Kako se približava ovogodišnja Generalna skupština Ujedinjenih nacija na kojoj se očekuje da brojne zapadne zemlje priznaju državu Palestinu, postupci Izraela proteklih dana kao da pokazuju da vlada Benjamina Netanyahua ne preza da pređe sve crvene linije u višedecenijskom izraelsko-palestinskom sukobu, uprkos sve češćem i glasnijem negodovanju dijela međunarodne zajednice.
Od ubistva pet lokalnih palestinskih novinara koji su radili za svjetske novinske agencije i TV kuće, preko kopnenog napredovanja izraelske vojske u osvajanju Pojasu Gaze u kojem ljudi umiru od gladi, do odluke izraelskih vlasti da prošire podizanja jevrejskih naselja na Zapadnoj obali tako da suštinski tu palestinsku teritoriju podjela na dva dijela, Izrael izgleda nezaustavljiv. Čak i kada je Hamas pristao na katarski prijedlog prekida vatre, zvanični Izrael zasad izgleda "nevoljan da postigne sporazum" i još nije dao zvaničan odgovor.
Najmanje dvadeset ljudi, uključujući zdravstvene radnike i pet lokalnih novinara, ubijeno je prije nekoliko dana u dva izraelska napada na bolnicu u mjestu Kan Junis u Pojasu Gaze, prenjijele su svjetske agencija a potvrdile UN. I dok je izraelski premijer Netanyahu rekao da je riječ o "tragičnoj nesreći", Reuters, AP, Al Jazeera i Middle East Eye su potvrdili da su među žrtvama i novinari koji rade za njih. Snimci ukazuju da su žrtve drugog napada bili novinari i spasioci koji su pokušali da zbrinu žrtve prvog napada.
Novinari kao meta
"Znamo da je jedan od pet novinara izgleda ubijen u prvom vazdušnom napadu, dok su još troje, uključujući novinarku, izgleda ubijeni u drugom vazdušnom napadu. Ovo je šok i neprihvatljivo", rekao je na konferenciji u Ženevi portparol Kancelarije visokog komesara UN za ljudska prava (OHCHR) Thameen Al-Keetan, dodajući da je najmanje 247 palestinskih novinara ubijeno u Gazi od 7. oktobra 2023. godine. "Ubistvo novinara trebalo bi da šokira svijet, ne da ga ućuti, već da ga natjera na akciju, zahtijevajući odgovornost i pravdu."
Prema ocjeni Bernda Doerriesa, Izrael namjerno sprječava izvještavanje iz Gaze, ističući da je stranim novinarima uskraćen nezavisan pristup Gazi, a "lokalni novinari se ubijaju kako bi se spriječilo da cijeli svijet vidi užase u Gazi".
"Siju se sumnje u slike koje kruže uprkos svim naporima da se suzbiju, a protiv novinara se pokreću kampanje. I to funkcioniše: negodovanje među kolegama novinarima je prigušeno, a mnogi novinare tamo vide samo kao drugorazredna novinarska njuškala", navodi Doerries u komentaru za njemački dnevni list "Sueddeutsche Zeitung", koji dodaje da postoje aspekti rada novinara koji se mogu kritikovati. "Nekoliko njih ima stavove koji su neprihvatljivi. O tome treba razgovarati. Ali sada, prije svega, moraju biti zaštićeni."
Ono što, međutim, zabrinjava posmatrače jeste to da izraelsko stanovništvo smatra ove napade prihvatljivim. Najnovije istraživanje javnog mnijjenja, koji je sproveo Centar aChord pri Hebrejskom univerzitetu Jerusalimu, pokazuje da se 76 odsto jevrejskih Izraelaca slaže, u potpunosti ili djelimično, da "nema nevinih u Gazi".
Doduše, to vjerovatno ne bi trebalo da čudi budući da javno mnenje dobrim dijelom oblikuju mediji, a na pojedinim izraelskim medijima otvoreno se poziva na ubijanje palestinskih novinara u Gazi ili, što je češće, pronalaze se načini da se ta ubijanja opravdaju.
