Međunarodni sportski događaji obično su veliki generatori prihoda. A nema veće pozornice od Svjetskog prvenstva u fudbalu. Ovogodišnje izdanje Mundijala dolazi u rekordnom sastavu: rekordan je broj ekipa i domaćina turnira, pa brojni ekonomisti logično očekuju i rekordan priliv prihoda.
Ekonomskim očekivanjima od događaja na kojem će se prvi put u istoriji Svjetskog prvenstva za titulu šampiona takmičiti 48 reprezentacija doprinosi i činjenica da su SAD glavni domaćin. Američko domaće tržište je, naime, najveće na planeti.
Vrijednost američkog tržišta medija i zabave procjenjuje se na između 649 milijardi i 1,43 biliona dolara, u zavisnosti od obuhvata uključenih sektora. Kao najveće tržište zabave na svijetu, prema podacima Međunarodne trgovinske uprave (ITA), obuhvata više od 23 odsto ukupne svjetske industrije.
Pri tome najviše zadovoljno trlja ruke FIFA, krovna organizacija međunarodnog fudbala. FIFA na račun Mundijala najavljuje čak 30,5 milijardi dolara prihoda za sve tri zemlje domaćina zajedno, dok bi turnir prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) trebalo da generiše i 40,9 milijardi dolara dodatnog globalnog BDP-a, uz istovremeno otvaranje približno 824 hiljade radnih mjesta.
Astronomski su i troškovi organizacije, koji prema podacima studije konsultantske kompanije OpenEconomics mogu dostići 13,9 milijardi dolara. Najveći trošak, od gotovo 11 milijardi dolara, pašće na teret SAD. O brojkama vezanim za organizaciju Mundijala pišemo na linku.
Kakvi će, dakle, biti makroekonomski efekti organizacije Svjetskog prvenstva u fudbalu u Sjevernoj Americi? Koliki dio kolača će apsorbovati američka ekonomija i mogu li prihodi premašiti troškove?
Bloomberg
Bombonica od 30 milijardi
Makroekonomski uticaji ovakvih događaja obično su privremeni. Tako je i efekat od 17,2 milijarde dolara, koliko WEF procjenjuje da će Mundijal dodati BDP-u SAD, relativno minimalan za ekonomiju vrijednu 31,4 biliona dolara. U praksi se radi o preusmjeravanju već postojeće potrošnje, a ne o stvaranju nove dodatne vrijednosti. Bruto proizvodnja povezana sa prvenstvom u SAD iznosiće 30,5 milijardi dolara, prema podacima WEF-a.
Neke nezavisne procjene efekata niže su od procjena FIFA-e i WEF-a. Banka Saxo je, na primjer, izračunala da će SAD ostvariti svega 0,1 odsto dodatnog rasta BDP-a, zbog čega je Svjetsko prvenstvo potpuno marginalan faktor rasta najveće svjetske ekonomije.
Mundijal bi trebalo da doda 17,2 milijarde dolara američkom BDP-u.
Prvenstvo bi širom svijeta trebalo da stvori 823.474 radnih mesta sa punim radnim vremenom ili njihovih ekvivalenata, pokazuje prošlogodišnja studija WEF-a. Od toga bi 184.679 trebalo da nastane u SAD, a preostalih 638.796 u drugim zemljama.
U zemljama domaćinima najveći efekat na zapošljavanje biće u sektoru smještaja, gdje bi događaj trebalo da otvori 31.660 radnih mjesta. Slijede vazdušni saobraćaj sa 20.055 i stručne tehničke djelatnosti sa 17.097 radnih mjesta. Studija je izrađena prije rata u Iranu, koji je zadao snažan udarac globalnoj avio-industriji.
U drugim zemljama najviše radnih mjesta nastaće u trgovini na veliko i malo, i to 72.167. Slede odbrana i bezbjednost sa 48.853, kao i poljoprivreda sa 44.193 radna mjesta. Uprkos većim prihodima od rada, efekat na broj radnih mjesta u SAD biće relativno manji. Razlog su strukturne karakteristike američkog tržišta rada, gdje je zaposlenost u većoj mjeri koncentrisana u zanimanjima sa višom dodatom vrijednošću.
Sektori koji će najviše profitirati
Prema istoj studiji, Mundijal bi trebalo da stvori 8,28 milijardi dolara širih društvenih i ekonomskih koristi. Najveći dio odnosi se na turizam, gdje su koristi procjenjene na 5,16 milijardi dolara. Procjena uključuje potrošački višak posjetilaca tokom turnira i dugoročnije efekte na turizam u narednim godinama.
Koristi za sport procjenjene su na 2,60 milijardi dolara. One se prvenstveno zasnivaju na broju lokalnih gledalaca, pri čemu analiza uzima u obzir uštede u zdravstvu, nižu stopu kriminala, ali i negativne efekte poput troškova povreda. Koristi u oblasti zabave znatno su manje i iznose 520 miliona dolara.
Društveni povrat na investiciju (SROI) za Svjetsko prvenstvo u SAD procijenjen je na 4,03, navodi se u zasebnoj analizi Ženevske škole za poslovne studije i menadžment. To znači da bi svaki dolar ekonomskih troškova povezanih sa turnirom društvu trebalo da donese 4,03 dolara društvene vrijednosti.
