Društvene mreže su uveliko olakšale način komuniciranja. Dok nam s jedne strane olakšavaju održavanje kontakta s porodicom i prijateljima koji su daleko, s druge strane promijenile su način na koji to činimo. I umjesto što smo ranije zvali prijatelje i porodicu kako bismo s njima podijelili dobre ili loše vijesti, danas to radimo objavom na društvenim mrežama. Dijeljenje fotografija s putovanja, iz restorana, proslava, privatnih i poslovnih uspjeha, svakodnevnica je mnogih korisnika društvenih mreža.
Također, društvene mreže su uticale i na roditeljstvo. Jedna od karakteristika modernog roditeljstva je 'sharenting', što označava dijeljenje fotografija djece na društvenim mrežama. Motivi ove prakse su različiti, pri čemu se vrlo često zaboravljaju mnogobrojni rizici.
Šta se krije iza sretnih lica s fotografija
"Roditelji često nisu svjesni mogućih rizika kada dijele fotografije djece na društvenim mrežama", za Bloomberg Adriju kaže prof. dr. Nebojša Macanović.
Pojašnjava da roditelji to više doživljavaju kao širenje publiciteta i upoznavanje svojih prijatelja s događajima, aktivnostima i uspjesima svoje djece.
"Svaki put kada želimo podijeliti fotografiju naše djece, trebamo znati zbog čega to radimo: da li zbog sebe, hvalisanja, uspjeha djeteta, reklame, kompleksa da je vaša porodica bolja i uspješnija od neke druge, navike, ličnog kompleksa koji liječimo preko djece i sl.", dodaje.
Macanović pojašnjava da su motivi najčešće želja za dijeljenjem informacija sa svojim prijateljima o uspjesima njihove djece, stilovima oblačenja, kućnim ljubimcima, zajedničkim druženjima, tj. oni često žele predstaviti svoju porodicu kao idealnu, u što pozitivnijem svjetlu, često sa prestižnih destinacija, u skupim odjevnim predmetima i sl.
Influenserke na udaru kritika
Najviše na udaru kritika kada je riječ o sharentinga su Instagram-mame, influenserice, koje se vrlo često optužuju da koriste djecu u svrhu zarade.
Macanović kaže da živimo u društvu krize sistema vrijednosti pa često da bismo došli do neke materijalne koristi koristimo i svoju djecu kao brend ili reklamu koja će privući kupce i samim tim i zaradu.
"Pogledajte samo tekstove iz žute štampe o tome kako mame uspavljuju svoju djecu, kako su djeca vegani, kako su najpametnija i najsposobnija, kako mame prave specijalne kaše, kako pjevaju sa deset godina kao njihove mama turbo zvijezde ili se tuku i prgavi su kao tate kriminalci. Kako prave rusvaj po gradu... Takve informacije danas privlače pažnju čitalaca, a ne položio je nešto, pobijedio, svira violinu, ima sve petice, human je i sl.", kaže Macanović.
"A zapravo se često u nekim slučajevima na takav način prikrivaju nezadovoljstvo i kriza unutar porodice. Ipak, oni na društvenim mrežama žele da se predstave u najboljem svjetlu, ma koliko dugo to sve trajalo i bez obzira kako to u realnom životu stvarno izgleda", dodaje Macanović.
Kao primjer navodi slučajeve porodica iz sfere javnog života - kako su se predstavljale, a kako su njihove veze i brakovi završili.
"Danas svi žive u jednom virtuelnom svijetu na društvenim mrežama i tu je jako bitno kako predstavljate svoj virtuelni život, a ne kako ga u stvarnosti živite i doživljavate. Imao sam priliku upoznati roditelje koji su jako pasivni i na distanci u komunikaciji sa svojom djecom, ali na društvenim mrežama i fotografijama izgledaju kao buntovnici, puni života i adrenalina, prisni, bliski", naglašava.
Depositphotos
Međutim, dijeljenje fotografija na društvenim mrežama donosi brojne rizike za djecu.
"Rizici su najveći u onim slučajevima kada vi prihvatate prijateljstva na društvenim mrežama od ljudi koje i ne poznajete, ali želite da imate što više pratilaca. Upravo neki od tih ljudi imaju i zlobne namjere u želji da ugroze nečiju reputaciju koja se često odnosi i na njihovu djecu", kaže Macanović.
