Robot iz Niša pomaže voćarima, vinogradarima i malim i srednjim gazdinstvima da obrađuju svoje posjede. On bi trebalo da nadomjesti nedostatak kvalifikovane radne snage, smanji troškove proizvodnje i učini je održivom, ali i da pomogne poljoprivrednicima da dugoročno planiraju troškove.
AgAR – Universal AGriculture Autonomous Robot, razvili su inženjeri iz kompanije Coming Computer Engineering zajedno sa stručnjacima sa Mašinskog fakulteta iz Niša. Ovaj robot napravljen je da pomogne u obavljanju svakodnevnih poslova kao što su: oranje, košenje, mulčanje, prskanje, podrivanje, freziranje...
Marko Tamburić, menadžer razvoja u Coming Computer Engineeringu, kaže za Bloomberg Adriju da su svjesni činjenice da se cio svijet suočava sa sve većim zahtjevima za proizvodnjom hrane, dok se u isto vrijeme bilježi veliki nedostatak radne snage, kao i da postoji ogroman potencijal za plasman proizvoda koji bi pomogli povećanju produktivnosti poljoprivredne proizvodnje. Tako su došli na ideju da počnu da razvijaju univerzalne autonomne robotske platforme.
Foto: Coming Computer Engineering
Cijena osnovnog modela 50.000 evra
Za kontrolu AgAR-a razvijena je Android aplikacija i njime se upravlja pomoću džojstika. On se samostalno kreće po unaprijed definisanoj putanji pomoću GPS-a i senzora. Kako objašnjava Tamburić u toku je i razvoj kompletno autonomnog kretanja, gde AgAR sam pronalazi optimalnu putanju i zaobilazi prepreke. Robot je prilagođen različitim uslovima rada i poljoprivrednim kulturama. Točkovi mogu da se repozicioniraju, što mu omogućava da savlada teške i strme terene.
"AgAR je potpuno električan i ima veliku autonomiju rada, sa jednom baterijom može da radi od osam do 12 sati, u zavisnosti od aktivnosti koju obavlja i zahtjevnosti terena. Brza i jednostavna zamjena baterija omogućava rad u više smjena, a tehnologija koju koristi prilikom kretanja omogućava mu nesmetan rad u svim vremenskim uslovima", kaže Tamburić i dodaje da je interesovanje za AgAR veliko. Još uvijek nijedan primjerak nije prodat, a trenutno su u fazi demonstracije robota na terenu.
Cijena osnovnog paketa robota je 50.000 evra, dok cijena paketa koji uključuje dodatni set baterija i sklop za nošenje poljoprivrednih mašina iznosi 70.000 evra.
Oni koji se bave poljoprivredom u Srbiji sve više prepoznaju prednosti koje nudi upotreba vještačke inteligencije i robotike u poljoprivredi, međutim mnogima nedostaje novac za tako nešto.
"Stalni izazov predstavlja limitirana dostupnost izvora finansiranja na ovim prostorima, što bi omogućilo da se proizvod lakše komercijalizuje, kao i realizuju neke ideje o razvoju novih funkcionalnosti i namjena. Nadamo se da ćemo se naći na listi subvencionisane poljoprivredne opreme Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede, čime bi poljoprivredna gazdinstva bila podstaknuta da ulože u inovacije u proizvodnji", kaže Tamburić.
Foto: Coming Computer Engineering
Aplikacija koja prati usjeve
Inovacije u poljoprivrednoj mehanizaciji razvijaju se više nego ikada. Odavno smo svjedoci da manuelni rad ne može da doprinese sve većoj potražnji za hranom i proizvodima u svijetu. Kao i u ostalim djelatnostima, vještačka inteligencija i robotika ušle su i u oblast poljoprivrede. Ujedinjene nacije predviđaju da će do 2030. godine na planeti Zemlji biti 8,5 milijardi ljudi, a do 2050. čak 10. Međutim, obradivog zemljišta neće biti više nego što ga sada ima, zato je poljoprivrednicima potrebna svaka vrsta pomoći.
Zato je sve više izuma koji olakšavaju posao poljoprivrednicima. Tako srpski poljoprivrednici pomoću aplikacije AgroSens, Instituta Biosens iz Novog Sada, mogu u svakom trenutku da prate svoje parcele pomoću satelitskih snimaka. Aplikacija prikazuje precizna meteorološka merenja, ima i mogućnost vođenje dnevnika polja, skeniranje parcele dronom, može da daje preporuke za pametno đubrenje i još mnogo toga.
Depositphotos
Ovaj institut panentirao je i Postupak za ranu predikciju prinosa pšenice baziran na vještačkoj inteligenciji. Pronalazak se bazira na digitalizaciji i ubrzavanju postojeće tradicionalne metode poljoprivrednika za procjenu prinosa pšenice putem algoritama vještačke inteligencije, navodi se na njihovom sajtu.
Ovaj pronalazak obuhvata i bazu za procjenu prinosa koja ne zavisi od vremenskih uslova, vrste zemljišta i pšeničnih kultura. On predlaže i postupak koji uključuje: detekciju klasova pšenice, njihovo automatsko prebrojavanje, kao i formiranje baze podataka za predikciju prinosa na nov način. Automatsko prebrojavanje klasova se bazira na algoritmima digitalne obrade slike.
Još jedan u nizu izuma ovog instituta je i Plant-O-Metar, uređaj koji omogućava procjenu stanja i zdravlja biljaka. Ovaj uređaj podatke prikuplja u realnom vremenu uz pomoć optičkih senzora, i njegovi indeksi mogu da ukažu na pojavu suše, toplote, loše ishrane... Podatke koje prikupi pomoću bluetootha šalje na mobilni telefon, koji proračunava indekse i pokazuje u kakvom je stanja biljka.
.webp){kind=icon}