Bloomberg
Procjena se zasniva na poređenju 6,88 milijardi dolara društvenih koristi i 1,71 milijarde dolara ekonomskih troškova. Neto sadašnja društvena vrednost turnira u SAD tako je procijenjena na 5,17 milijardi dolara.
Među najvećim dobitnicima dodatne potrošnje trebalo bi da bude ugostiteljski sektor. FIFA-ina studija procjenjuje da bi smještajne i ugostiteljske usluge američkoj ekonomiji mogle da donesu više od 2,4 milijarde dolara dodatne vrijednosti. Koristi se očekuju i za trgovce, kratkoročni najam smeštaja, telekomunikacione kompanije, finansijske usluge i druge delatnosti koje će iskoristiti privremeni porast broja stanovnika u gradovima domaćinima.
Za SAD će turnir biti i test organizacionih kapaciteta uoči Olimpijskih igara u Los Anđelesu 2028. godine, posebno u oblasti saobraćaja, bezbjednosti, logistike i upravljanja velikim brojem ljudi.
Ekonomski uticaj u Meksiku i Kanadi
Meksiko se, kao najsiromašniji među domaćinima, izdvaja kao relativni pobjednik, jer bi se u državnu kasu trebalo sliti tri milijarde dolara očekivanih ekonomskih koristi, što predstavlja između 0,2 i 0,5 odsto njegovog BDP-a.
Međutim, dio stanovništva upozorava da je oduševljenje turnirom u Meksiku ograničeno zbog bezbjednosnih briga, činjenice da zemlja organizuje samo 13 od ukupno 104 utakmice i sve viših troškova, prenosi CNN. Najviše kritika odnosi se na cijene ulaznica, koje su za prosječnog Meksikanca praktično nedostižne: za uvodnu utakmicu u Meksiku kretale su se između 3.000 i 10.000 dolara, dok minimalna zarada iznosi približno 18 dolara dnevno.
Svaki od tri meksička grada domaćina Mundijala već je od savezne vlade dobio sredstva u vrijednosti od 330 miliona evra, dok je glavni grad Meksika do sada za Svjetsko prvenstvo izdvojio 1,33 milijarde dolara. Taj novac biće namijenjen prije svega građevinskim projektima povezanim sa fudbalskom infrastrukturom i mobilnošću.
Kanada, u međuvremenu, može da računa na približno 3,8 milijardi kanadskih dolara koristi, iako analitičari upozoravaju da te brojke treba posmatrati u odnosu na značajne javne troškove same organizacije.
Kanadska budžetska kancelarija nedavno je procijenila da će savezni, pokrajinski i lokalni nivoi vlasti za 13 utakmica u Torontu i Vankuveru zajedno potrošiti oko 1,07 milijardi kanadskih dolara, odnosno približno 780 miliona američkih dolara. Savezna vlada trebalo bi da obezbijedi 473 miliona kanadskih dolara, odnosno oko 339 miliona dolara.
Bez izgradnje stadiona pred Mundijal
Jedna od glavnih prednosti SAD kao domaćina Svjetskog prvenstva jeste postojeća infrastruktura. Stadioni na kojima će se igrati utakmice moderni su objekti koje redovno koriste timovi NFL-a i organizatori drugih događaja, pa će država izbjeći visoke troškove izgradnje novih borilišta.
Molly Peters za Bloomberg Businessweek
To znači da će veći dio ekonomskih efekata turnira biti usmjeren na sektore poput saobraćaja, bezbkednosti, tehnologije, telekomunikacija, ugostiteljstva i urbanih unapređenja, pokazuje FIFA-ina studija. Gradovi domaćini, među kojima su Njujork, Majami, Los Anđeles, Dalas, Hjuston, Atlanta, Sijetl i Boston, očekuju veliki priliv stranih posketilaca koji će trošiti na smkeštaj, hranu, prevoz, zabavu i kupovinu.
Profesor Bent Flyvbjerg sa University of Oxford ističe da konačni troškovi organizacije ovakvih takmičenja u proskeku premašuju prvobitno planirane budžete za čak 172 odsto. To se pre svega odnosi na izgradnju skupih i monumentalnih sportskih objekata koji premašuju početne prockene troškova, a nakon završetka turnira brzo propadaju i ne stvaraju nikakvu dodatnu vrokednost. To, međutim, ne važi za ovogodišnji Mundijal.
"Razvijenost sportske infrastrukture u zemljama domaćinima omogućava organizaciju prvenstva praktično bez izgradnje novih stadiona, uz svega nekoliko renoviranja i prilagođavanja postojećih objekata. Rokeč je, dakle, gotovo o ogledalu prethodnog Mundijala u Kataru. FIFA je prilikom sastavljanja rasporeda, uzimajući u obzir brojne faktore, iskoristila prednosti ovakve infrastrukture, pa će, na primker, obke polufinalne utakmice biti odigrane na klimatizovanim stadionima, gdje će uprkos ranijem početku biti obezbjeđena odgovarajuća temperatura", sportsku infrastrukturu opisuje stručnjak za sport Florijan Ropert.
.webp){kind=icon}
