Habota: EU pruža ruku BiH, ovo je trenutak za političku mudrost

Evropska unija (EU) izdvajanjem minimuma zadataka pruža ruku građanima Bosne i Hercegovine (BiH), a sve ono što institucije i vlasti ne urade danas dočekaće ih kao zadatak već sutra. Ovo je trenutak da se pokaže politička mudrost i politička volja, jer ako propustimo priliku u martu, možda gubimo i cijelu godinu, poručila je u intervjuu za Bloomberg Adriju direktorica Direkcije za evropske integracije (DEI) BiH Elvira Habota.

Vijeće Evropske unije u decembru nije donijelo odluku o otvaranju pregovora o pristupanju BiH, ističući da će otvoriti pregovore čim se postigne potreban nivo usklađenosti s kriterijima članstva. BiH je tada bila daleko od ispunjenja 14 ključnih prioriteta, koje je EU postavila kao uslov za početak pregovora. Iz EU je poručeno da će stanje u BiH ponovo sagledati u martu, što se u zemlji očekuje s nestrpljenjem.

U međuvremenu je bilo pomaka, postignut je dogovor o nekoliko zakona, određeni propisi su usvojeni, a za pojedine se održavaju česte konsultacije i političke partije koje čine većinu na nivou BiH pokušavaju postići dogovor, nadajući se konačno zelenom svjetlu iz EU u vidu konkretnog datuma za otvaranje pregovora o članstvu.

O tome šta je urađeno, a šta je pred BiH na putu ka EU, razgovarali smo s direktoricom Direkcije za evropske integracije BiH Elvirom Habotom.

Kako ocjenjujete trenutni status BiH na putu ka EU? Da li se presporo rješavaju zadaci?

Jasno je da je ovo jedan vrlo važan moment za evropski put BiH. Mart, u kojem očekujemo da se u Vijeću EU i Evropskom vijeću razgovara o otvaranju pristupnih pregovora sa BiH, a prije toga da i Evropska komisija nanovo izvijesti Vijeće EU o napretku BiH u provođenju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja, skoro je tu.

Sveukupno gledano, dosta toga je urađeno ili se radi s ciljem realizacije 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja o zahtjevu za članstvo BiH u EU, a među posljednjim su usvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma i otvaranje pregovora s Frontexom.

Mi u Direkciji za evropske integracije kao, vjerujem, i ostale institucije u BiH i bh. građani, željeli bismo da ispunjavanje ovih prioriteta ide puno brže, jer bi to značilo i ubrzanje procesa pristupanja u EU. 

Šta bi trebali biti prioriteti vlasti što se tiče kretanja BiH ka EU, reformske agende, broj uslova i prioriteta se često mijenjaju, sa 14 prioriteta došli smo na tri zakona koja se sada potenciraju?

EU izdvajanjem minimuma zadataka pruža ruku bh. građanima, a sve ono što institucije i vlasti ne urade danas dočekaće ih kao zadatak već sutra.

Nedavno je usvojen Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma tako da je, u ovom trenutku, u vrhu zadataka usvajanje zakona o sudovima u BiH i zakona o sukobu interesa na državnom nivou. Ovi zakoni su dio ključnih prioriteta 6 i 7, a koji se tiču funkcionisanja pravosuđa, te borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Tu je još zadataka koje bi bh. vlasti mogle uraditi, kao što su usvajanje novog zakona o graničnoj kontroli, zakona o zaštiti ličnih podataka, zakona o elektronskom potpisu, daljnje jačanje borbe protiv korupcije, jačanje integriteta izbora itd.

Realizacija svakog od ovih zadataka traži dovoljan broj ruku u parlamentu, odnosno čvrstu političku podršku napretku ka EU svih onih partija koje sjede u parlamentima.

Elvira Habota (DEI BiH)

 

Kakva su Vaša očekivanja od martovske sjednice Vijeća Evropske unije? Kakav odnos prema BiH se može nagovijestiti u svjetlu politike EU prema daljnjem procesu proširenja?

Moja očekivanja su realna. Očekujem da bh. vlasti prvo urade svoj dio posla i usvoje tražene zakone, a nakon toga ćemo moći s optimizmom gledati ka novom izvještaju Evropske komisije kao i ka sastancima Vijeća EU i Evropskog vijeća, koji se očekuju sredinom marta.

Ovo je trenutak da se pokaže politička mudrost i politička volja, jer ako propustimo priliku u martu, možda gubimo i cijelu godinu. To ističem zato jer nakon marta slijede izbori za Evropski parlament i nova imenovanja u institucijama EU, a što će pažnju EU s pitanja proširenja, pa time i BiH, određeno vrijeme preusmjeriti na unutrašnja pitanja. 

Kako gledate na jačanje radikala u Evropskoj uniji te predstojeće izbore? Da li smatrate da u slučaju njihovog jačanja unutar Evropskog parlamenta (EP) može doći do promjene politike prema BiH?

Ono što će u prvom redu uticati na odnos EU prema BiH, bez obzira na to ko sjedi u institucijama EU, jeste sposobnost bh. vlasti da isporuče rezultate u provođenju prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

Temelj EU i evropskih integracija nije ideologija, nego su to ekonomija i trgovina, a što nam je važno znati da razumijemo kako EU funkcioniše. 

Evropski parlament ima određenu ulogu u gotovo svim pitanjima, pa i u pitanju proširenja, ali još uvijek je u pravnom i političkom sistemu naglašenija uloga država članica i tijela u kojima one sjede. Tako da odluke vezane za integraciju BiH u EU donose Vijeće EU na ministarskom i Evropsko vijeće na političkom nivou, a na prijedlog Evropske komisije koja zastupa isključivo interese EU.

