.webp){kind=icon}
Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini (BiH) i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler poručio je da je sloboda medija u BiH, nažalost, i dalje suočena sa izazovima.
"U poređenju sa većinom svijeta, države članice EU imaju relativno dinamične i nezavisne medijske sektore. Međutim, ključno je napraviti dalje korake na zaštiti nezavisnosti i pluralizma medija. Revolucionarni evropski Zakon o slobodi medija koji je trenutno u zakonodavnoj proceduri u EU, donijeće nove zaštitne mjere protiv političkog uticaja na uređivačke odluke i protiv nadzora novinara", istakao je Sattler.
Naglasak je, dodao je, stavljen na nezavisno i stabilno finansiranje javnih medijskih servisa te na transparentnost vlasništva nad medijima i dodjelu državnog oglašavanja. Propisuju se i mjere zaštite nezavisnosti urednika i objelodanjivanja sukoba interesa. Zakon će takođe urediti pitanje koncentracije medija.
"Ovo su standardi koje će BiH morati usvojiti na svom putu ka Evropskoj uniji, uključujući veću transparentnost po pitanju vlasništva medija, finansiranja medija, kao i usvajanja zakona o elektronskim medijima. Nadalje, mora se ojačati finansijska održivost javnih emitera, njihova nezavisnost i kvalitet. Jačanje slobode izražavanja i slobode medija je jedan od 14 ključnih prioriteta na kojima BiH mora poraditi prije nego je moguće otvoriti pregovore o pristupanju", poručio je Sattler.
Delegacija EU u BiH
Posebno se osvrnuo ja odluku vlasti Republike Srpske da kriminalizuje klevetu ističući da to predstavlja ozbiljan korak unazad za slobodu izražavanja i medija.
Više: Usvojen Nacrt izmjena Krivičnog zakona RS kojim se kriminalizira kleveta
"Predlagači ovog zakona argumentuju da je EU kritika ovog prijedloga licemjerna obzirom da je kleveta kriminalizovana u većini država članica EU. Na ovo bih prvo odgovorio da se kriminalizovana kleveta generalno smatra zastarjelim institutom, a stručnjaci iz ove sfere i međunarodnih organizacija preporučuju svuda dekriminalizaciju klevete. Postoje bolje zakonodavne metode za rješavanje problematike lažnih navoda. Dodao bih i da se sve svodi na kontekst, a trenutni kontekst medijskih sloboda u Republici Srpskoj govori o ozbiljnim pritiscima na medije", istakao je.
Više: Kriminalizacija klevete suprotna prioritetima za ulazak u EU, reagirao i OSCE
Kao primjere je naveo prijetnje visokih zvaničnika Republike Srpske novinarima i medijima, te to što se kritički nastrojenim novinarima uništavala imovina.
"Bili su prebijani, a policijske agencije su vršile pritisak nad njima da im otkriju svoje izvore. Takva sredina je neprijateljski nastrojena prema slobodi medija. Slabosti u vladavini prava znače da novinari nemaju ni institucionalnu ni pravnu zaštitu. To je taj kontekst u kojem se predlaže kriminalizaciju klevete", navodi Sattler.
Dodao je da postoji i nekoliko istaknutih slučajeva u Federaciji u kojima su političari i institucije koristile svoju moć da napadnu i izvrše pritisak na novinare.
"Uvrede, prijetnje i ponižavanje novinara potiču javnost da uzmu stvari u svoje ruke. Na protestima pred zgradom Federalnog parlamenta prošlog petka došlo je do neprihvatljivih napada na novinare. Očekujemo da novoformirana Federalna vlada preduzme mjere kojima će ojačati slobodu izražavanja i slobodu medija", poručio je Sattler.
Zabrinjavajuće je, dodao je što širom BiH ne postoji institucionalno procesuiranje prijetnji ili napada na novinare. Prijavljeni slučajevi vrlo rijetko rezultiraju osuđujućom presudom. "Zabrinjavajuća je i tendencija pokretanja parnica kako bi se ušutkali kritičari ili izvještavanje koje ne ide na ruku određenim strukturama".
Nasilje nad novinarima opravdava 74 odsto ispitanika u R. Srpskoj
Istraživanje "Medijske slobode u BiH u 2023. godini" predstavljeno je danas u Banjaluci povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija.
Istraživanje je pokazalo da preko 74 odsto ispitanika u Republici Srpskoj smatra da su u nekim slučajevima napadi na novinare opravdani. Samo za godinu dana ovaj procenat uvećan je za čak deset puta.
Istovremeno, u Federaciji BiH samo 3,6 odsto građana smatra da su napadi na novinare u nekim slučajevima opravdani, a 95 odsto njih smatra da nisu.
Kada se pogleda na nivou BiH, rezultati koje od 2009. godine sprovode udruženje BH novinari i Fondacija Friedrich Ebert pokazuju da je opravdavanje nasilja prema novinarima poraslo za 16 odsto.
Polovina građana vjeruje da je politička zavisnost prepreka slobodi medija, a onda i opšta politička klima, neadekvatan zakonski okvir za rad novinara i finansijska situacija.
