Sprema li se novi talas američkih carina

Ističu posljednje nedjelje od devedesetodnevne pauze za takozvane recipročne carine na uvoz robe u SAD, koje je uveo američki predsjednik Donald Trump, pa je nakon burne reakcije tržišta stavio te carine na čekanje u očiglednom pokušaju da izvrši pritisak i navede pogođene zemlje da se dogovore o trgovinskim politikama po njegovom modelu.

Očekuje se da će 9. jula američke carine drastično porasti na mnoge zemlje, ukoliko ne bude novih trgovinskih sporazuma ili daljeg odlaganja. Roba iz Evropske unije, na primjer, suočava se sa carinama od 50 odsto, a visoke dažbine predviđene su i za zemlje iz regiona koje nisu članice EU, kao što su Sjeverna Makedonija (33 odsto), Srbija (37 odsto) i BiH (35 odsto).

 

 

Pristiže pisani ultimatum od Trumpa

Predjsednik Donald Trump je u srijedu izjavio kako namjerava da u narednih jednu do dvije nedjelje pošalje pisma trgovinskim partnerima u kojima će utvrditi jedinstvene carine, pred krajnji rok 9. jula za ponovno uvođenje viših carina.

"Za otprilike nedjelju i po, dvije nedjelje, šaljemo pisma zemljama, govoreći im kakav je dogovor", izjavio je Trump. "U nekom trenutku, mi ćemo samo slati pisma. I mislim da to razumijete, takav je dogovor, možete ga prihvatiti ili odbiti."

Bloomberg

Na pitanje da li će produžiti rok zemljama da sklope sporazume sa njegovom administracijom prije nego što stupe na snagu veće dažbine, Trump je rekao da će biti otvoren za to.

"Ali ne mislim da će biti potrebe za tim", dodao je.

Trump je prvobitno predlagao da se uključi u razgovore sa svakim partnerom, ali se udaljio od te ideje, dajući prioritet razgovorima sa nekim ključnim ekonomskim partnerima kao što je Kina, i priznajući da administracija nema kapacitet da pregovara o desetinama pojedinačnih sporazuma. Trumpov tim, takođe, radi na obezbjeđivanju bilateralnih sporazuma sa Indijom, Japanom, Južnom Korejom, kao i sa Evropskom unijom.

Konačan sporazum sa Kinom, ali...

Trump je u srijedu rekao da je sporazum u Londonu o trgovinskom okviru sa Kinom sada završen i da će Peking snabdijevati SAD rijetkim mineralima i magnetima, dok će SAD dozvoliti kineskim studentima da studiraju na američkim koledžima i univerzitetima. Prema informacijama američke administracije, ostaju dažbine na uvoz iz Kine - osnovna dažbina od 10 odsto, dažbina od 20 odsto vezana za trgovinu fentanilom i približno 25 odsto prethodno postojećih dažbina iz njegovog prvog mandata.

Pregovori u Londonu su, zapravo, bili nastavak Ženevskog sporazuma, za koji su se obje strane međusobno optuživale da ga krše, a koji je uključivao pauzu od 90 dana za veoma visoke carine koje su obje zemlje uvele na uvoz jedna drugoj (carina od 145 odsto na uvoz iz Kine i carina od 125 odsto na uvoz iz SAD), što je praktično predstavljalo trgovinski embargo. Nije jasno da li pauza, koja ističe u avgustu, ostaje na snazi i da li bi obje strane mogle iskoristiti to vrijeme za dodatno smanjenje uvoznih taksi. Nedavna runda razgovora takođe je malo doprinijela rješavanju fundamentalnih pitanja, kao što je ogroman trgovinski suficit Kine prema SAD.

Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer izjavio je u utorak da nisu zakazani dalji sastanci, iako je naglasio da strane često razgovaraju. Glavni trgovinski pregovarač Kine, Li Chenggang, imao je sličan ton, govoreći novinarima u utorak da "treba imati nadu da će napredak koji je postignut biti koristan za građenje povjerenja".

EU između redova želi produženje rokova

Ministar trgovine SAD, Howard Lutnick, izjavio je u srijedu da će Evropska unija vjerovatno biti među posljednjim partnerima sa kojima će SAD sklopiti sporazume, izražavajući frustraciju zbog vođenja pregovora sa blokom od 27 zemalja.

Bloomberg je objavio da EU smatra da trgovinski pregovori sa SAD mogu da se produže i nakon Trumpovog roka 9. jula. EU smatra da je postizanje dogovora o principima sporazuma do 9. jula najbolji scenario, koji bi omogućio dalje razgovore o razradi detalja. Očekuje se da će SAD odgovoriti na posljednji krug pregovora u narednim danima i dati jasnije znake o narednim koracima.

Transatlantski saveznici žure da postignu dogovor prije roka u julu, kada će Vašington uvesti carinu od 50 odsto na gotovo sav izvoz EU, što će vjerovatno izazvati odmazdu. EU procjenjuje da carine, koje je Trump uveo, trenutno pokrivaju 380 milijardi evra (434 milijarde dolara), ili oko 70 odsto njenog izvoza u SAD.

Trump trenutno vodi pravnu bitku

Sudbina Trumpove trgovinske politike je u rukama sudova, dok se odvija pravna bitka oko upotrebe vanrednih ovlašćenja kojima je on uvodio carine.

