Konjic, poznat po svojoj bogatoj drvnoj industriji koja se razvijala kroz generacije, nosi u sebi duboko ukorijenjenu tradiciju ručnog drvorezbarstva. Waga Wood, pod vodstvom osnivačice Jasmine Dizdarević, i Zanat, utemeljen na 104-godišnjoj tradiciji porodice Nikšić, predstavljaju dva ključna aktera koji brižljivo čuvaju i proširuju ovu baštinu, a svoje priče podijelili su za Bloomberg Adriju.
Dizdarević, osnivačica brenda Waga Wood, kaže kako je drvorezbarstvo iz Konjica sastavni dio lokalne kulture i tradicije koja njeguje osjećaj pripadnosti zajednici. Iz hobija i ljubavi prema estetici i tradiciji Jasmina je osnovala kompaniju koja danas zapošljava, obučava i potiče i mlađe generacije da se bave drvorezbarstvom.
Waga Wood specijaliziran je za ručno izrađene predmete za kućanstvo, od drveta iz održivih izvora. Jasmina je inspiraciju pronašla u svojoj želji da stvori poseban poslužavnik nakon povratka iz Istanbula.
"Željela sam, po povratku s doktorskih studija iz Istanbula, napraviti za sebe poslužavnik od drveta. Kao dijete sam odrasla pored jedne od najvećih drvorezbarskih radionica u Konjicu, one porodice Mulić, i veliki dio djetinjstva provela sam u njihovom dvorištu hodajući od majstora do majstora da mi malo nakuckaju stolić za Barbie lutke. Imala sam cijelu kolekciju", prisjeća se ona.
Odrasla je uz majstore drvorezbarstva, no pri povratku, razočarana, shvatila je da mnoge radionice više ne postoje. Motivacija za brend bila je pružiti majstorima priliku za rad i prenošenje njihovog znanja.
"Nisam imala motivaciju graditi brend u obliku koji on ima danas, moja je motivacija bila da majstori imaju priliku za rad i da mogu prenijeti svoje znanje", kaže ona.
Waga Wood njeguje filozofiju da svaki predmet nosi dušu svog majstora. Proizvodi su rezultat posvećenosti i vještine majstora, što ih čini jedinstvenima. Konjičko drvorezbarstvo predstavlja izvor inspiracije, a Waga Wood želi prenijeti tu tradiciju na nove generacije umjetnika i rezbara.
"Naša iskrena misija je da vam približimo čudo koje predstavlja zanatstvo, gdje svaki potez ruke priča priču o naslijeđu, ljudskoj povezanosti i bezvremenskoj umjetnosti", kaže.
Proizvodnja u Waga Woodu fokusirana je na očuvanje tradicije, a svaki predmet ima duboko ukorijenjenu priču. Planovi za budućnost uključuju proširenje na tržište EU, a novi proizvodi će se usmjeriti na funkcionalno-estetske predmete za interijere. Motivi na proizvodima brenda inspirirani su tradicijom konjičkog drvorezbarstva, no istovremeno su prilagođeni savremenom ukusu i potrebama.
Zapošljavaju lokalne majstore, pružajući im priliku da razvijaju svoje vještine i ostanu povezani s tradicionalnim drvorezbarstvom. Osim toga, kompanija aktivno radi na obuci novih rezbara, čime osigurava kontinuitet i prenošenje znanja na mlađe generacije.
"Prepoznat ćete da su svi naši proizvodi usmjereni na slow-living rituale i onaj trenutak koji ostavljate za sebe i svoje najmilije", zaključuje Dizdarević.
Stolica za papu
Konjic je od davnina bio prepoznatljiv po umijeću drvorezbarstva. Heinrich Renner je krajem 19. stoljeća u svom putopisu istaknuo tu karakteristiku. Kroz godine je njegovao ovu tradiciju, a grad je i u vrijeme Jugoslavije bio poznat kao centar drvorezbarstva. Ovo umijeće je kasnije, 2017. godine, steklo međunarodno priznanje, kada je Konjičko drvorezbarstvo upisano na UNESCO-ovu listu nematerijalne svjetske baštine u Evropi.