Semir Dedić, predsjednik Udruženja e-Transformacija, za Bloomberg Adriju kaže da rizici dijeljenja fotografija djece na društvenim mrežama uključuju mogućnost maltretiranja, uvrede ili komentare mržnje, povećani rizik od krađe identiteta, fizičkog ozljeđivanja ili otmice i širenje fotografija u krugovima pedofila. Postoji i opasnost da se fotografije koriste za kreiranje lažnih profila ili kao dio materijala za spolno zlostavljanje. U većini slučajeva roditelji nisu svjesni niti razmišljaju o ovim rizicima.
"Svijest roditelja o rizicima varira. Roditelji dijele fotografije svoje djece s dobrim namjerama, u pravilu su to porodična okupljanja ili značajni trenuci, međutim često nisu potpuno svjesni mogućih opasnosti ili vjeruju da se one događaju drugima, a ne njima", dodaje Dedić.
Svi ovi rizici su još izraženiji razvojem umjetne inteligencije (AI). Deepfake video koji je objavio Deutsche Telekom u sklopu svoje kampanje 'ShareWithCare' prikazuje djevojčicu koja se pretvara u odraslu ženu pomoću umjetne inteligencije. Video prikazuje kako se pomoću umjetne inteligencije može lako manipulirati fotografijama objavljenim na internetu. Protagonistica je devetgodišnja djevojčica Ella, koja predstavlja cijelu jednu generaciju djece.
"Uloga umjetne inteligencije (AI) u povećanju rizika još nije detaljno obrađena u dostupnim izvorima, ali je jasno da tehnologija može olakšati širenje i zloupotrebu fotografija na načine koje je teško predvidjeti ili kontrolisati. Važno je napomenuti da je umjetna inteligencija alat koji može povećati ili umanjiti rizik u zavisnosti od toga ko i kako je koristi", kaže Dedić.
Naši sagovornici saglasni su da ni u kom slučaju ne bismo trebali dijeliti fotografije i videe djece u kompromitirajućim ili privatnim situacijama, kao što su fotografije na kojima su djeca golišava, lokacije gdje se djeca često nalaze (npr. škole, domovi), lične identifikacione informacije (datumi rođenja, imena) i fotografije koje mogu izložiti dijete riziku od zlostavljanja ili krađe identiteta.
Zbog sharentinga djeca već od rane dobi stvaraju svoji digitalni otisak te do dobi kada sami počnu objavljivati vlastiti sadržaj, iza sebe zapravo imaju puno sadržaja koje nisu objavili. Upravo te fotografije koje su objavili njihovi roditelji mogu imati negativne posljedice za njih u tinejdžerskoj ili odrasloj dobi. Iz tog razloga Macanović poručuje roditeljima da ako su napravili profil na nekoj od društvenih mreža, neka to bude njihovo ogledalo i njihova priča i mjesto gdje dijele svoje dobre ili loše stvari.
Kako pronaći balans
"Nemojte u to uvlačiti svoju djecu, jer će oni kada budu dovoljno stari, a to znači već sa 14 godina, imati razne profile i imati svoj život, bio on virtuelan ili ne, to je njihov izbor, a zadatak nas kao roditelja je da ih uputimo šta sve društvene mreže mogu donijeti - kako one dobre tako i one loše stvari", kaže Macanović.
Postavlja se pitanje kako pronaći balans između želje da nešto podijelimo s prijateljima na društvenim mrežama i potrebe da zaštitimo dijete. Dedić kaže da se to može postići kroz oprez i razumno dijeljenje. To uključuje kontrolu privatnosti na društvenim mrežama, dijeljenje fotografija samo s pouzdanim osobama, izbjegavanje objavljivanja identifikacijskih detalja i potencijalno opasnih situacija.
"Važno je educirati se o digitalnoj sigurnosti i podučavati djecu o njoj kako bi se osigurala njihova sigurnost online. Dok tehnologija omogućava roditeljima da dijele posebne trenutke svoje djece s porodicom i prijateljima, važno je biti svjestan rizika i upravljati njima kako bi se zaštitila privatnost i sigurnost djece na internetu", zaključuje Dedić.
.webp){kind=icon}