Pomenuta pogibija petoro novinara u Gazi naišla je na šokantno opravdavanje od strane pojedinih izraelskih kolega, među kojima se istakao iskusni komentator Zvi Yehezkeli na TV kanalu "i24news", prenio je lijevo orijentisani izraelski dnevni list "Haaretz"."Ako Izrael odluči da eliminiše novinare, onda bolje ikad nego nikad", rekao je Yehezkeli.
Bloomberg
Švedski liberalni dnevnik "Dagens Nyheter" u uredničkom uvodniku ističe da obje strane u sukobu ciljaju predstavnike medija u Gazi.
"Nema sumnje da je ono što se dešava u Gazi ratni zločin, a činjenica da novinarima nije dozvoljeno da uđu u zemlju kako bi istražili i izvještavali o tome šta se dešava je, naravno, veoma namjerna odluka Netanyahuove vlade", navodi se u uvodniku. "Reporteri u Gazi već rizikuju da ih progone teroristi Hamasa ako izvještavaju o 'lažnim' informacijama. Sada takođe rizikuju da budu ubijeni u ratu koji prevazilazi sve razmjere. Oči i uši svijeta u Gazi ne smijeju biti ućutkane. Ne smijemo postati slijepi i gluvi za ono što se tamo dešava."
Cijepanje Zapadne obale
S druge strane, Izraelski komitet za planiranje odobrio je projekat proširenja jevrejskih naselja u posebno osjetljivom području Zapadne obale, čime bi ta palestinska teritorija bila efikasno podijeljena na dva dijela. Jevrejska naselja na Zapadnoj obali, u Pojasu Gaze, istočnom Jerusalimu i na sirijskom dijelu Golanske visoravni smatraju se kršenjem međunarodnog prava, utvrđeno je ekspertskim mišljenjima i trima rezolucijama Savjeta bezbijednosti UN. Konkretno, ta naselja se prevashodno smatraju kršenjem Četvrte ženevske konvencije, kojom se zabranjuje okupacionoj sili da prebacuje svoje civilno stanovništvo na okupiranu teritoriju.
Bloomberg
Decenijama Izrael ignoriše kritike da krši međunarodno pravo i širi nova jevrejska naselja na palestinskim teritorijama tako da posljednje statistike ukazuju da je početkom 2023. godine na Zapadnoj obali bilo više od 450.000 naseljenika, a u istočnom Jerusalimu još 220.000.
Istovremeno sa očiglednim planom da podijeli Zapadnu obalu na dvije razdvojene teritorije na kojoj žive Palestinci, Izrael napreduje u vojnoj invaziji ka gradu Gazi gdje sada, prema međunarodno priznatim kriterijumima, vlada glad. I dok izraelske vlasti sa osmijehom gledaju na ideje američkog predsjednika Donalda Trumpa o preseljenju Palestinaca iz Pojasa Gaze i otvaranju ekskluzivnih letovališta, evropska javnost i komentatori sve oštrije kritikuju Netanyahuovu vladu, ali i sopstvene vlade koje i dalje podržavaju Netanyahuove poteze.
Urednici španskog dnevnog lista "El Mundo" ne vidi planove za naseljavanje kao održive, ističući da su "riječi ministra finansija Bezalela Smotricha istakle očigledno nepoštovanje međunarodnog prava od strane izraelske vlade".
"Juče se hvalio planovima za izgradnju 3.400 jevrejskih kuća kako bi se okončala 'prevara' dvodržavnog rješenja, mirovnog plana koji podržavaju Ujedinjene nacije, a koji predviđa palestinsku državu koja se sastoji od tri zone: Zapadne obale, Istočnog Jerusalima i Pojasa Gaze", ističe španski dnevnik i dodaje da "Izrael ima pravo da zaštiti svoju bezbijednost, ali ta bezbijednost će biti krhka ako Palestinci budu lišeni svake nade u suverenitet i ako je cilj da se nešto progura na račun demokratskih vrijednosti zemlje".
Urednica komentara u njemačkom ljevičarskom listu "Taz" pak nije uvjerena da nova jevrejska naselja znače definitivan kraj rješenja o dvije države. Silke Mertins podsjeća da se Izrael već dva puta odrekao naselja u kontekstu "zemlja za mir".
