U saradnji s inženjerima i drugim ekspertima iz oblasti, univerzitetski profesor Anis Sefidanis napravio je prvog makedonskog humanoidnog robota. Ovaj unikatni proizvod očekivano je privukao pažnju javnosti, a za Bloomberg Adriju je ispričao kako je tekao proces stvaranja ovog izuma i koje su mu ključne karakteristike.
"Humanoid predstavlja robota antropomorfnog oblika, koji ima za cilj da bude integrisan u socijalno okruženje, gdje će emulirati fizičke i kognitivne sposobnosti i moći da sarađuje s ljudima u svakodnevnim aktivnostima", objasnio je dr. Sefidanis i otkrio detalje o robotu koji svojim dimenzijama podsjeća na čovjeka.
Izrađen je od metala i plastike, a korišteni su 3D štampači i CNC mašina. Robot nosi i odjeću kreiranu specijalno za njega, ali izrađenu od materijala pogodnih i za ljude. Kolekcija simbolično nazvana "Za ljude i robote" djelo je diplomirane modne dizajnerice Ane Mitreske.
U izradi robota korištene su najnovije tehnologije koje kombinuju nadgledano i nenadgledano mašinsko učenje, sa ciljem da se osigura sinteza govora, prepoznavanje govora, detekcija objekata i prepoznavanje drugih oblika bilo koje vrste. Robot je izrađen na platformama nekoliko tehnologija s otvorenim i zatvorenim kodom.
Sefidanis
"Gornji dio torza je stvoren prema uzorku Inmoov, na koji su dodati moduli i senzori za efikasniji rad. Za kontrolu servo motora i ostalih komponenti mehatronike koristimo RaspberryPi i Arduino, opet dvije 'open source' tehnologije. Softver je potpuno izrađen u programskim jezicima Python i C", govori profesor.
Uz pomoć senzora, robot pokušava da razumije kontekst u kojem se nalazi i pritom da odgovara na pitanja i naredbe zadate od ljudi. Ulazni zahtjevi mogu biti usmene komunikacije ili vizuelne (gestikulacije i simboli), a izlazni rezultati su odgovori dati kroz sintetizovan govor, aktivnosti za izvođenje određenog pokreta dijela(ova) tijela, manipulacija objekata i slične performanse.
Za sada je dizajniran da generiše autorsku muziku uz pomoć vještačke inteligencije i tako postane prvi robot disk-džokej, iako nije ograničen na jedan ekskluzivan zadatak i cilj je da može učiti i prilagođavati se bilo kojem kontekstu i scenariju.
Sefidanis
"Ohrid je turistički grad, pa želimo da se fokusiramo na poboljšanje turističke ponude. Zato smo izabrali da humanoida integrišemo u zabavni i kulturni život", objašnjava dr. Sefidanis.
Na pitanje koliko zapravo košta ovaj jedinstveni i očigledno skup poduhvat, odgovorio nam je da je teško procijeniti ukupne troškove, jer ovakvi projekti zapravo nikada ne završavaju. Nabavka superkompjutera od Nvidije (oko 150.000 dolara) bila je najveći dio investicije, a do sada je potrošeno više od 100.000 dolara za ostale tehnologije za proizvodnju mašinskih dijelova, za kompjutere, prostorije, angažovane osobe, licence, patente i sve ostalo.
"Cilj nam je da privučemo što više stranih investitora, jer aplikacija koju smo izabrali nosi ogroman potencijal na globalnom tržištu", kaže on.
Sefidanis
Sefidanis® humanoid, koji je već predstavljen domaćim i stranim biznismenima, političarima, studentima i profesorima, svakog radnog dana je dostupan i široj javnosti u kancelarijama Društva za istraživanje i razvoj Sefidanis u Ohridu.
Dr. Sefidanis je profesor na Fakultetu za mašinsku inteligenciju i robotiku pri Univerzitetu za informatičke nauke i tehnologije "Sv. Apostol Pavle". Autor je četiri knjige iz oblasti informatičke tehnologije, kao i nekoliko inovativnih projekata, od kojih su najpoznatiji Pametni spomenik Grigora Prličeva (kombinacija vještačke inteligencije, virtuelne realnosti i holografije), kao i Spomenik budućnosti za koji je dobio grant od Fonda za inovacije i tehnološki razvoj.
.webp){kind=icon}
