.webp){kind=icon}
Predsjednik Joe Biden rekao je da su arapske zemlje, uključujući Saudijsku Arabiju, spremne "u potpunosti priznati Izrael" u budućem sporazumu dok su se on i njegovi demokratski prethodnici Bill Clinton i Barack Obama nastojali suprotstaviti kritikama njegove politike na Bliskom istoku na predizbornom događaju u četvrtak.
Bidenovi komentari uslijedili su tokom rasprave s njegovim kolegama predsjednicima na glamoroznom događaju prikupljanja sredstava u Radio City Music Hallu u New Yorku, čiji je cilj bio pokazati jedinstvo Demokratske stranke uoči revanša na općim izborima s republikancem Donaldom Trumpom. Predsjednika su, međutim, najmanje četiri puta prekinuli propalestinski prosvjednici, ističući napetosti unutar stranke zbog načina na koji se Biden nosio s izraelskim ratom protiv Hamasa i humanitarnom krizom u Gazi.
Rješenje s dvije države
"Radim sa Saudijcima i svim drugim arapskim zemljama, uključujući Egipat, Jordan i Katar. Oni su spremni u potpunosti priznati Izrael", rekao je Biden nakon jednog takvog prekida. "Mora postojati plan nakon Gaze i mora postojati prelaz prema rješenju s dvije države. Ne mora se dogoditi danas. To mora biti napredak i mislim da to možemo".
Obama je ponudio svoju podršku Bidenu, odgovarajući drugom prosvjedniku rekavši "ne možete samo govoriti i ne slušati". Rekao je da je Biden, njegov nekadašnji potpredsjednik, pokazao "moralno uvjerenje i jasnoću" na dužnosti i da je "spreman priznati da je svijet kompliciran".
"Spreman je saslušati sve strane u ovoj i svakoj drugoj raspravi i pokušati vidjeti možemo li pronaći zajednički jezik", rekao je Obama. "Takvog predsjednika želim".
Biden se suočio s pritiskom progresivaca te muslimanskih i arapskih Amerikanaca koji žele da administracija učini više kako bi obuzdala izraelsku vojnu kampanju u Gazi.
Biden je pogurao pregovore kako bi pokušao posredovati u privremenom prekidu vatre između Izraela i Hamasa, koji bi mogao omogućiti oslobađanje više izraelskih talaca i više humanitarne pomoći u Gazu. I sve se češće sukobljava s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom kako bi odustao od kopnene invazije na grad Rafah na jugu Gaze, gdje je više od milion Palestinaca potražilo utočište.
Dvije zemlje rade na ponovnom raspoređivanju posjeta na visokom nivou izraelske delegacije kako bi se razgovaralo o alternativama vojnoj operaciji na Rafah. Netanyahu je otkazao planove za posjetu ranije ove sedmice nakon što je SAD odbio staviti veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kojom se zahtijeva trenutni prekid vatre u Gazi – javni znak porušenih veza između dvojice čelnika.
"Ima previše nevinih žrtava, Izraelaca i Palestinaca", rekao je Biden u četvrtak, dodajući da je potrebno učiniti više kako bi se hrana i medicinske potrepštine dopremile u Gazu.
"Ali mi smo u poziciji u kojoj je samo postojanje Izraela dovedeno u pitanje", nastavio je o napadu Hamasa 7. oktobra.
"Razumljivo je da Izrael ima tako dubok bijes, ali moramo djelovati, zaustaviti napore koji rezultiraju velikim brojem smrti nevinih civila, a posebno djece."
Biden stekao finansijsku prednost u odnosu na Trumpa
Raspravu između predsjednika u četvrtak je moderirao Stephen Colbert. Bidenov jednodnevni skup prikupljanja sredstava u New Yorku - rodnom gradu vjerovatnog republikanskog kandidata Trumpa - prikupio je 25 miliona dolara i naglašava promjene u sudbini za njih dvojicu tokom ključnog dijela u njihovom revanšu na općim izborima.
Predsjednik je posljednjih sedmica pojačao svoja predizborna putovanja, posjećujući ključne savezne države i udvarajući se demokratskim donatorima uoči, kako se očekuje, najskupljih predsjedničkih izbora u historiji SAD-a. Biden je već stekao finansijsku prednost u odnosu na Trumpa – sredstva prikupljena u četvrtak više su nego dvostruko veća od onoga što je njegov suparnik prikupio u februaru, prema dokumentima Savezne izborne komisije.
Anketa Bloomberg News/Morning Consult također pokazuje da Biden smanjuje razliku s Trumpom među glasačima u šest od sedam saveznih država ovog mjeseca, iako republikanac i dalje vodi u ukupnom poretku u tim državama sa 47 posto naspram 43 posto.
