Izbori u SAD-u: Jesu li građani BiH za Trumpa ili Harris

Građani Bosne i Hercegovine (BiH), Hrvatske, Srbije i Slovenije imaju podijeljene stavove o tome ko bi trebao biti pobjednik predstojećih američkih predsjedničkih izbora, pokazuju rezultati nedavno završenog regionalnog istraživanja kompanije Valicon. 

Pored spomenutih stavova, postoje razlike i u percepciji utjecaja navedenih izbora na međunarodne odnose, prvenstveno Evropsku uniju. 

Američki predsjednički izbori 2024. godine održat će se 5. novembra, a glavni kandidati su Donald Trump iz Republikanske stranke i Kamala Harris iz Demokratske stranke. Ovaj izborni ciklus privlači globalnu pažnju zbog značajnog utjecaja koji ishod može imati na američku unutrašnju i vanjsku politiku.

Prema provedenom istraživanju, Kamala Harris uživa najveću podršku u Hrvatskoj, gdje bi je 56 posto građana rado vidjelo kao predsjednicu Sjedinjenih Američkih Država. Dosta jaka podrška kandidatkinji Demokratske stranke je i u Sloveniji - 46 posto stanovništva bi radije vidjelo Kamalu Harris kao narednu predsjednicu nego Donalda Trumpa, čija podrška ipak nije zanemariva i iznosi približno 30 posto. 

BiH bez favorita

Građani BiH su podijeljenog mišljenja, po trećina bh. populacije bi željelo Kamalu Harris, odnosno Donalda Trumpa na čelu Bijele kuće. Preostala trećina građana je neodlučno ili im rezultat američkih izbora nije bitan.

Gledano na nivou entiteta, Kamala Harris uživa puno veću podršku na području Federacije BiH, dok su građani Republike Srpske dominantno uz Donalda Trumpa i njega bi željeli vidjeti kao narednog predsjednika. 

Bloomberg

 

S druge strane, Donald Trump ima uvjerljivo najveću podršku u Srbiji, gdje bi ga skoro polovina građana radije vidjelo na čelu Amerike, dok Kamala Harris ima najmanju podršku u usporedbi s ostalim zemljama - 13 posto.

U Srbiji je i najveći procenat neodlučnih - 38 posto, što govori da građani Srbije nisu sigurni u vezi s favoritom na američkim izborima ili im pobjednik nije važan. 

Kada je riječ o očekivanjima u vezi s američkom vanjskom politikom prema Bosni i Hercegovini nakon izbora, rezultati pokazuju jasne razlike u zavisnosti od kandidata. 

Pa tako, većina građana Bosne i Hercegovine - 71 posto vjeruje da će politika SAD-a prema BiH ostati nepromijenjena ako pobijedi kandidatkinja Demokratske stranke Kamala Harris, dok 18 posto smatra da bi se odnosi mogli pogoršati pobjedom Harris. Samo 10 posto očekuje poboljšanje u odnosu prema Bosni i Hercegovini. 

Trumpova pobjeda bi mogla dati odjek u BiH

S druge strane, u vezi s pobjedom Donalda Trumpa, percepcije su drugačije. Značajniji broj građana BiH, njih 26 posto, smatra da bi Trumpova pobjeda mogla pogoršati odnose SAD-a prema BiH, dok većina, čak 57 posto vjeruje da će politika ostati nepromijenjena. 

Bloomberg Mercury

Ipak, 17 posto građana, dominantno s područja Republike Srpske, vidi mogućnost poboljšanja odnosa u slučaju Trumpove pobjede. 

Istraživanje je također ispitivalo percepcije o tome kako bi pobjeda jednog od kandidata utjecala na politiku Sjedinjenih Američkih Država prema Evropskoj uniji.  

Pa tako, kada je riječ  o Kamali Harris, većina građana regije smatra da će politika SAD-a prema EU ostati ista, što je donekle i očekivano s obzirom na vlast Demokratske stranke u SAD-u u posljednje četiri godine. 

S druge strane, pobjeda Donalda Trumpa bi mogla u značajnoj mjeri utjecati na promjenu američke vanjske politike.

Politika SAD-a prema EU 

EU građani, prije svega Hrvati, tačnije njih više od polovine, smatraju da će se Trumpovom eventualnom pobjedom politika SAD-a spram EU pogoršati.  

Sličnog su mišljenja i Slovenci, dok građani Srbije, njih oko 20 posto, podjednako smatraju da će do promjene politike doći, bilo na lošije ili nabolje. 

Kada je riječ o bh. populaciji, trećina smatra da će Trumpova pobjeda dovesti do pogoršanja politike Sjedinjenih Američkih Država prema Evropskoj uniji, dok skoro 20 posto smatra suprotno, odnosno da će doći do poboljšanja.  

Rezultati pokazuju da skoro polovina populacije ili 48 posto smatra da se navedena politika neće značajnije mijenjati. 

Ovi rezultati ukazuju na oprez među bh. građanima kada je riječ o utjecaju američkih izbora na odnose s njihovom zemljom.  

Kamala Harris, koja uživa veću podršku u zemljama Evropske unije poput Hrvatske, vidi se kao stabilna opcija koja će zadržati trenutni status odnosa. To može biti povezano s kontinuitetom u vanjskopolitičkim stavovima demokratskih administracija, koje su u prošlosti pokazale veću angažovanost na Balkanu. 

S druge strane, Donald Trump, koji ima značajnu podršku u Srbiji, vidi se kao faktor koji bi mogao donijeti promjene, pozitivne, ali i negativne, zbog njegove politike smanjenog međunarodnog angažmana. Ovaj stav je u skladu s prethodnim iskustvima iz njegove prve administracije, koja je bila usmjerena više na unutrašnja pitanja SAD-a nego na aktivno uključivanje u vanjsku politiku u regiji.