Globalno istrebljenje velikih boginja prije više od 40 godina bilo je jedno od najvećih dostignuća u historiji javnog zdravlja, eliminišući uzrok smrti, sljepila i deformiteta koji je mučio čovječanstvo najmanje 3.000 godina. Međutim, njen uspjeh doveo je do završetka globalnog programa vakcinisanja koji je pružao zaštitu od srodnih bolesti. To uključuje majmunske boginje, koje se prenose sa životinja na ljude u Zapadnoj i Centralnoj Africi sa sve većom učestalošću od 1970-ih. Sada je otkrivena opasna, mutirana varijanta virusa u najmanje šest afričkih zemalja, zbog čega su Svjetska zdravstvena organizacija i kontinentalne zdravstvene vlasti proglasile vanrednu zdravstvenu situaciju.
Šta su majmunske boginje?
Ovo je manje zarazan oblik velikih boginja s generalno blažim simptomima, iako može biti smrtonosan. Dok je oko 30 posto pacijenata s velikim boginjama umiralo, stopa smrtnosti za majmunske boginje je od tri do šest posto. Bolest je otkrivena u Statens Serum Institutu u Kopenhagenu 1958. godine, gdje se širila među majmunima koji su se tu nalazili zbog istraživanja. Zato je ranije nazivana majmunske boginje (monkeypox). Iako još nije identifikovano koja životinja predstavlja glavni izvor, odnosno prenosilac je boginja, sumnja se da glodari u tome igraju važnu ulogu. Svjetska zdravstvena organizacija promijenila je naziv bolesti iz "monkeypox" u "mpox" 2022. godine kako bi smanjila, kako su rekli, rasistički i stigmatizirajući jezik koji je bio povezan s infekcijom.
Šta izazivaju majmunske boginje?
Tokom epidemije 2022. godine majmunske boginje je obično pratio obrazac koji je počinjao groznicom, bolovima u mišićima, umorom, glavoboljom, oticanjem limfnih čvorova i drugim simptomima sličnim gripi. U nekoliko prvih dana groznice, pacijenti dobijaju osip koji može prerasti u lezije ispunjene tečnošću, koje se mogu pojaviti na različitim dijelovima tijela, uključujući genitalije i analni dio. Ove lezije mogu biti bolne i mogu izazvati komplikacije, naročito ako se nalaze na osjetljivim mjestima kao što su usta ili rektum. Ako se lezija formira na oku, može dovesti do sljepila. Bolest obično traje od dvije do četiri sedmice, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), i pacijenti su zarazni od početka simptoma do izlječenja rana. Smrtnost je viša među djecom i mladim odraslim osobama, a ljudi s oslabljenim imunološkim sistemom su posebno izloženi riziku od teže bolesti. Infekcija tokom trudnoće predstavlja ozbiljne rizike za majku, kao i prijetnju od kongenitalne infekcije i gubitka trudnoće. Rijetke komplikacije uključuju upalu srčanog mišića i mozga, kao i napade.
Šta je sada drugačije?
Djeca i adolescenti su najviše pogođeni trenutnom epidemijom majmunskih boginja koja se širi u Africi, pri čemu više od 60 posto poznatih smrtonosnih slučajeva pogađa djecu mlađu od pet godina. Trenutni soj širi se brže kroz seksualni kontakt, slično blažem soju poznatom kao "klad IIb", koji je uzrokovao globalnu epidemiju 2022. godine. Izvještaj iz juna pokazao je da je 29 posto potvrđenih slučajeva novog soja bilo među radnicama u industriji seksa. Međutim, majmunske boginje se ne smatraju spolno prenosivom bolešću, jer se šire i drugim oblicima bliskog kontakta. Trenutni soj je povezan s virulentnijim sojem poznatim kao "klad I". Stopa smrtnosti među prijavljenim slučajevima u Demokratskoj Republici Kongo je skoro pet posto.
Sprječavanje širenja ove bolesti u regionu je otežano i zbog toga što ebola, kolera i malarija već pogađaju zajednicu pa je zdravstveni sistem preopterećen i slab. Novi sukobi u Kongu povećali su broj raseljenih osoba koje žive u pretrpanim kampovima. Seksualno nasilje otežava borbu s bolešću koja je već opterećena stidom i stigmatizacijom. U Kongu je do 4. augusta 2024. zabilježeno oko 15.000 slučajeva, što je više od broja infekcija tokom cijele prošle godine. Nedavno je prijavljeno najmanje 50 potvrđenih slučajeva u drugim regionalnim zemljama, iako ih je vjerovatno više.
Šta je još neuobičajeno?
Postoji više načina prenošenja bolesti s čovjeka na čovjeka, pri čemu genetske promjene u virusu koji cirkuliše dodatno otežavaju dijagnozu. Iako je Afrika jedini kontinent gdje su majmunske boginje endemske, ovaj soj se širio i izvan prethodno poznatih područja. Još jedan razlog za brigu je to što neki pacijenti pored ovih boginja imaju i HIV, s obzirom na to da Afrika ima najveći broj ljudi koji žive s virusom koji slabi imunološki sistem.
Kako se šire?
Majmunske boginje se obično ne šire lako. Glavni način prenosa je blizak kontakt s osobom zaraženom virusom ili životinjom koja je također zaražena - kao što je dodirivanje lezija na koži ili kontaminiranog predmeta. Patogen ulazi u tijelo kroz oštećenu kožu, respiratorni trakt ili sluzokožu u očima, nosu, ustima, rektumu i analnom području. Testovi na različitim uzorcima, uključujući pljuvačku, rektalne briseve i sjemenu tečnost, pokazali su da na njima ima tragova virusa. Nema potvrđenih slučajeva prenošenja virusa putem zraka, a uobičajena kućna dezinfekcijska sredstva mogu ubiti virus.
Kako se liječe?
Bolest je obično blaga i većina ljudi se oporavi za nekoliko sedmica. Liječenje je uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti navodi da se vakcina protiv velikih boginja, antivirusni lijekovi i imunoglobulin mogu koristiti za liječenje majmunskih boginja, kao i za kontrolu ove bolesti.
Šta je s prevencijom?
Stručnjaci za javno zdravlje kažu da će ograničavanje širenja bolesti zahtijevati globalni nadzor, koordinaciju i odlučnu podršku zajednice i da će za to biti potrebna finansijska sredstva. Možda je najvažnije to da je Africi potrebna adekvatna zaliha vakcina. Bavarian Nordic A/S, proizvođač vakcine "imvanex" (poznate i kao jynneos), obećao je da će donirati vakcine afričkim zemljama. Uobičajena doza su dvije vakcine u razmaku od četiri sedmice.
Šta se radi na međunarodnom nivou?
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti Afrike proglasio je vanrednu situaciju s kontinentalnim značajem, prvi put otkako je 2023. stekao pravo da donosi takve odluke. Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Ghebreyesus proglasio je 14. augusta epidemiju u centralnoj Africi. Proglašena je vanredna zdravstvena situacija od međunarodnog značaja, što je otvorilo put za globalnu saradnju sa ciljem zaustavljanja širenja virusa. Posljednji put je SZO proglasio sličnu vanrednu situaciju tokom epidemije mpoxa 2022. godine.
.webp){kind=icon}
