Zapeli pregovori SAD-a i Irana, nastavljeni sukobi Izraela i Hezbolaha

Borbe između Izraela i Hezbolaha nastavile su se nesmanjenim intenzitetom na jugu Libana, bacajući novu neizvjesnost na planirane razgovore između SAD-a i Irana s ciljem trajnog okončanja rata na Bliskom istoku i ograničavanja iranskog nuklearnog programa.

Iran je odgodio pregovore koji su trebali početi u Švajcarskoj u petak zbog nastavka sukoba, prema riječima dvije osobe upoznate sa situacijom, koje su tražile da ostanu anonimne zbog osjetljivosti teme.

Iako su Izrael i Hezbolah nakon žestokih sukoba u petak postigli dogovor o prekidu vatre, prema riječima američkog zvaničnika koji je takođe tražio anonimnost jer sporazum nije javan, izvještaji o nasilju su se nastavili.

Libanska vojska je u objavi na mreži X u subotu saopštila da je Izrael napao jug zemlje i dolinu Bekaa, uzrokujući žrtve, povrijeđene i veliku materijalnu štetu. Libanska državna novinska agencija navela je da je pet osoba poginulo u području južnog grada Nabatije.

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su gađale ciljeve Hezbolaha nakon što je ta grupa tokom noći ispalila više od 50 projektila na njihove snage na jugu Libana, prema riječima zvaničnika koji je govorio pod uslovom anonimnosti u skladu s vojnom politikom.

Iran je insistirao da privremeni mirovni sporazum finalizovan ove sedmice sa SAD-om uključuje i prekid izraelskih vojnih operacija u Libanu, te nije poslao delegaciju u Švajcarsku zbog novih neprijateljstava. Dok američki potpredsjednik JD Vance takođe nije otputovao, Axios je objavio da je američki specijalni izaslanik Steve Witkoff krenuo na put.

 

Za sada nema naznaka novog datuma početka pregovora, iako je švajcarsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo da se pripremni radovi u odmaralištu Bürgenstock nastavljaju, a portparol Bijele kuće rekao je da je američka delegacija spremna da krene prvom dostupnom prilikom.

Odgoda predstavlja udarac za američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je ove sedmice potpisao memorandum o razumijevanju sa svojim iranskim kolegom Masoudom Pezeshkianom uprkos kritikama da Iranu daje previše kada su u pitanju finansijske koristi i ublažavanje sankcija. On je rekao da će sporazum spriječiti globalnu ekonomsku krizu jer bi ključni Hormuški moreuz bio ponovo otvoren za isporuke nafte i gasa.

„Nismo se sastali iz očaja, Iran jeste. Gotovi su!“ napisao je Trump na Truth Socialu u petak. „Odigraćemo ovih 60 dana. Ne dobijaju novac, ni deset centi!“

Kasnije u petak rekao je da obje strane i dalje imaju vremena da postignu sporazum.

„U suprotnom ćemo uraditi stvari koje ih neće usrećiti, ali ne mislim da će do toga doći“, rekao je tokom obraćanja u Zajedničkoj bazi Andrews, gdje je predstavljao novi avion koji je Katar poklonio i koji će služiti kao Air Force One.

Bloomberg

 

Još nije jasno kako će najnoviji događaji uticati na Hormuški moreuz. Saobraćaj kroz ovaj ključni plovni put djelovao je slabije rano u petak, dan nakon što je naglo porastao poslije sporazuma dvije zemlje o ukidanju dvostruke blokade.

Iran je u petak saopštio da će brodovima koji prolaze kroz moreuz biti potrebna njegova dozvola, čime je otvoren put za vjerovatno spornu raspravu o budućim naknadama za prolaz, dok se SAD, Evropa i arapske države Zaliva protive ideji da Teheran uvodi takse.

Cijena nafte blago je porasla u petak, pri čemu je Brent ojačao oko 0,9 odsto na 80 dolara po barelu. Cijene su ove sedmice pale oko 7,7 odsto jer trgovci očekuju da će ponovno otvaranje Hormuškog moreuza ublažiti najveću energetsku krizu u snabdijevanju u istoriji, ali su i dalje približno 30 odsto više nego na početku godine jer će biti potrebni mjeseci da se tokovi snabdijevanja vrate u normalu.

Rat na Bliskom istoku izbio je 28. februara, kada su SAD i Izrael pokrenuli vazdušne udare na Iran. Islamska Republika uzvratila je raketama i dronovima prema Izraelu i državama širom Zaliva, a hiljade ljudi su poginule.

Iako su SAD i Iran početkom aprila dogovorili privremeno primirje, sukobi u Libanu su nastavljeni. Izraelska vojska saopštila je da su u petak poginula četiri njena vojnika, uključujući komandanta bataljona. Izraelski napadi istog dana usmrtili su 18 ljudi, saopštila je libanska National News Agency, dok je izraelska vojska navela da je gađala 80 lokacija Hezbolaha. Libansko Ministarstvo zdravlja procijenilo je da je broj poginulih do petka uveče porastao na 47.

Iran smatra da SAD snose „direktnu odgovornost“ za situaciju u Libanu i izraelske vojne akcije, izjavio je portparol Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei u saopštenju koje prenosi državna novinska agencija IRNA.

Napetosti između SAD-a i Izraela zbog Libana rastu. Trump je tokom telefonskih razgovora psovao izraelskog premijera Benjamin Netanyahu, optužujući ga da je zamalo ugrozio memorandum s Iranom eskalacijom napada. Izrael insistira da će zadržati trupe izvan svojih granica dok ne bude siguran da Hezbolah, koji SAD smatraju terorističkom organizacijom, više ne predstavlja prijetnju.

Libanski predsjednik Joseph Aoun izjavio je da najnovija izraelska eskalacija podriva napore za očuvanje primirja.

Anketa emitovana na najgledanijoj izraelskoj televiziji Channel 12 pokazala je da 67 odsto Izraelaca smatra da je sporazum između SAD-a i Irana loš za njihovu zemlju, devet odsto ga smatra dobrim, dok su ostali neodlučni.

Memorandum između SAD-a i Irana doveo je do toga da Vašington ukine pomorsku blokadu iranskih luka, dok je Iran saopštio da će ponovo otvoriti Hormuški moreuz. Dvije strane su se saglasile da produže primirje tokom nove runde pregovora, koja bi trebalo da bude završena u roku od 60 dana, ali može biti produžena.

Strane će pokušati da postignu sporazum o ograničavanju iranske prerade nuklearnog goriva, moguće na period od deset ili više godina, te o uništavanju ili razrjeđivanju postojećih zaliha visoko obogaćenog uranijuma.

SAD i Izrael tvrde da su napali Iran kako bi ga spriječili da razvije nuklearno oružje. Teheran već dugo negira takve namjere, ali je obogaćivao uranijum znatno iznad nivoa potrebnih za rad nuklearnih elektrana.

Mnogi stručnjaci za nuklearnu energiju smatraju da 60 dana neće biti dovoljno za postizanje trajnog sporazuma s Iranom, s obzirom na složenost i tehničku prirodu tog pitanja. Nuklearni sporazum iz 2015. godine između Irana i svjetskih sila, uključujući SAD, koji Trump redovno kritikuje i iz kojeg se povukao tokom svog prvog mandata, pregovaran je približno dvije godine.