U javnom prostoru financijska pismenost još se uvijek dominantno svodi na tehničke kategorije; kamatne stope, štednju, investicijske instrumente i prinose. No knjiga Ne radi se o novcu, radi se o nama otvara širi, kompleksniji okvir. Novac kao pitanje ponašanja, odgovornosti i odnosa prema sebi, obitelji i društvu. U razgovoru s autoricom Kristinom Ercegović, serijskom poduzetnicom i poslovnom savjetnicom, fokus je upravo na toj dimenziji koja financije smješta izvan isključivo brojčanog konteksta.
Impuls za bavljenje temom nije bio strateški planiran, kaže za Bloomberg Adria. Nakon smrti roditelja, Ercegović je otkrila da su, unatoč obrazovanju i stabilnim primanjima, preminuli s dugovima, neriješenom imovinom i narušenim obiteljskim odnosima vezanim uz nasljedstvo. To iskustvo otvorilo je ključno pitanje: nije presudno koliko zarađujemo, nego kako upravljamo onim što imamo. "Znanje je važno, ali ponašanje je presudno. A vrlo često znamo što bismo trebali raditi, ali se ne ponašamo u skladu s tim", ističe.
Kristinom Ercegović, autorica hit knjige ""Ne radi se o novcu, radi se o nama" | Osobna arhiva
Upravo taj raskorak između znanja i djelovanja usmjerio ju je prema sistemskim konstelacijama, području kojim se danas intenzivno bavi. Prema njezinu tumačenju, financijsko ponašanje nije isključivo racionalna kategorija. Na njega snažno utječu podsvjesni mehanizmi, transgeneracijski obrasci i duboko ukorijenjena uvjerenja. "Svega pet posto našeg ponašanja je svjesno. Ostalim upravlja podsvijest. U svemu, pa tako i u novcu."
Knjiga stoga ne nudi samo tehničke savjete, nego pokušava rasvijetliti širi kontekst financijskih odluka.
Ako mi ne upravljamo svojim novcem, on će upravljati nama
Ercegović naglašava da su naši izbori kombinacija osobnih vrijednosti, razine samopouzdanja, prethodnih iskustava, financijske i pravne pismenosti, ali i osjećaja vlastite vrijednosti. Posebno ističe dimenziju "primanja"; koliko vjerujemo da zaslužujemo, što je, prema njezinu mišljenju, povezano i s ranim obiteljskim odnosima. Ipak, bez obzira na sve vanjske i unutarnje faktore, završna točka uvijek je ista - akcija. "Na kraju je presudno što ćemo poduzeti, a što nećemo." U aktualnom ekonomskom okruženju obilježenom inflacijom, rastom troškova života i tržišnom nesigurnošću, ključno pitanje postaje financijska stabilnost. Ercegović smatra da se upravljanje novcem ne može delegirati. "Ako mi ne upravljamo svojim novcem, on će upravljati nama." A financijska neovisnost, osobito žena, pritom je temeljna pretpostavka osobne sigurnosti. Očekivanje da će država, partner ili nasljedstvo dugoročno riješiti pitanje financijske stabilnosti smatra iluzijom. Konačna odgovornost, ističe, uvijek ostaje individualna.
Financijska sloboda?| Depositphotos
Istodobno, odnos prema novcu mijenja se među mlađim generacijama. Otvorenije se razgovara o investiranju, koriste se digitalne platforme i robosavjetnici, a pristup informacijama je širi nego ikada. No promjene nisu jednoznačne. S jedne strane raste svijest, s druge se i dalje primjećuju obrasci izbjegavanja zauzimanja za vlastita prava, čak i kada je riječ o dugoročno značajnim financijskim odlukama. Posljedice takvih odluka, upozorava, nerijetko postaju vidljive tek kasnije. Društvene mreže i digitalni sadržaji dodatno kompliciraju sliku. Savjeti o brzom bogaćenju, pasivnim prihodima i uspjehu "preko noći" mogu stvoriti nerealna očekivanja. "Životni zakoni su često kao poljoprivreda; siješ, zalijevaš, čekaš i tek onda ubireš plodove."
Premda tehnologija ubrzava procese, biološki i psihološki ritam čovjeka ne prati uvijek tu dinamiku. Romantizacija poduzetništva i financijskog uspjeha, smatra, može proizvesti osjećaj neadekvatnosti kod onih koji se već nalaze pod pritiskom ili na rubu iscrpljenosti. Financijska sloboda, naglašava, nije rezervirana isključivo za poduzetnike niti postoji jedinstven model koji vrijedi za sve.
Zašto se i dalje stidimo novca?
Jedan od ključnih, ali rijetko adresiranih aspekata odnosa prema novcu jest sram. Tijekom rada na portalu mojnovac, Ercegović je primijetila koliko je novac i dalje tabu tema, čak i među javnim osobama. Emocije poput srama i krivnje snažno utječu na odluke vezane uz potrošnju, investiranje i upravljanje imovinom. Paradoksalno, o novcu se često teže govori nego o drugim intimnim temama, iako financijski nesporazumi predstavljaju jedan od vodećih uzroka partnerskih konflikata i razvoda.
Novac je i pitanje ponašanja, odgovornosti i odnosa prema sebi, drugome, obitelji i društvu | Depositphotos
Granica između individualne i sistemske odgovornosti nije jednostavna. Sustav, uključujući obrazovni, još uvijek nedovoljno strukturirano pristupa financijskoj pismenosti. Ipak, činjenica da je u Hrvatskoj razina financijske pismenosti žena i muškaraca izjednačena pokazuje da su određeni pomaci ostvareni. No, kako ističe, bez obzira na manjkavosti sustava, konačna odgovornost za osobne financije ostaje na pojedincu.
Najčešća pogreška koju ljudi čine pokušavajući "popraviti" svoje financije jest odgađanje. Čekanje trenutka veće zarade prije početka štednje ili investiranja nerijetko dovodi do začaranog kruga potrošnje. Povećanje prihoda bez promjene navika ne mijenja bit problema. Ključno je razumjeti vlastite vrijednosti, realno sagledati imovinu i obveze te definirati ciljeve koji su usklađeni s osobnim životnim stilom. Tek tada financijske odluke dobivaju dugoročnu održivost.
Ako bi se iz knjige trebala izdvojiti jedna poruka, ona glasi: upravljanje novcem nije pitanje visine prihoda, nego svijesti i odgovornosti. Novac, kako navodi Ercegović, ima pet aspekata .- zaradu, štednju, investiranje, potrošnju odnosno uživanje i doniranje. Neravnoteža nastaje kada je fokus sužen na jedan ili dva segmenta. Financijska pismenost, zaključuje, nije privilegij odabranih, već vještina koju je moguće naučiti i sustavno razvijati.
.webp){kind=icon}
