Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Bosne i Hercegovine, Vedran Lakić, objasnio je da proces oblikovanja energetske strategije zemlje značajno pod utjecajem klimatskih i energetskih smjernica Evropske unije (EU), uključujući njezinu viziju o postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Lakić je kazao da je odobrenje Evropskog vijeća u decembru 2020. godine za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. u odnosu na 1990. godinu postavilo obavezujuće ciljeve, a time i uticalo na prilagodbu BiH ovim standardima.
Bosna i Hercegovina kao potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici formalno se obvezala primijeniti regulatorni okvir EU-a za energetski sektor, istovremeno provodeći principe sigurnosti snabdijevanja, konkurencije i održivosti, što uključuje povećanje udjela obnovljivih izvora energije.
Dodao je da su potpisivanje Pariškog klimatskog sporazuma i podrška dekarbonizaciji, kao i sudjelovanje u "Platformi Evropske komisije za ugljene regije u tranziciji" 2019. godine, jasni pokazatelji namjere BiH da slijedi put dekarbonizacije.
"Oba ova dokumenta ukazuju na namjeru države Bosne i Hercegovine da slijedi scenarij dekarbonizacije. Primarni zadaci i obaveza za BiH i Federaciju BiH su primjena i prenošenje zakonodavstva Evropske unije i usvajanje ciljeva do 2030. godine, a sa vizijom do 2050. koji se odnose na povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije sa postepenim smanjenjem, konačnim prestankom korištenja fosilnih goriva u blokovima u termoelektranama do 2050. godine", kazao je Lakić.
Fena
Strateški cilj zemlje je pravedna tranzicija energetskog sektora, usmjerena na ekonomski razvoj regija koje su tradicionalno ovisile o uglju. On je najavio izradu ključnih strateških dokumenata, uključujući Strategiju razvoja energetskog sektora Federacije BiH, Strategiju pravedne tranzicije energetskog sektora u FBiH i Studiju revizije rezervi kvaliteta uglja.
"Nakon izrađene strategije pravedne tranzicije stvaraju se uslovi za realizaciju i pripremu akcionih planova, smanjenje proizvodnje i zatvaranje rudnika uglja u Federaciji BiH, plansko upravljanje zatvaranjem rudnika uglja, odnosno plansko smanjenje proizvodnje električne energije i toplotne energije s fosilnih izvora, plansko zbrinjavanje viška uposlenih radnika, invalida rada, kao i raspoređivanje i prekvalifikacija radno sposobnog stanovništva rudarskih regija", istaknuo je Lakić.
Kazao je da Ministarstvo, zajedno sa Svjetskom bankom, planira realizirati pilot projekt koji bi se odnosio na tri rudnika.
"Priprema uslove za zatvaranje jednog pogona rudnika uglja u Zenici, zbrinjavanje određenog broja radnika, kao i pripremu plana zatvaranja drugih pogona u određenom vremenskom roku u kojem je planiran prestanak proizvodnje uglja iz rudnika Zenica. Trenutno su ove aktivnosti u toku i vrlo brzo ćemo vidjeti njihove efekte na terenu", naveo je.
Dodao je da se radi i na pilot projektu pravedne tranzicije, pored Zenice, i još dva rudnika, čija je proizvodnja planirana u nešto dužem vremenskom periodu.
Pojasnio je da se pilot projekt odnosi, ne samo na zatvaranje rudnika, nego podrazumijeva i proces pravedne tranzicije na ovim prostorima.
.webp){kind=icon}
