Trump nije dobio Nobela za mir, nagrada političarki iz Venecuele

Norveška se ovih dana našla pod neobičnim pritiskom, jer je uoči objave ovogodišnjeg laureata Nobelove nagrade za mir, američki predsjednik Donald Trump provodio agresivnu kampanju kako bi upravo on bio taj kome će pripasti prestižno priznanje. Ipak, ovaj put je Trumpu izmakla prestižna nagrada. Dobitnica je María Corina Machado, venecuelanska političarka.

Prema izvještajima norveških medija, pritisak s njegove strane i iz njegove administracije intenzivirao se posljednjih sedmica, naročito nakon objave o prekidu vatre između Izraela i Hamasa i mogućnosti šireg mirovnog dogovora na Bliskom istoku.

Trump je javno više puta izjavljivao da "zaslužuje" Nobelovu nagradu i da mu je "ona već jednom uskraćena". U isto vrijeme, njegov sin Eric Trump je na društvenoj mreži X pozvao pratioce da podijele objavu ako vjeruju da američki lider, odnosno @realDonaldTrump na mreži, zaslužuje Nobelovu nagradu za mir. Zvanični nalog Bijele kuće na X-u je objavio njegovu fotografiju uz natpis "Predsjednik mira".

Govoreći u Ovalnom uredu, u prisustvu finskog premijera Alexandera Stubba, Trump je još jednom istakao sopstvena "mirotvorna dostignuća":

"Ne znam šta će oni odlučiti, ali znam ovo - niko u historiji nije riješio osam ratova u devet mjeseci. Ja sam zaustavio osam ratova. To se nikada nije dogodilo. I nisam to radio radi nagrade, već zato što sam tako spasio mnogo života."

Stubb je, s druge strane, naglasio da odluka pripada nezavisnom Nobelovom komitetu, ali je ocijenio da je "bilans predsjednika Sjedinjenih Država u posljednjih sedam-osam mjeseci prilično impresivan".

Diplomatski pritisak i ekonomska ljuljanja

Trumpova kampanja stavila je Oslo u neugodan položaj. Norveški mediji i analitičari spekulisali su u prethodnom periodu o mogućim diplomatskim i ekonomskim posljedicama ako petočlani Nobelov komitet odbije da mu dodijeli nagradu. Predsjednik Komiteta Jørgen Watne Frydnes izjavio je za lokalni list VG da je odluka o ovogodišnjem dobitniku već donesena u ponedjeljak, te nagovijestio da bi se mirovni sporazum na Bliskom istoku mogao eventualno razmatrati tek za sljedeću godinu.

Bloomberg

 

Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide podsjetio je da vlada nema nikakav utjecaj na odluke Nobelovog komiteta. U međuvremenu, prema sajtovima za klađenje, Trump se uoči objave o dobitniku Nobelove nagrade za mir našao na na vrhu liste favorita, ispred humanitarne mreže Sudan Emergency Response Rooms i Yulije Navalnaye, udovice ubijenog ruskog opozicionog lidera Alexeia Navalnog. Ipak, kladioničari su se u prošlosti često pokazali kao nepouzdani predviđači.

Norveška se istovremeno nalazi u osjetljivoj fazi pregovora o trgovinskom sporazumu sa SAD-om, u kojem se nada smanjenju američke carine od 15 posto na norveški izvoz. Dodatnu brigu izaziva činjenica da se čak 40 posto ulaganja najvećeg svjetskog državnog investicionog fonda - norveškog fonda vrijednog oko dvije hiljade milijardi dolara - nalazi upravo u SAD-u, što otvara pitanje mogućih ekonomskih odmazdi.

