Svi u BiH treba da znaju da postoji apsolutna saglasnost svih 27 zemalja članica u vezi s principom da ova zemlja treba da se pridruži Europskoj uniji, navodi se u zajedničkoj kolumni specijalnog predstavnika Europske unije u BiH veleposlanika Johanna Sattlera, veleposlanice Kraljevine Španjolske u BiH Maríje Terese Lizaranzu Perinat i otpravnika poslova Veleposlanstva Belgije u BiH Benjamina Sturtewagena.
"Oni koji tvrde da je ova ili ona država protiv ulaska BiH u EU apsolutno su u krivu", navodi se u kolumni. "EU je utemeljena kao mirovni projekt, a ulazak BiH u EU bio bi izuzetno značajan i ključan trenutak za europski projekt."
Dodaje se da su neslaganja u stavovima zemalja članica po pitanju Bosne i Hercegovine, izražena u javno dostupnim istupima i dokumentima, više stvar taktike. Jedni tvrde da je ohrabrenje efikasnije, dok se drugi zalažu za stroži pristup u postizanju reformi. Takva se debata vodi i unutar BiH, "gdje jedni optužuju Europsku uniju da nije dovoljno stroga, dok nas drugi optužuju za previsoke kriterije".
U zajedničkoj kolumni se ističe kako je važno i da nema izmjena u standardima koje BiH mora ispuniti.
Geopolitičke promjene jesu natjerale EU da strateški i fleksibilnije razmišlja kako potaknuti zemlje s aspiracijama ka članstvu, ali i dalje ostaje obaveza preuzimanja desetina hiljada zakonodavnih akata u domaće zakonodavstvo prije nego bilo koja zemlja postane članica.
"Europsko vijeće je zatražilo da Komisija ponovo dostavi izvještaj za BiH do ožujka s osvrtom na to da li je BiH postigla neophodan stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo kako bi pregovori bili otvoreni", naveli su. "Stoga su tjedni pred nama ključni."
Napominju da Europska komisija u svojim izvještajima primjenjuje uravnotežen, objektivan i sveobuhvatan pristup koji uzima u obzir mnoge faktore. Stoga je nemoguće jednostavno i kategorički reći da će uslijediti preporuka za otvaranje pristupnih pregovora ako BiH uradi a, b i c.
"Usvajanjem Zakona o sukobu interesa, Zakona o sudovima i zakonodavstva o elektronskim potpisima u skladu s evropskim i međunarodnim standardima osnažila bi se borba protiv korupcije, izgradila veća pravna sigurnost, unaprijedila poslovna klima i dali dobri argumenti da BiH zaista napreduje na realizaciji 14 ključnih prioriteta", navedeno je.
U nešto više od dvije godine predsjednica Komisije Ursula von der Leyen tri puta je posjetila Bosnu i Hercegovinu. Na posljednjem Europskom vijeću odobren je Plan rasta za Zapadni Balkan, kojim su za regiju dodijeljene nove dvije milijarde eura grantova i četiri milijarde eura kredita i to pored već postojećeg Ekonomskog i investicionog plana (EIP) za Zapadni Balkan, koji je omogućio bespovratna sredstva od devet milijardi eura i potakao 20 milijardi eura drugih investicija.
Europska komisija je samo prošlog četvrtka, u okviru EIP-a, najavila dvije nove vjetroelektrane u BiH vrijedne 63,6 milijuna eura, na Vlašiću i u Poklečanima. Sredstva iz Paketa energetske podrške vrijednog 70 milijuna eura pomoći za ugrožene porodice u BiH već su stigla u domaćinstva u Republici Srpskoj, dok će u Federaciji BiH novac biti isplaćen u narednim tjednima.
Bili to rimski mozaici iz Butmira, bogatstvo sefardske povijesti u BiH, austrougarska arhitektura širom zemlje u spoju stilova centralne i Jugoistočne Europe ili pak suvremeniji mural bh. umjetnika Rikarda Druškića u srcu Brisela, Bosna i Hercegovina je stoljećima neosporno dio europske kulturne baštine. Sada je vrijeme da se osigura da postane i dio Europske unije.