.webp){kind=icon}
Finansijska pismenost u Bosni i Hercegovini je na niskom nivou i neophodan je sistemski pristup ovom problemu kako bi se stanje unaprijedilo.
Kampanji "Zazvoni za finansijsku pismenost", u kojoj učestvuju berze s najrazvijenijih tržišta, priključila se i Banjalučka berza (BLSE), koja će tokom obilježavanja svjetske sedmice investitora od 3. do 9. oktobra ukazati na značaj finansijske pismenosti.
"U ovoj kampanji berze s najrazvijenijih tržišta, srednje razvijenih i tržišta u razvoju ukazuju na značaj finansijske pismenosti za održiv ekonomski rast i razvoj. Finansijska pismenost se jednostavno može shvatiti kao znanje i vještine koje su potrebne da bi se donosile finansijske odluke. Učešće berzi s najrazvijenih tržišta u kampanji je dokaz da i na najrazvijenijm tržištima prepoznaju značaj finansijske pismenosti i da se traže načini i mjere da se ona poboljša", navode u BLSE.
Ističu da je stanje na domaćem tržištu dosta lošije te je potrebno uložiti više napora da bi se podigao nivo finansijske pismenosti.
"Trenutno ne postoji sistemski pristup ovom problemu. U osnovnim školama djeca ne uče o ličnim finansijama za razliku od njihovih vršnjaka u SAD-u, koji već u najranijoj dobi uče o štednji, investiranju i darivanju. U Hrvatskoj u određenim srednjim školama postoji predmet dioničarstvo", navode u BLSE.
Depositphotos
U srednjim školama takođe ne postoji predmet lične finansije, koji bi na praktičan način pomogao mladima da donose odluke o štednji, investiranju, izbjegavanju finansijskih prevara. Stanje nije bolje ni među ostalim grupama građana.
"Finansijska nepismenost vodi do pogrešnih finansijskih odluka koje imaju negativne posljedice na lične finansije građana, a na makroekonomskom nivou utiču na neefikasnu alokaciju sredstava", kažu u Banjalučkoj berzi.
Imajući u vidu nizak nivo finansijske pismenosti u našem društvu, Banjalučka berza je pokrenula više aktivnosti na podizanju znanja o ličnim finansijama.
"Uz saglasnost Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske odlučili smo se da osavremenimo nastavu u srednjim ekonomskim školama iz oblasti finansijskih tržišta. Napisali smo udžbenik iz finansijskih tržišta sa zbirkom zadataka koji se koriste u izbornom predmetu u ekonomskim školama u Republici Srpskoj. Redovno organizujemo školska i republička takmičenja iz finansijskih tržišta te najboljim učenicima dodjeljujemo vrijedne nagrade", ističu.
Dodaju da su napravili i virtuelnu berzansku igricu, gdje učesnici mogu da trguju akcijama i obveznicama po stvarnim cijenama s berze ulažući virtulenih 50.000 KM.
"Na ovaj način se učesnici upoznaju s investiranjem i načinom trgovanja na berzi. Za najbolje učesnike su obezbijeđene nagrade. Primjetno je da određene škole i fakulteti organizuju takmičenja učenika i studenata na virtulenoj berzanskoj igrici kao vid praktične nastave", navode u BLSE.
Godinama nagrađuju i najbolje diplomske radove iz oblasti finansijskih tržišta, a kroz organizovanje studentskih praksi omogućili su mladima da se, radeći na berzi, upoznaju s funkcionisanjem tržišta hartija od vrijednosti.
Iako su napravili značajan iskorak u edukaciji mladih, postoji još ogroman prostor za unapređenje finansijske pismenosti.
Predlažu da sve srednje škole treba da dobiju obavezan predmet lične finansije, pri tome vodeći računa da se srednjoškolci dodatno ne opterete gradivom.
Depositphotos
"Za uvođenje predmeta potrebno je da se napiše adekvatan udžbenik, edukuju profesori, pripremi plan i program. Sve ovo traži dosta vremena. Do uvođenja predmeta lične finansije mogu se iskoristiti postojeći predmeti da se objasne pojmovi iz finansijskih tržišta. Ovo se može postići revizijom nastavnih planova i programa, tako da se u postojećim predmetima koriste praktični primjeri iz ličnih finansija", dodaju.
Kao primjer navode da kada se uči procentni račun može se koristiti primjer za izračun efektivne kamatne stope na kredit, kamate na oročenu štednje ili prinosa do dospijeća obveznica.
"Kada se izučavaju statistički pojmovi kao što je standardna devijacija da se objasni njena primjena u izračunavanju rizičnosti neke investicije. Postoji veliki broj predmeta koji se mogu iskoristiti da se učenicima na praktičnom primjeru objasne pojmovi koji su u vezi s investiranjem, štednjom, darivanjem. Posebno je važno naglasiti da se finansijska pismenost ne odnosi samo na ekonomiste, već da sva zanimanja i pozivi imaju potrebu za ovim znanjima i vještinama. Cilj je da građani ne žive samo od plata, već da jedan dio primanja dolazi i od investiranja i štednje. S druge strane, štednja finansijski pismenih građana će se plasirati na najbolje poslovne projekte, što će voditi održivom ekonomskom rastu i razvoju", zaključuju u BLSE.