                      

O Nobelovoj nagradi za mir Nagrada za mir je jedna od pet Nobelovih nagrada ustanovljenih testamentom Alfreda Bernharda Nobela, švedskog pronalazača dinamita koji je preminuo 1896. godine. Preostale četiri nagrađuju dostignuća u oblastima fizike, hemije, fiziologije ili medicine i književnosti. Nagrada za ekonomske nauke uvedena je kasnije, 1968. godine, od Centralne banke Švedske, u znak sjećanja na Nobela. Nobelov testament je predviđao da se nagrada za mir dodjeljuje osobi koja je "najviše ili najbolje doprinijela zbližavanju naroda, ukidanju ili smanjenju stalnih vojski i uspostavljanju i promoviranju mirovnih kongresa". Prva Nobelova nagrada za mir dodijeljena je 1901. godine i podijelili su je Henry Dunant, suosnivač Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, za svoj humanitarni rad u pomoći ranjenim vojnicima, i francuski političar Frederic Passy, za svoj dugogodišnji rad u međunarodnom mirovnom pokretu.

  

Prema pisanju The Independenta, Trump ima više nominacija za Nobelovu nagradu ove godine. Među njima su one iz Izraela, Pakistana i Kambodže, kao i nominacija američkog kongresmena Earla Buddyja Cartera, koji je naglasio Trumpovu ulogu u postizanju primirja između Izraela i Irana. Jedan visoki ukrajinski političar također ga je kratko vrijeme podržavao, ali je potom povukao nominaciju, optužujući ga za popustljivost prema Vladimiru Putinu. Podsjetimo na historijski susret dvojice lidera ovog augusta, koji je rezultirao "mekšim" odnosima između dviju strana.

Trump i njegovi saradnici su sve vrijeme, tokom kampanje uoči dodjele Nobela, tvrdili da on i Sjedinjene Države nikada nisu dobili zasluge za postizanje Abrahamovog sporazuma, kojim su 2020. godine tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata normalizirali diplomatske odnose između Izraela i nekoliko arapskih zemalja. Također su dodali da je Trump "okončao sedam ratova" i izložio "plan u 20 tačaka za trajni mir na Bliskom istoku".

Kritike i prepreke

Uprkos nominacijama, šanse da Trump zaista osvoji Nobelovu nagradu sve vrijeme su bile ocijenjene kao male. Članovi Nobelovog komiteta javno su kritikovali njegovu vanjsku politiku, a kriteriji za dodjelu nagrade - promoviranje bratstva među narodima, razoružanje i mirovni kongresi - teško se mogu povezati s njegovim predsjedničkim mandatom koji je obilježen trgovinskim ratovima, oštrim retoričkim sukobima i podrškom vojnim intervencijama.

Kritičari su također podsjećali da mirovni sporazumi moraju biti trajni, a ne privremeni prekidi vatre, te da Nobelov komitet uglavnom izbjegava nagrađivati ličnosti koje same promoviraju sopstvenu kandidaturu. Trumpovo insistiranje da "zaslužuje" nagradu, kao i česta samohvala, smatraju se nespojivim s filozofijom Komiteta koji preferira djela koja govore sama za sebe.

Uloga politike i simbolike

Historijski gledano, Nobelova nagrada za mir ponekad je imala i simboličku, geopolitičku funkciju - kao što je bio slučaj s dodjelom nagrade Baracku Obami 2009. godine, svega nekoliko mjeseci nakon njegovog stupanja na dužnost. Taj primjer je Trump često koristio kao argument da bi i on mogao biti nagrađen.

"Obama je dobio nagradu, a ni sam nije znao zašto. Nije uradio ništa osim što je uništio našu zemlju", izjavio je nedavno novinarima, a prošle godine je rekao: "Da se prezivam Obama, Nobelovu nagradu bih dobio za deset sekundi".

Ipak, predsjednik Nobelovog komiteta Frydnes jasno je naglasio da politički pritisci nikada nisu donijeli rezultat i da je odluka nezavisna. Ove godine, naglašavali su uporno norveški mediji, svaki pokušaj utjecaja iz Washingtona djeluje kontraproduktivno.