Pad isporuke ruskog plina mogao bi staviti na kušnju ove zime jedinstvo Europske unije (EU) i ne bi bilo prvi put da kriza testira mogućnost dogovora među zemljama članicama.
EU nastoji osmisliti zajednički odgovor na ono što nazivaju ucjenom ruskog predsjednika Vladimira Putina pet mjeseci nakon početka invazije na Ukrajinu. No, razgovori među članicama počinju odražavati tenzije između sjevera i juga koje su već bile viđene nakon izbijanja financijske krize prije petnaestak godina.
Već sada na startu bilo je poteškoća oko postizanja dogovora oko smanjenja potrošnje plina za 15 posto, kako je predložila Europska komisija (EK), što može postati obvezujuće u slučaju ozbiljnog poremećaja opskrbe.
Zamjenica španjolskog premijera Teresa Ribera izjavila je kako plan EK traži neproporcionalno žrtvu.
"Za razliku od drugih zemalja, mi Španjolci energetski nismo živjeli iznad naših mogućnosti", rekla je.
Njemačka, sa svojim golemim industrijskim sektorom ovisnim o energiji, izaziva određenu količinu ljutnje. Zemlja koja je južne članice poput Portugala, Grčke i Španjolske prozivala zbog fiskalne neodgovornosti, sada traži solidarnost.
Neke članice možda su nevoljke žrtvovati se za Berlin zato što nije na vrijeme diverzificirao izvore energije istodobno dajući lekcije južnim zemljama o fiskalnoj odgovornosti, rekao je jedan viši diplomat EU-a uz uvjet anonimnosti.
Tenzije mogu rasti ako nastavak smanjivanja isporuke ruskog plina počne prisiljavati zemlje koje nisu o njemu toliko ovisne da ograničavaju potrošnju.
Udio uvoza ruskog plina u pojedinim zemljama EU-a u 2020. godini
Nejedinstvo u EU, osim nakon izbijanja financijske krize, vidjelo se i tijekom migrantske krize 2015-16. Tada je spor nastao između zapadnih i istočnih članica.
Ohrabrujući tonovi
No, istodobno mnogima je jasno da je Njemačka, kako se to nekad govorilo za neke banke, prevelika da bi smjela propasti jer bi to imalo nesagledive posljedice na čitavo tržište EU-a.
"Europa je unija sa zajedničkom sudbinom. Ekonomska kriza u Njemačkoj bila bi kriza za cijelu europsku ekonomiju", rekao je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck.
Neki od njemačkih EU partnera iziritirani su i time što smatraju da je njemačko investiranje 15 milijardi eura da si osigura plin u skladištima za zimu pomoglo povećanju cijene plina. Nijemci pak se očito boje koliko bi dobro EU solidarnost mogla funkcionirati kad je o energentima riječ.
Prema procjeni EK, skladišta bi mogla biti puna ispod razine od 80 posto što bi značilo manjak od 30 milijardi prostornih metara plina tijekom zime, i to uz uobičajene zimske uvjete i nastavak značajnih isporuka ukapljenog prirodnog plina (LNG). Skladišta nekolicine zemalja članica bi se mogla potpuno isprazniti do travnja, a onda bi za zimu 2023. godine moglo postati još teže napuniti skladišta na razinu iznad 50 posto.
Ipak, s juga dolaze i umirujući tonovi. Oni koji su bili pod njemačkim pritiskom prije jednog desetljeća vjeruju da će solidarnost prevladati.
"Nije vrijeme za nove podjele između sjevera i juga, to smo prevladali za vrijeme Covida. Podjele bi bile politički korak nazad", rekao je grčki ministar za europska pitanja Miltiadis Varvitsiotis.
.webp){kind=icon}