Evropski parlament može biti dobar pokazatelj kretanja u izbornom tijelu država članica EU, jer se zastupnici biraju na direktnim izborima i na njima glasaju građani država članica. Ono što je važno za efikasan rad svakog parlamenta pa i Evropskog jeste osigurati stabilnu većinu, a ono što je pogubno za svaku demokratiju jesu populizam i radikalizam bilo kojeg oblika.

Bloomberg

 

Koliko BiH koristi sve ono što joj nudi EU, prvenstveno fondove? U kojim oblastima se sredstva najviše implementiraju?

Kada je riječ o fondovima EU, BiH koristi sve ono što joj je dostupno kao podrška u pretpristupnom periodu. U prvom redu BiH je korisnica IPA III, koja je u periodu 2021.-2027. godina za države Zapadnog Balkana vrijedna 14,2 milijarde evra.

Iz IPA III Evropska komisija je BiH, kroz tri paketa državne pomoći, odobrila do sada 188,5 miliona evra pomoći, a ako ovome dodamo, na primjer, posebne mjere podrške EU, ovaj iznos je i veći. Kroz ove pakete pomoći pokriveni su različiti sektori, od privatnog sektora, preko energije, do pravosuđa.

BiH očekuje i skoru odluku Evropske komisije za Državni paket pomoći za 2024. godinu, za koji su institucije u BiH pravovremeno pripremile projektne prijedloge, a čija je vrijednost nakon procjene zrelosti projekata nešto viša od 50 miliona evra.

EU dio grant sredstva iz višekorisničke IPA III u BiH usmjerava i putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), a kroz koji se podržavaju veliki infrastrukturni projekti. Kroz ovaj instrument EU je za BiH u prošloj godinu odobrila oko 370 miliona evra grant sredstava, a iznos odobrenih grant sredstava od početka njegovog korištenja 2009. godine do danas je oko milijardu evra. Ovo BiH svrstava u red jednog od najvećih korisnika ovog instrumenta u regiji, a najveći dio kolača ide na izgradnju transportne infrastrukture i projekte kao što su izgradnja autoputa na koridoru 5c, rekonstrukcija Luke Brčko i slično.

Korisnicima iz Bosne i Hercegovine u periodu 2021.-2027. godina otvorena je i mogućnost apliciranja na javne pozive u osam programa teritorijalne saradnje, a za koje se takođe grant sredstva EU osiguravaju iz IPA III. Ovi projekti su namijenjeni rješavanju problema na lokalnom nivou. To se odnosi na smanjenje nezaposlenosti, preko jačanja sistema pružanja zdravstvenih usluga i civilne zaštite, do oživljavanja turizma u ruralnim područjima. Rezultat u korištenju programa teritorijalne saradnje u okviru IPA I i IPA II je preko 400 projekata koji su uključivali korisnike iz BiH, te je očekivanje da će se taj trend nastaviti i u okviru IPA III.

Dodala bih da u ovom trenutku IPA III koristimo onoliko koliko je moguće u direktnom režimu upravljanja IPA-om, dok bi uspostavljanje funkcija za indirektno upravljanje IPA-om u BiH i njihovo akreditovanje od EU omogućilo pristup kvalitetnijim i izdašnijim sredstvima iz IPA-e.

BiH koristi i sredstva iz programa EU koji nisu dio IPA-e, a trenutno učestvujemo u njih šest, dok je u toku pristupanje u njih još šest.

Elvira Habota (DEI BiH)

 

Koji fondovi će se otvoriti BiH ako dobije pozitivno mišljenje u martu?

Bosni i Hercegovi su na raspolaganju već svi fondovi koje koriste i države iz regije koje pregovaraju s EU. Jednu novu priliku BiH je, s ostalim državama Zapadnog Balkana, dobila krajem prošle godine. Riječ je o Planu rasta za Zapadni Balkan, čiji je cilj podstaknuti reforme u državama i omogućiti građanima regije da osjete direktne benefite integracije i prije samog članstva u EU, kao što su smanjenje troškova roaminga, smanjenje troškova plaćanja u evrima... 

Sastavni dio ovog Plana je i novi instrument koji se zove Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, a provođenje Plana bi regiji u naredne tri godine trebalo da donese novih šest milijardi evra. Od ovog ukupnog iznosa, dvije milijarde su bespovratna sredstva iz budžeta EU, a četiri su milijarde evra povoljnih kredita. U toku je u institucijama EU usvajanje Uredbe o uspostavi ovog novog instrumenta, a očekivanja su da bi ta procedura mogla biti završena u prvoj polovini ove godine.

Što je bh. strana uradila po pitanju tog Plana rasta i povlačenja sredstava?

Vijeće ministara BiH je odmah, nakon što je Evropska komisija krajem godine objavila Plan rasta, imenovalo ad hoc radno tijelo koje je pripremilo i Evropskoj komisiji dostavilo inicijalni draft Plana reformi, a krajem januara je imenovan i Radni tim za izradu Plana reformi, na čijem čelu je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH. U rad tima su uključeni svi nivoi vlasti, a aktivnosti se odvijaju u skladu s dinamikom rada koju Evropska komisija određuje.

Inače, Plan rasta za Zapadni Balkan počiva na ideji direktne veze između provođenja reformi i isplata finansijske pomoći, a izrada reformske agende (plana reformi) je jedan od preduslova za primanje bilo kakve podrške kroz Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan.