Talentovani pisar sa nevjerovatno kreativnom sposobnošću doživljava senzacionalni debi. Nakon što je nedavno predstavljen javnosti, ChatGPT, sistem za stvaranje teksta kompanije OpenAI koja ima sjedište u San Francisku, piše tekstove i eseje, scenarija i šaljive pjesmice, za šta mu je obično potrebno nekoliko sekundi, a tekstovi su često visokokvalitetni. Čak i njegovi vicevi mogu biti smiješni. Mnogi naučnici na polju vještačke inteligencije su zapanjeni što ti tekstovi zapravo zvuče kao da su ih pisali ljudi.
A nevjerovatno je da će se tekstovi uskoro i poboljšati. Očekuje se da će OpenAI predstaviti sljedeću generaciju poznatu kao GPT-4 u narednim mjesecima, a njeni ispitivači tvrde da je bolja od bilo čega što je napravljeno do sada.
Međutim, ovakav napredak ima cijenu. Što je vještačka inteligencija bolja, teže se pravi razlika između teksta koji je napisao čovjek i onog koji je napisala mašina. Kompaniji OpenAI prioritet treba biti da pokuša da označi rad koji je napravila mašina, jer bi u suprotnom mogla da bude preplavljena zbunjujućom kombinacijom stvarnih i lažnih informacija na internetu.
Zasada, kompanija tvrdi da je iskrenost ljudska odgovornost. Prema politici OpenAI-a za ChatGPT, kada korisnici dijele sadržaj sistema, treba jasno da naznače da je njen autor vejštačka inteligencija, tako da ta informacija ne može nikom da promakne i da niko ne može ni pogrešno da je protumači.
Moj odgovor na to je – srećno.
Vještačka inteligencija je definitivno saučesnik u ubistvu fakultetskih eseja. (Jedan student na Novom Zelandu je već priznao da ju je koristio da bi popravio ocjene.) Vlade će je koristiti da preplave društvene mreže propagandom, spameri će pisati lažne recenzije za Amazon, a sajber-kriminalci će pisati uvjerljivije fišing mejlove. Niko neće upreti prstom na mašinu koja se nalazi iza svega toga.
Moraćete da mi vjerujete na riječ kada kažem da je ovaj članak takođe potpuno sastavio čovjek.
Tekstu koji sastavlja vještačka inteligencija očajnički je potrebna neka vrsta vodenog žiga, sličnog onom koji kompanije koriste da štite svoje fotografije, a filmski studiji sprečavaju pirateriju. Kompanija OpenAI već ima jednu metodu za označavanje fotografija u alatu za generisanje fotografija DALL-E, gdj se na svakoj fotografiji koju sistem generiše nalazi utisnuti potpis. Ipak, mnogo je teže pratiti odakle dolazi tekst. Kako možemo postaviti tajnu oznaku na riječi, a da ona teško može da bude uklonjena?
Depositphotos
Pristup koji najviše obećava je kriptografija. Prilikom gostujućeg predavanja prošlog mjeseca na Univerzitetu Teksas u Ostinu, naučnik iz kompanije OpenAI Scott Aaronson dao je rijetki uvid u to kako bi kompanija mogla da razlikuje tekst koji je napisao GPT-4, alat koji piše još sličnije kao ljudi.
Aaronson, koga je OpenAI zaposlila ove godine kako bi riješio izazov poreijkla teksta, objasnio je da riječi mogu da se pretvore u niz tokena koji označavaju interpunkciju, slova ili dijelove reči, kojih ukupno ima oko 100.000. Sistem GPT-a bi tada odlučio o rasporedu tih tokena (koji su odraz teksta) na način da budu prepoznati uz pomoć ključa koji je poznat samo kompaniji Open AI. "To neće napraviti nikakvu primjetnu razliku krajnjem korisniku", izjavio je Aaronson.
Zapravo, ko god da koristi GPT alat, imao bi poteškoća da ukloni vodeni žig, čak i ako napravi drugačiji raspored riječi ili izbriše znakove interpunkcije. Najbolji način da se on otkloni bi bilo korišćenje drugog sistema vještačke inteligencije koji bi parafrazirao izlazni rezultat GPT alata. Međutim, za to je potreban napor na koji mnogi nisu spremni. Tokom svog predavanja, Aaronson je rekao da ima prototip koji funkcioniše.
I da uzmemo u obzir da njegova metoda funkcioniše i van prostorije za testiranje, Open AI i dalje ima nedoumicu. Da li će javno objaviti ključ za objašnjenje vodenog žiga, ili će ga zadržati za sebe?
Bloomberg
Ako ključ dospije u javnost, profesori širom sveta bi mogli da provuku studentske eseje kroz specijalni softver kako bi se osigurali da ih nije napisala mašina, isto kao što mnogi rade da bi provjerili da li je tekst plagijat. Međutim, to bi takođe omogućilo prevarantima da prepoznaju vodeni žig i da ga otklone.
S druge strane, ako bi ključ bio privatan, to bi potencijalno unapredilo poslovanje kompanije OpenAI – zbog naplate za pristup. IT administratori bi mogli da se pretplate da bi provjerili da li su dolazeći mejlovi fišing napadi, a koledži bi mogli da plate grupnu naknadu za profesore – dok bi cijena za korišćenje alata bila toliko visoka da bi odbila sajber-kriminalce i one koji šire propagandu. U suštini, OpenAI bi zaradila novac od sprječavanja zloupotrebe sopstvenog proizvoda.
Takođe, treba imati na umu da tehnološke kompanije u svojoj istoriji nemaju najbolje iskustvo u sprječavanju zloupotrebe svojih sistema, posebno kada nemaju postavljena pravila i kada se vode profitom. (OpenAI kaže da je hibridna, profitna i neprofitna kompanija koja će ograničiti budući prihod.) Ali, strogi filteri koje je OpenAI uvela kako bi spriječila da alati za tekst i sliku stvaraju uvrjedljiv sadržaj, dobar je početak.
Bloomberg
Sada OpenAI mora da prioritizuje sistem vodenih žigova prilikom pisanja tekstova. Naša budućnost će biti preplavljena informacijama koje je generisala mašina, ne samo iz sve popularnijih alata OpenAI već i zbog šireg rasta lažnih sintetičkih podataka koji su korišćeni za treniranje modela vještačke inteligencije i za zamjenu podataka koje su stvorili ljudi. Slike, video-sadržaj, muzika i još mnogo toga će biti vještački generisano kako bi odgovarali našem "hiperpersonalizovanom ukusu".
Naravno da je moguće da nam u budućnosti neće biti važno da li je zaraznu melodiju ili crtani stvorila vještačka inteligencija. Ljudske vrijednosti se vremenom mijenjaju. Na primer, danas ne marimo mnogo za pamćenje činjenica kao što je to bio slučaj prije dvadeset godina. Zbog toga, čini se da vodeni žig možda neće u velikoj mjeri biti potreban.
Ipak, zasada, uz realnu vrednost ljudske originalnosti za koju drugi plaćaju ili je ocjenjuju, i uz činjenicu da će alat OpenAI sigurno biti zloupotrebljen, treba da znamo gdje se završava naše stvaranje, a počinje stvaranje mašina. Vodeni žig bi bio dobar početak.
.webp){kind=icon}
