New York je najprofitabilniji grad na svijetu s BDP-om od 2,3 biliona u 2023. godini, pokazala je studija Euromonitor Internationala. Inače, u top 10 našlo se šest američkih gradova, dva evropska i dva azijska grada. Predviđa se da će do 2040. dvije trećine globalne populacije živjeti u gradovima, te da će globalnu urbanizaciju u najvećoj mjeri potaknuti tržišta u razvoju.
Top 10 gradova čini 10 posto globalnog BDP-a
Na drugom mjestu liste najprofitabilnijih gradova našao se Tokio, a na trećem Los Angeles. Dva evropska grada koja su se našla na listi su London i Pariz, a drugi azijski grad je Seul.
Aleksander Svidler, konsultant za ekonomije u Euromonitor Internationalu, rekao je u svom izvještaju Global City Trends 2023, analizirajući 1.209 gradova, da pet ključnih trendova oblikuje uspješne gradove; digitalne sposobnosti i povezanost, planiranje klimatskih akcija, urbana strategija, čista mobilnost te brzo rastuće ekonomije.
"Top 10 gradova činilo je 10 posto globalnog BDP-a u 2023. godini. Ovo ističe ogromno bogatstvo, proizvodne kapacitete i ekonomski uticaj koncentriran u najvećim svjetskim urbanim područjima. Urbana područja će ostati ključni pokretači globalnog ekonomskog rasta", kazao je Svidler.
On ističe da će do 2040. godine, 5,8 milijardi – 64 posto svjetske populacije - živjeti u gradovima, pri čemu će tržišta u razvoju pokretati većinu urbanog demografskog rasta.
Pročitaj više: Ovo je top 100 najatraktivnijih turističkih destinacija u 2023.
Hamilton je najskuplji grad na svijetu, a Ljubljana u regionu
"Posebno će gradovi u subsaharskoj Africi, poput Luande i Lagosa, zabilježiti najjači rast. Iako će ovaj demografski bum ponuditi poslovne prilike, također će donijeti socijalne i ekonomske izazove u upravljanju širenjem gradova", dodao je.
Gradovi u ekspanziji, posebno u Aziji, pojavljuju se kao granice ekonomskog rasta s rastućim raspoloživim prihodima koji stvaraju novu urbanu srednju klasu. Svidler je rekao da će, kako se veći dio potrošačkog novca posvećuje diskrecijskoj potrošnji, to donijeti više prilika za domaće i međunarodne kompanije.
Mnoga urbana područja karakterizira starenje populacije, pri čemu se očekuje veliki porast starije populacije u istočnoazijskim gradovima do 2040. godine.
"Postoje prilike za proširenje ponude proizvoda i usluga prilagođenih starijim osobama", dodao je Svidler.
Svidler navodi da urbanizacija treba dosegnuti nove nivoe u naredne dvije decenije, potaknuta rastom populacije, ekonomskim razvojem i privlačnošću urbanog načina života. Tržišta u razvoju ostat će ključni pokretači globalne urbanizacije, pokrećući 95 posto rasta populacije gradova do 2040. godine.
Ljudi će se slijevati u azijske gradove potaknuti migracijom iz ruralnih u urbana područja uz podršku ekonomskih prilika, razvoja infrastrukture, industrijalizacije i tehnološkog napretka. Vladine politike koje poboljšavaju pristup obrazovanju i zdravstvenoj njezi dodatno će potaknuti urbani rast.
"Tokio, dugo poznat kao grad s najvećom svjetskom populacijom, suočava se s demografskim izazovima zbog stalno opadajuće stope nataliteta i rastuće stope smrtnosti. Manila na Filipinima trebala bi nadmašiti Tokio kao grad s najvećom globalnom populacijom sredinom sljedeće decenije", navodi se u studiji.
Svidler ističe da gradovi čine većinu svjetske potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova. To potiče potrebu da urbana područja poduzmu veće korake u borbi protiv klimatskih promjena i u suočavanju s ekološkim izazovima. Obnovljivi izvori energije, mjere energetske učinkovitosti, čista mobilnost i rješenja cirkularne ekonomije sve se više prihvaćaju kako bi se smanjio ugljični otisak, ublažio uticaj klimatskih promjena i promovirala zelenija budućnost.
"Pametno, održivo i promišljeno urbano planiranje ključno je za poticanje inkluzivnih i otpornih gradova, s fokusom na učinkovito korištenje zemljišta, pristupačno stanovanje, zelene površine i ekološki prihvatljivu infrastrukturu kako bi se stvorila zdravija i ugodnija urbana okruženja", naglašava Svidler.
Dodaje da strategije urbane mobilnosti daju prioritet čistim i učinkovitim transportnim sistemima, integrirajući javni prijevoz, infrastrukturu za bicikle i električna vozila kako bi se smanjila gužva i zagađenje te poboljšala dostupnost za sve.
.webp){kind=icon}
