Da li je obrada podataka za e-identitet i e-potpis (ne)zakonita

Zakonitost obrade ličnih podataka građana Bosne i Hercegovine (BiH) prilikom izrade elektronskog identiteta i elektronskog potpisa pitanje je o kojem u javnosti i u dvije nadležne državne agencije postoje suprotstavljeni stavovi.

Naime, Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH je, postupajući po službenoj dužnosti, zabranila Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH da građanima dodjeljuje elektronski identitet bez zakonskog osnova. Naloženo je brisanje ličnih podataka građana BiH koji su prikupljeni u fazi testiranja sistema elektronskog identiteta građana.

"IDDEEA-i je zabranjeno da vrši obradu biometrijskih podataka posjetilaca i da njihovu identifikaciju vrši korištenjem i upoređivanjem s biometrijskom fotografijom i drugim ličnim podacima koje su izvorni organi pohranili u Evidenciju o ličnim kartama državljana BiH", naveo je direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Dragoljub Reljić.

IDEEAA kao odgovor na zabranu podnijela tužbu

IDEEAA je zatim podnijela tužbu Sudu BiH za pokretanje upravnog spora, smatrajući da je pogrešno i nepravilno utvrđeno činjenično stanje, te da je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava.

Reljić navodi da je Sud u junu ove godine odbio kao neosnovanu podnesenu tužbu i utvrdio da je opravdana zabrana dodjele elektronskog identiteta građanima.

"Sud je napomenuo da, čak i ako je data saglasnost nosioca podataka za obradu podataka, ona mora biti dovoljno informisana i specifična, a obrada biometrijskih kategorija podataka zahtijeva strože uslove i zakonski osnov", ističe Reljić.

Sud je, također, dodaje, ocijenio kao neosnovan i prigovor IDDEEA-e kojim smatraju da Agencija nije trebala vršiti inspekcijski nadzor, te da Rješenje o zabrani nije koncizno i jasno.

Po navedenoj presudi IDDEEA se zatim obratila Sudu BiH sa zahtjevom za preispitivanje sudske odluke Vijeća za upravne sporove Suda BiH. Po podnesenom zahtjevu, Apelaciono upravno vijeće Suda BiH 28. novembra je odbilo Zahtjev za preispitivanje sudske odluke, smatrajući ga neosnovanim, te zaključujući da je presuda Suda u predmetnom slučaju donesena na osnovu pravilne primjene materijalnog prava, tj. da je pravilna i zakonita, a da je zahtjev za njeno preispitivanje neosnovan, naveli su iz Agencije za zaštitu ličnih podataka.

 

Badnjević: e-identitet ugašen, e-potpis nema veze s presudom Suda 

Direktor IDDEEA-e Almir Badnjević oglasio se ističući da je im je Agencija za zaštitu ličnih podataka zabranila testnu fazu sistema dodjeljivanja elektronskog identiteta.

"Rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka su obavezujuća za sve, te je IDDEEA odmah postupila u skladu s njim i obustavila izdavanje elektronskog identiteta. Takva usluga u IDDEEA-i od jula 2024. više ne postoji", navodi Badnjević.

Međutim, dodaje, paralelno su podnijeli i žalbu prema Sudu BiH, koji je nakon više od godinu dana žalbu odbio te će IDDEEA presude Suda poštovati.

Sve je zatim prešlo u sferu politike, pa je Snježana Novaković Bursać, koja je pitanje zakonitosti obrade podataka pokrenula dok je još bila delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamenta BiH, istakla da je Sud BiH potvrdio da je IDDEEA sve aktivnosti po pitanju uvođenja elektronskog potpisa i elektronskog identiteta vršila i vrši nelegalno.

Badnjević odgovara da je u priču o elektronskom identitetu, koji je ugašen od jula 2024. godine, uvučena i priča o elektronskom potpisu, koji se nigdje ne spominje u rješenju Agencije za zaštitu ličnih podataka ili Suda BiH.

"Elektronski identitet i kvalifikovani elektronski potpis nemaju veze jedno s drugim. Nadležnost nad elektronskim potpisom ima isključivo Ministarstvo komunikacija i prometa BiH", ističe Badnjević.

Dodaje da opstrukcije i uskraćivanje budžeta neće zaustaviti IDDEEA-u u razvoju usluga za građane BiH, već da ih to dodatno motiviše da još više rade.