stanicu.
.webp){kind=icon}
