"Hoćemo li na kafu?", jedno je od najčešćih pitanja bh. građana. Poslovni sastanak, dnevna šetnja, pauza na poslu, pa čak i večernji izlazak su put koji vodi do "obične crne, velike s mlijekom ili kratke". Šoljica kafe otvara vrata novim poslovnim partnerima, prijateljstvima, pa čak i ljubavnim vezama.
Za kafu možemo reći da je jedan od najpopularnijih napitaka na svijetu, a ispijanje kafe u BiH postaje jedinstven ritual uživanja.
Ekonomska kriza utjecala je i na rast cijene kafe kako prilikom kupovine u trgovinama tako i prilikom ispijanja u kafićima. Danas za pola kilograma ovog braon zlata - kako još zovu kafu, u zavisnosti od brenda, građani trebaju izdvojiti oko 10 KM, što je povećanje u odnosu na pretpandemijski period.
U Sarajevu cijena jedne šoljice u kafićima ide od dvije do četiri KM, dok je prije nekoliko godina standardna cijena bila samo jedna marka.
Depositphotos
U svijetu postoji više od 200 vrsta sirove kafe. Dvije glavne kategorije su arabica i robusta. Kafa je berzanska roba i izražene je senzitivnosti na ulazne parametre.
Najznačajniji faktori koji trenutno diktiraju promjene cijene su ponuda i potražnja, klimatske promjene i nedavne vremenske neprilike koje su pogodile Brazil, koji je najveći proizvođač kafe na svijetu. Troškovi transporta, odnos USD i eura dosta utječu na cijenu ovog napitka, kaže Hrvoje Miletić iz Eurovipa.
"Kafa kod nas odavno nije funkcionalno dobro - za buđenje i kofeinizaciju, nego senzualno, pa čak i iskustvo socijalizacije. Također, kafa se kod nas visoko vrednuje i kao poklon i kao proizvod za osobnu upotrebu", objašnjava Miletić za Bloomberg Adriju.
Specifično tržište
Kafa je od bobice koju je otkrila koza do svjetske industrije za koju kažu da je druga najvrednija i da se nalazi odmah iza naftne industrije prošla velike promjene. Čak se u jednom periodu historije koristila i kao valuta.
Promjene u životnim navikama tjeraju proizvođače i kompanije da kafu učine dostupnijom većem broju potrošača, pa je tako brand Café Brazil potrošačima ponudio tradicionalnu kafu koja se lakše sprema - Brazil Traditional café, a gotova je za minut.
"Najveće kafopije su Skandinavci. Tako Finci godišnje potroše u prosjeku 12 kg kafe po stanovniku. Što se tiče BiH, od tri stanovnika dva uživaju u nekom kofeinskom napitku", objašnjava Miletić.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, naša zemlja je tokom prošle godine uvezla više od 19.500 tona kafe, u vrijednosti većoj od 145 miliona KM, dok je u istom periodu izvezla 97.559 kilograma kafe, u iznosu višem od million KM.
Naša dijaspora vjerni je kupac domaće - bosanske kafe. Uz nostalgiju i ispijanje doprinose kupovini i izvozu kafe iz BiH.
Samo u prva dva mjeseca 2023. godine uvezeno je 2.884 tone, u vrijednosti od oko 20 miliona KM.
Promjene su potaknule i Grand kafu, koja je dio Atlantic Grupe, da svojim poznatim brendovima doda i Black&Easy - tursku kafu koja se brzo spremi, što je posebno važno za one koji vole ovaj okus, a ne mogu pripremiti kafu na tradicionalan način. Ova kafa svakodnevno se nalazi u šoljicama građana Adria regiona, ali i dijaspore.
Kako kaže Branka Kalinić, PR Grand kafe, potrošači su već naviknuti na ovaj okus i uživaju u svim prepoznatljivim brendovima - Grand Gold, Aroma, Strong te InstaGrand.
Prema njenim riječima, bh. tržište je najspecifičnije u cijeloj regiji i zahtijeva konstantno prilagođavanje potrošačima i njihovim potrebama. Uspješnost brenda na duge staze zavisi upravo od povjerenja potrošača i njihove lojalnosti.
"Da bi brend stekao i zadržao povjerenje potrošača, mora da im ponudi kvalitet prije svega, ali i dobar odnos cijene i kvaliteta, kao i transparentnu i iskrenu komunikaciju u najširem smislu. Brend mora da nastupa hrabro i da bude inovativan, a ponuda mora sadržavati široku paletu proizvoda za svačiji ukus", objašnjava ona.
Kompletan portfolio Grand svježe mljevene, domaće kafe koji se prodaje na ovom tržištu se proizvodi u fabrici u Glavičicama kod Bijeljine. "Od samog osnivanja proizvodnja se radi u skladu sa svim lokalnim, regionalnim i globalnim zahtjevima koji se postavljaju pred proizvođače kafe, kako bi održali svoje visoke standarde".
Izvor: Grand Kafa
Poznati smo kao velike meraklije, tako da ispijanje svježe mljevene, domaće kafe predstavlja značajan dio kulture življenja na ovim prostorima. Kafa za nas ima nezamjenjivu ulogu u svakodnevnom životu i kroz stoljeća smo razvili jedan stvaran kult ispijanja kafe na razne načine.
Vrednovanje tradicionalne kafe najbolje možemo vidjeti u starim pržionicama kafe na Baščaršiji. Neke od njih mame mirisima duže od 100 godina. Istrajnost u ovom poslu pokazuje da građani i dalje biraju kvalitetna zrna kafe, koja se tucaju ili prže na starinske načine.
Uske ulice i miris friško pržene kafe privlače i turiste koji rijetko gdje imaju priliku vidjeti ovakav način pripremanja kafe.
Depositphotos
"Neko voli gorču, neko je pije s kockom šećera, neko s rahatlokumom. Od one jutarnje kojom se razbuđujemo, preko onih u toku dana koje su rezervisane za druženje s kolegama na poslu, ili neradnim danima s porodicom i prijateljima, do one popodnevne kada uz šoljicu kafe i neki omiljeni kolač ili keks sređujemo utiske proteklog dana", objašnjava Kalinić.
Stara poslovica kaže - "Kafa se pije vrela, sjedeći i bez naročitog razloga", a bh. meraklije su je vrlo ozbiljno shvatile, jer svoju svakodnevnicu ispijanja ne mijenjaju ni u krizi.
.webp){kind=icon}
