.webp){kind=icon}
Hamilton, glavni grad Bermuda, i ove godine je najskuplji grad na svijetu prema Indeksu troškova života portala Numbeo. U prvih deset na listi je čak pet švicarskih gradova i četiri američka grada.
Od švicarskih gradova koji su u top 10 su Cirih, Bazel, Lozana, Ženeva i Bern. Najskuplji američki gradovi su San Jose, San Francisco, Washington i New York. Bitno je naglasiti da je indeks lokalne kupovne moći Hamiltona dosta niži u odnosu na druge gradove koji su u top 10, ali je prijestolnica Bermuda skuplja po drugim kriterijima. Zanimljivo je i da je u narednih 10 čak devet američkih gradova, dok je 18. poziciju zauzeo Rejkjavik.
I prošle godine švicarski gradovi su visoko kotirali. Razlika ove godine je i u tome što lista prvih 20 nije raznolika kao u 2023. Tako su se prošle godine u top 20 našli George Town, Nassau, te norveški gradovi Oslo, Stavanger, Bergen i Trondheim.
Kada je riječ o gradovima Adria regije, najviše mjesto na ljestvici zauzima Ljubljana, koja se pozicionirala na 172. mjesto, a slijedi Zagreb na 186. poziciji i Rijeka koja je zauzela 195. mjesto.
Od bosanskohercegovačkih gradova, na listi su Sarajevo koje je zauzelo 259. mjesto i Banja Luka, koja je na 262. poziciji.
Poredeći Sarajevo i Hamilton, prema podacima Numbea, za isti životni standard za koji je u Sarajevu potrebno 4.200 KM mjesečno, u Hamiltonu treba izdvojiti 21.015 KM. Potrošačke cijene su 268 posto više u Hamiltonu u odnosu na Sarajevo, cijene najma su više za 1.137 posto, cijene namirnica za 327,1 posto, a lokalna kupovna moć za 68,4 posto.
Ako poredimo Sarajevo sa Cirihom, koji je najskuplji grad u Evropi, onda bi nam za održavanje istog životnog stila bilo potrebno 17.533 KM mjesečno, dok bi nam za život u Ljubljani bilo potrebno 7.159 KM, prema podacima Numbea.
Pročitaj više: Sarajevo među najjeftinijim gradovima u Evropi
Koji su to najskuplji gradovi u BiH
Numbeo indeks troškova života uključuje troškove najamnine, namirnica, restorana i lokalne kupovne moći. Za prikupljanje podataka Numbeo se oslanja na korisničke unose i ručno prikupljene podatke iz vjerodostojnih izvora (web stranice supermarketa, web stranice taksi prijevoznika, vladinih institucija, novinski članci, druge ankete itd.). Ručno prikupljeni podaci iz utvrđenih izvora unose se dva puta godišnje.