Sud za međunarodnu trgovinu SAD 28. maja je presudio da je većina Trumpovih carina nezakonito izdata i naredio njihovo blokiranje. Samo dan kasnije, Savezni apelacioni sud je administraciji Trumpa dodijelio privremeno odlaganje te presude i odlučio da carine mogu ostati na snazi dok se slučaj ne razmotri, zakazujući ročište za 31. jul.

Trgovinski sud iz Njujorka zaključio je da se Trump pogrešno pozvao na Zakon o vanrednim situacijama, da bi opravdao carine - što je rijetka opomena, jer sudovi obično u trgovinskim pitanjima daju prednost predsjedniku. Ukoliko ta presuda bude potvrđena, to bi bio veliki udarac za jednu od ključnih ekonomskih politika Trumpa.

Konačnu odluku mogao bi donijeti Vrhovni sud. Na kocki je budućnost globalne trgovine vrijedne bilione dolara. Takođe, ova pravna borba dio je šireg talasa tužbi koje testiraju granice predsjedničkih ovlašćenja. Ishod bi mogao da testira moć sudova da sprovode svoje odluke ukoliko izvršna vlast odluči da ignoriše sudske naloge.

Na koje carine se odnosi odluka trgovinskog suda

Nalog trgovinskog suda odnosi se na takozvane recipročne carine koje je Trump objavio 2. aprila za uvoz iz skoro 60 zemalja, a koje su, potom, pauzirane do početka jula. Takođe obuhvata i posebne carine na robu iz Kine, Kanade i Meksika. Član 1 Ustava SAD daje Kongresu ovlašćenje da nameće poreze i carine i da "reguliše trgovinu sa stranim državama". Međutim, poslanici su decenijama delegirali dio svojih trgovinskih ovlašćenja kroz različite zakone, većina kojih omogućava predsjednicima da uvode carine samo u ograničenim slučajevima.

 

 

Dok je Trump u prvom mandatu testirao granice tih ovlašćenja, ovaj put se pozvao na ono što je nazvao praktično neograničenim ovlašćenjima prema Zakonu o međunarodnim ekonomskim ovlašćenjima za vanredne situacije, kako bi nametnuo carine putem izvršnih naredbi. Zakon iz 1977. nikada ranije nije korišćen za ovu svrhu i ne pominje carine. Tramp je naveo trgovinske deficite sa drugim zemljama i trgovinu drogom na granici SAD kao nacionalne vanredne situacije koje mu omogućavaju pozivanje na taj zakon da uvede carine.

 

 

Ukoliko odluka trgovinskog suda bude konačno potvrđena, to bi značilo ukidanje carine od 30 odsto na uvoz iz Kine i carine od 25 odsto na robu iz Kanade i Meksika. Osnovna carina od 10 odsto za većinu drugih proizvoda koji ulaze u SAD - Trump je zaprijetio da će povećati tu stopu ako zemlje ne sklope trgovinski sporazum sa Amerikom do 9. jula - takođe bi bila ukinuta.

Presuda ne utiče na sektorske dažbine uvedene na osnovu drugih pravnih osnova, kao što su carine na čelik, aluminijum i automobile, uspostavljene primjenom Člana 232 Zakona o proširenju trgovine iz 1962. godine. Ove carine su zasnovane na istragama Ministarstva trgovine koje su zaključile da uvoz takvih proizvoda predstavlja rizik za nacionalnu bezbijednost. Trumpova administracija je postavila temelje za ciljanje farmaceutskih proizvoda i poluprovodnika, između ostalog, carinama, po Članu 232. Presuda trgovinskog suda takođe ne utiče na carine uvedene po Članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, koji dozvoljava poreze zasnovane na nefer trgovinskim praksama.

                     

Makedonska Vlada ukida carine na uvoz iz SAD Vlada Sjeverne Makedonije je na jednoj od posljednjih sjednica usvojila prijedlog zakona za izmjene i dopune Zakona o carinama, kojim se između ostalog predviđa potpuna liberalizacija uvoza robe porijeklom iz SAD, odnosno ukidanje carinskih stopa za robu koja dolazi u našu zemlju iz SAD. "SAD su strateški partneri naše zemlje i saradnja sa njima je značajna iz svakog aspekta, zbog čega je Vlada spremna da proširi i produbi blisko partnerstvo između dvije zemlje koje se zasniva na zajedničkim ciljevima, interesima i vrijednostima, i da uspostavi trajnu saradnju na osnovu zajedničkog interesa. Prioritet ove Vlade je da kreiramo politike kojima ćemo stvoriti povoljno i predvidivo poslovno okruženje za sve kompanije, uključujući i domaće i strane kompanije, i na takav način izgraditi snažnu ekonomiju", saopštila je tada ministarka finansija Gordana Dimitrieska-Kočoska. Ona je takođe informisala javnost da se prijedlogom zakona vrši smanjenje carinske stope kod 67 proizvoda koji se koriste u domaćoj industriji. Nove carine treba da počnu da se primjenjuju od 1. jula 2025. godine.

  

Uz pomoć Josha Wingrovea, Skylar Woodhousea, Erika Larsona, Shawna Donnana i Laure Curtis sa Bloomberga.