U toku sedmice analizirali smo stanje u sektoru elektromobilnosti Bosne i Hercegovine i podatke o uvozu električnih i hibridnih automobila. Objavili smo i podatke o kretanju cijena hrane na globalnom nivou. Pratili smo trendove u turizmu u prvih šest mjeseci ove godine, te kretanja u industriji Njemačke. Analizirali smo i odakle dolaze strani radnici u BiH.
Ovo je 5 grafikona koji su obilježili sedmicu:
Pada uvoz električnih automobila
U prvih šest mjeseci ove godine u BiH je smanjen uvoz električnih vozila, dok je istovremeno porastao uvoz hibrida. U uvozu i dalje dominiraju automobili s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, a za daljnji napredak elektromobilnosti u BiH potreban je značajniji razvoj infrastrukture za punjenje električnih vozila.
Globalne cijene hrane neznatno pale
Cijene hrane na globalnom nivou u julu neznatno su pale budući da je smanjenje indeksa cijena žitarica nadmašilo povećanje indeksa cijena biljnog ulja, mesnih proizvoda i šećera. Indeks cijena mliječnih proizvoda ostao je nepromijenjen. FAO indeks cijena hrane * (FFPI) iznosio je 120,8 bodova i 3,1 posto je niži od svoje odgovarajuće vrijednosti prije godinu dana i 24,7 posto ispod svog vrhunca od 160,3 boda postignutog u martu 2022.
Turističke posjete u BiH i dalje rastu
Turizam u Bosni i Hercegovini bilježi konstantan rast. U prvih šest mjeseci 2024. godine turisti su ostvarili 10,1 posto više posjeta u odnosu na isti period 2023. godine, te 9,0 posto više noćenja u odnosu na isti period 2023. godine. Broj noćenja domaćih turista veći je za 3,1 posto, dok je broj noćenja stranih turista veći za 11,9 posto u odnosu na isti period 2023. godine.
Porasle njemačke tvorničke narudžbe
Njemačke tvorničke narudžbe porasle su u junu – prekinuvši petomjesečni pad za najveću evropsku ekonomiju. Potražnja je porasla za 3,9 posto u odnosu na maj, kada je pala za revidiranih 1,7 posto.
Najviše stranih radnika u BiH dolazi iz Turske, Nepala i Srbije
U prvom polugodištu 2024. godine BiH je izdala 3.230 radnih dozvola za strane radnike, najviše za građevinarstvo. Stranci najčešće dolaze iz Turske, Nepala i Srbije.
Kada je riječ o radnim dozvolama, na Federaciju BiH odnosi se 1.400, na Republiku Srpsku 1.538 i Brčko distrikt BiH 292 dozvole. Najviše radnih dozvola u prvom polugodištu ove godine izdato je za sektor građevinarstva (1.071), zatim slijede ostale uslužne djelatnosti (401), trgovina (345), prerađivačka industrija (332), hotelijerstvo i ugostiteljstvo (235), te umjetnost, zabava i rekreacija (230), izjavio je stručni saradnik za informisanje Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić.