U sljedećih 27 godina putovanja se neće značajno promijeniti te će i dalje uključivati putničku groznicu, vožnju, nove i ponekad spektakularne poglede, egzotične poslastice, povremeni mamurluk i mogućnost ne baš zabavnih, ali nezaboravnih probavnih smetnji. Međutim, promijenit će se prijevozna sredstva i odredišta koja ćemo posjećivati
Zaista, uz svemirski turizam i promatranje udaljenih zvijezda, napokon će biti moguće putovati i kroz vrijeme. Suvremeni Marty McFly, protagonist filmskog serijala Povratak u budućnost (Back to the Future), samo će staviti slušalice za virtualnu i proširenu stvarnost i – vámonos, Woodstock i rušenje Berlinskog zida mogu ponovno početi. I ne samo to, uz putovanja kroz vrijeme, još će više "hakirati" prostornu dimenziju. Umjesto popodnevnog power napa, brzo ćemo moći skoknuti do Madagaskara, zaboraviti na stres draganjem lemura ili promišljati o životu uz šalicu čaja pod zvjezdanim nebom Sahare. Naravno, govorimo o putovanjima u virtualnoj stvarnosti, nešto slično hologramu za odmor u Zvjezdanim stazama (Star Trek). Takva putovanja 2050-ih bit će češća od svemirskih jer neće zahtijevati toliko duboke džepove.
Sjećate li se serijala filmova Povratak u budućnost (Back to the Future), gdje je glavni protagonist Marty McFly (glumi ga Michael J. Fox) putovao kroz vrijeme – u prošlost i budućnost? No takvo putovanje nije planirano za 2050. godinu | Bloomberg Businessweek Adria
Iako se Space X Elona Muska, Virgin Galactic Richarda Bransona i Blue Origin Jeffa Bezosa natječu u tome tko će prije komercijalizirati letove u svemir, mjesto na privatnom orbitalnom letu do Međunarodne svemirske postaje SpaceX-om košta desetke milijuna dolara, na suborbitalnom letu s Bezosom karta je koštala 28 milijuna dolara, a rezervacije za let s Virgin Galacticom kreću se oko 450 tisuća dolara. Iako će one za tri desetljeća vjerojatno neznatno pojeftiniti, ne očekuje se da će dotad zaista procvjetati masovni svemirski turizam i da ćemo otići do orbite kao što sada rezerviramo
"ručak na nebu" jer "živi se samo jednom".
Yusaku Maezawa, osnivač drugog najvećeg japanskog e-prodavača Zozo, predstavljen je 2018. godine kao prvi putnik koji će u 2023. godini letjeti na Mjesec raketom Starship kompanije SpaceX, a prošle je godine predstavio još osam ljudi koji će mu se pridružiti, dok je za kartu, prema nekim procjenama, izdvojio oko 80 milijuna dolara | Tohomohiro Ohsumi/Bloomberg
Međutim, već i sada postoje nešto povoljnije inačice putovanja u nebo. Riječ je o balonima bez tlaka koji (avan)turiste planiraju odvesti na krstarenje Zemljinom stratosferom. Francuski Zephalto prima rezervacije za svoj šestosatni let dvadesetak kilometara iznad Zemlje, gdje će hranu pripremati kuhari s Michelinovim zvjezdicama. Rezervacije koštaju
118 tisuća eura po osobi. Na rub Zemljine atmosfere putnike planira povesti i World View za 50 tisuća dolara po osobi, a konkurencija mu je američki startup Space Perspective i njihova kapsula Neptun koja će za kartu tražiti oko 125 tisuća dolara. Obje su kompanije odlučile prve putnike provesti već iduće godine, ali dosad nisu dobile odobrenje američke Savezne uprave za civilno zrakoplovstvo (FAA). Do 2050. vjerojatno hoće.
"Putovanja na Mjesec i Mars nisu planirana u bliskoj budućnosti", kaže Boris Žgomba, predsjednik uprave hrvatske turističke agencije Uniline i potpredsjednik Europskog udruženja putničkih agencija i turoperatora (ECTAA). Međutim, napominje da će doći do velikih promjena u sektoru. "Već danas postoje vlakovi koji voze velikim brzinama, zrakoplovi sve većih brzina sa sve manjom emisijom ugljikova dioksida, tehnološki sve razvijeniji automobili, a transportna industrija nastavit će se intenzivno razvijati. Udaljenost između destinacija više neće biti problem." Ističe da će održivost biti na pijedestalu, a novi koncepti prijevoza promijenit će navike turista. Njima će, kaže, više odgovarati intenzivan odmor s mnogo sadržaja. U životu će željeti vidjeti što više destinacija, tako da neće biti toliko gostiju koji se vraćaju.
Bude li hyperloop funkcionirao, pokrivanje velikih udaljenosti bit će dostupno u trenu, a ako se komercijaliziraju vozila temeljena na obnovljivim izvorima energije i pohrana vodika, trošak putovanja mogao bi značajno pasti, što bi izazvalo malu putničku revoluciju. Ona već započinje putovanjima iz naslonjača.
"Danas nudimo virtualne ture, koje su bile posebno popularne tijekom pandemije. U dogovoru s turističkim agencijama iz Japana organizirali smo virtualne ture Dubrovnika. Industrija virtualnih putovanja će rasti, ali ne vjerujem da će zamijeniti stvarna putovanja", smatra Žgomba.
Može se reći da se u sljedećih 30 godina očekuje dekonstrukcija turizma kakvog danas poznajemo, ali ne u potpunosti. I dalje će biti ljudi koji će svoj mir i detoksikaciju od tehnologije tražiti u planinskoj kolibi, na osamljenoj plaži ili u šumi. Nama, tada već nešto starijim umirovljenicima, vjerojatno neće biti jasni putnički afiniteti mlađih generacija rođenih u sasvim drugom svijetu.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...