"Prvi put je to bilo 1982. godine na Sinaju, gdje je, između ostalog, mali grad Jamit nasilno očišćen i sravnjen sa zemljom. Drugi put je to bilo u Gazi 2005. godine pod Arielom Sharonom, kada je oko 10.000 doseljenika takođe bilo primorano da napusti svoje domove protiv svoje volje, neki nakon više od 30 godina života tamo", podsjeća Mertins i dodaje da nisu naselja ta koja sprječavaju rješenje o dvije države, već prije svega nedostatak političke volje. "Ova volja je potpuno odsutna i to ne samo na izraelskoj strani."
Bunt Izraelaca protiv Netanyahua
U izvještaju koji potvrđuje da dio Gaze pati od gladi navodi se, prema ocjeni uredništva irskog dnevnog lista "Irish Examiner", da "ono čemu svijet svjedoči u realnom vremenu nije ratovanje".
"Ovo je vještačko izgladnjivanje, namjerno raseljavanje i nemilosrdni napad na zarobljeno i terorisano stanovništvo. Izraelska nehumana strategija koristi glad i strah kao oružje i kažnjava nevine, uključujući majke, djecu i starije", ističe irski dnevnik, dodajući da je ovo "moralni kolaps epskih razmjera". "Ova glad je izazvana ljudskim djelovanjem. Ona proizilazi iz političkih izbora."
Bloomberg
Međunarodni pritisak na Netanyahua raste, bilo da je riječ o priznavanju palestinske države ili ograničenjima isporuke oružja iz Njemačke. Međutim, pritisak raste i na domaćem terenu, što se vidjelo prije dvadesetak dana kada je na ulice Tel Aviva i drugih većih gradova izašlo na stotine hiljada ljudi, zahtijevajući sporazum sa Hamasom o oslobađanju talaca i buneći se protiv proširenja izraelskih vojnih operacija u Pojasu Gaze. Demonstranti su blokirali glavne puteve i raskrsnice širom zemlje, a mnogi su učestvovali i u nacionalnom štrajku na koji je pozvao Forum porodica talaca i nestalih.
Iako je impresivna masovnost protesta na kojima pozvano na oslobađanje talaca i kraj rata u Gazi, Netanyahuova vlada zasad ne odustaje od namjere da preuzme kontrolu nad gradom Gazom, što je potez koji bi mogao da raseli milion Palestinaca koji tamo žive. Kako ocjenjuju poznavaoci prilika, protesti i međunarodni pritisak nisu dovoljni da bude ugrožena politička stabilnost izraelske vlade, iako je evidentno da domaće negodovanje raste a da se raskol u izraelskom društvu produbljuje.
"Slika podsjeća na demonstracije prije strašnog 7. oktobra 2023. godine, kada su se građani okupljali svake nedjelje, ogorčeni Netanyahuovim planovima za reformu pravosuđa. Već tada su štrajkovi i demonstracije svjedočili o podijeljenoj zemlji", ističe u komentaru za italijanski dnevnik "La Stampa" Alessia Melcangi i dodaje da su se danas, poslijjjjje skoro dvije godine rata, zahtijevi promijenili, ali da je zajednički imenitelj isti: Netanyahuova vlada. "Tada kao i sada, ista stvar je u pitanju: ne samo demokratski kredibilitet Izraela već i sam njegov identitet. Još jednom vidimo društvo koje više ne prihvata diktate lidera koji se doživljava kao sve autoritarniji".
Uprkos svim domaćim zabrinutostima zbog sudbine preostalih talaca i međunarodnom negodovanju zbog humanitarne situacije u enklavi, premijer Netanyahu je, uz punu podršku SAD, uvjeren da može da postigne oslobađanje talaca, predaju Hamasa i osvajanje cijelog Pojasa Gaze koristeći rat kao sredstvo pregovora. Štaviše, u Bijeloj kući je Donald Trump već održao sastanak o kojem se diskutovali planovi o posljeratnoj Gazi.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...