Jedna od zanimljivosti grada je Mulićev record, muzej drvorezbarstva čija tradicija u obradi drveta datira još od 1929. godine. Među najpoznatijim djelima su stolice izrađene za papu Ivana Pavla II tokom njegovih posjeta Sarajevu 1997. i Banjoj Luci 2003. godine.
Porodica Nikšić već stotinu godina njeguje tradiciju drvorezbarstva, a to je rezultiralo brojnim svjetskim nagradama, čime su dodatno istakli visok nivo stručnosti i umjetničkog izraza svog zanata.
Brend Zanat, utemeljen na 104 godine dugoj tradiciji ove porodice, predstavlja vrhunski spoj vještine, tradicije i savremenog dizajna. Zanat, osnovan 2015. godine, proizvodi ručno rezbaren namještaj i predmete za dekoraciju visokog kvaliteta, a današnji vlasnici Zanata braća Adem i Orhan Nikšić željeli su nastaviti tradiciju koju su započeli njihovi preci i dati joj pečat svog znanja, svjesni činjenice da njihovi proizvodi moraju odgovarati ukusima i zahtjevima današnjice.
"Zanat postaje globalno prepoznatljivo ime u svijetu dizajniranog namještaja i predmeta za dekoraciju enterijera zahvaljujući saradnji s renomiranim dizajnerima ko što su Michele de Lucchi, Ilse Crawford, Jean-Marie Massaud i drugi, a i prisutnosti proizvoda Zanata u više od 200 vrhunskih prodavnica dizajnerskog namještaja na četiri kontinenta", kaže za Bloomberg Adriju Bojana Nikšić, sales and marketing associate.
Zanat je također prepoznat kao model društvenoodgovornog i etičnog poslovanja zbog doprinosa oživljavanju umjetničkog drvorezbarskog zanata, kao i iznimno ekološki osviještenog i održivog načina proizvodnje i poslovanja.
U drvorezbarstvu postoji nekoliko tradicionalnih motiva - šara: bosanska, carigradska i orijentalna šara.
Muzej drvorezbarstva
Zanat je također aktivan sudionik u očuvanju kulturne baštine kroz Muzej drvorezbarstva Konjic. Osnovan 2019. godine uz podršku Evropske unije, muzej je posvećen čuvanju sjećanja na razvoj drvorezbarskog zanata u Konjicu, naročito ističući sto godina tradicije porodice Nikšić. Parametrijska arhitektura muzeja, koju je osmislio arhitekta Emir Salkić, dobila je priznanja Živa Award 2022 i Luiggi Micheletti Award 2022. Dizajn je zamišljen kao putovanje kroz vrijeme i bazira se na Einsteinovoj teoriji relativiteta tj. crvotočina.
"Muzej posjeduje vrijednu zbirku multimedijalnih sadržaja, kao i niza predmeta, uključujući i zbirku koja je na listi Nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i drugih artefakata koji svjedoče o razvoju ovog zanata u Konjicu kroz različite historijske periode, kao i ljudima koji su dali doprinos njegovoj popularizaciji i opstanku", kaže Nikšić.
Prema UNESCO-u, zanati su ključni elementi nematerijalne baštine, a Zanat vidi svoju ulogu u pružanju novog medija za kreativno izražavanje dizajnera i umjetnika. Očuvanje tradicije drvorezbarstva ne samo da pridonosi umjetničkoj dimenziji proizvoda, već i ekonomski održivom očuvanju vrijednih tradicionalnih zanata.
"Predmeti izrađeni na ovakav način imaju iznimno dug vijek trajanja i kandidat su da postanu dio zbirki porodičnog naslijeđa, što ovaj vid proizvodnje čini ekološki izuzetno prihvatljivim. Očuvanjem tradicije drvorezbarstva na način na koji to radimo vjerujemo da pokazujemo put i za ekonomski održivo očuvanje drugih vrijednih tradicionalnih zanata", zaključuje Nikšić.