Da li zbog uspjeha desnice Njemačku čeka francuski scenarij?

Vladajuća koalicija kancelara Olafa Scholza kažnjena je u nedjelju na dvama regionalnim izborima u istočnoj Njemačkoj, s populističkim strankama ekstremne desnice i ljevice koje su osvojile više od 60 posto glasova u Tiringiji i gotovo polovicu u Saskoj.

"Rezultati AfD-a u Saskoj i Tiringiji zabrinjavajući su", rekao je poraženi Scholz za Reuters. Pojasnio je da govori kao zastupnik svojih socijaldemokrata lijevog centra okupljenih u SPD-u.

Alternativa za Njemačku je na putu za čistu pobjedu u Tiringiji s 32,8 posto, prema projekcijama javnog servisa ARD. To predstavlja prvi trijumf krajnje desničarske stranke na njemačkim državnim izborima od Drugog svjetskog rata, čak iako je vrlo malo vjerojatno da će moći formirati vladu jer je izbjegavaju druge stranke zastupljene u parlamentu. Tri člana Scholzova saveza, njegovi socijalni, zeleni i slobodni demokrati, dobili su manje od 15 posto u svakoj od dviju pokrajina.

Rezultati zadaju još jedan jak udarac Scholzu i njegovoj duboko nepopularnoj vladi i naglašavaju rizik s kojim se suočava uoči sljedećih nacionalnih izbora koji se održavaju za nešto više od godinu dana. Slika izgleda podjednako za još jedno državno glasovanje za tri tjedna u Brandenburgu, regiji koja okružuje glavni grad Berlin i dom je Scholzovoj izbornoj jedinici Potsdam.

"Naša se zemlja ne može i ne smije naviknuti na ovo. AfD šteti Njemačkoj. Slabi ekonomiju, dijeli društvo i uništava ugled naše zemlje", smatra Scholz.

Birače brine migracija

S obzirom na to da njemačko gospodarstvo stagnira, a migracija najviše brine birače, potpora trima vladajućim strankama u cijeloj zemlji pala je na rekordno niske razine. Podrška konzervativnom savezu CDU/CSU iznosi oko 32 posto, otprilike kao i SPD-u, zelenima i FDP-u zajedno, a AfD, koji je među nekim glasačima zabrinuo utjecaj sve većeg broja izbjeglica, nalazi se na drugom mjestu na oko 18 posto.

Optimizam da će se Njemačka oporaviti 2024. nakon dvije godine gotovo nultog rasta izblijedio je jer se očekivani skok potrošačke potrošnje nije ostvario, a industrijski sektor zemlje i dalje ima problema. Nedostatak ulaganja u osnovnu infrastrukturu posljednjih desetljeća ostavio je nasljeđe koje je sve teže zanemariti. Prepirke unutar vladajuće koalicije oko toga kako se uhvatiti ukoštac s izazovima s kojima se suočava treća najveća svjetska ekonomija, očito bez mogućnosti ponude učinkovitih rješenja, potaknule su mnoge da odbace tri vladajuće stranke.

Iako nije neočekivano, napadi na vladajuće stranke u Saskoj i Tiringiji mogli bi potaknuti ponovne pozive na prijevremene opće izbore.

Francuska priča

Čim se spomenu prijevremeni izbori i desnica, odmah se sjetimo ovogodišnje francuske sage. Nakon grubog poraza na izborima za Europski parlament francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je izvanredne parlamentarne izbore u očajničkom pokušaju da zaustavi rast popularnosti suparnice s radikalne desnice Marine Le Pen.

Vladala je žestoka borba za parlamentarna mjesta nakon trijumfa desnice, krojila se desna budućnost, no Macron i ljevica su se udružili protiv Le Pen.

Centristički savez i ljevičarska koalicija Novi narodni front strateški su povukli više od 200 kandidata iz drugog kruga glasovanja kako bi izbjegli podjelu opozicije na krajnju desnicu.

Burze su padale, iz crvenog napeto pratile političku utakmicu, no do pobjede desnice na kraju nije došlo, iako je sam pokušaj ozbiljno uzdrmao francusku političku scenu. Nakon uvjerljive pobjede u prvom krugu, krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje sa saveznicima pretrpjela je značajan poraz. Ljevičarska koalicija Novi narodni front odnijela je relativnu pobjedu, dok je centristički blok predsjednika Macrona zauzeo drugo mjesto, a krajnja desnica treće. Francuska je dobila parlament u kojem nitko neće imati apsolutnu većinu.

Neformalni savez protiv stranke Le Pen, koji su nakon prvog kruga sklopili ljevičarski savez i Macronovi centristi, pokazao se uspješnim.