Formiranje nove Vlade FBiH nije na vidiku jer se vodstvo Federacije ne može usuglasiti o raspodjeli ministarstava, a novo nametanje odluka visokog predstavnika ne bi garantiralo i deblokadu. Ustavni rok za formiranje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine je istekao prije nešto više od tjedan. Poluge moći i resori su i dalje u rukama ministara i političkih opcija odabranih na izborima 2014. godine.
Sve odluke koje donose zapadne sile u BiH, donose ad hoc i bez dugoročnih predviđanja o mogućim posljedicama, navodi izvor Bloomberg Adrije. Tako se prividno rješavaju trenutne blokade, ali se ne razmišlja o nedostacima koji ostavljaju prostor za nove političke manipulacije bosanskohercegovačkih zvaničnika i nove blokade.
Nova odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta za deblokadu formiranja vlasti u Federaciji, o kojoj se priča u užim političkim krugovima, nije zaokružena te opet ostavlja prostor blokadama i nastavku vladavine nelegitimne Vlade FBiH iz 2014. godine, navodi za Bloomberg Adriju Milan Sitarski, član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI).
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt / Fena
Podsjećamo, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine 02. listopada 2022. godine, samo sat nakon što je završeno glasanje na općim izborima. "Cilj im je spriječiti paralizu Federacije Bosne i Hercegovine nakon izbora tako što će se osigurati da izborni rezultati budu provedeni, nove vlade formirane, a da institucije mogu funkcionirati", rekao je Schmidt.
Nešto više od šest mjeseci kasnije, Vlada FBiH i dalje nije formirana.
Na dan nametanja Schmidtove odluke premijer Hrvatske Andrej Plenković pozdravio je intervenciju visokog predstavnika u Ustav Federacije BiH i Izborni zakon. "U tome smo ga sve vrijeme podržavali nakon što nisu uspjeli pregovori političkih aktera u BiH te smo vodili razgovore sa svim zemljama. Izmjene osiguravaju politički opstanak Hrvata i legitimnu zastupljenost u Domu naroda i Vladi Federacije BiH", napisao je na Twitteru hrvatski premijer.
Brojčana koalicija
Trenutnu koaliciju u Federaciji čine Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i dvije stranke okupljene oko SNSD-a, Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ) uime koalicije Hrvatski narodni sabor (HNS), koji čine 14 stranaka i Socijaldemokratska partija BiH (SDP), koja predvodi Osmorku, skupinu od osam stranaka.
Rukovodstvo čine predsjednica FBiH Lidija Bradara (HDZ), potpredsjednik Igor Stojanović (SDP) i potpredsjednik Refik Lendo iz Stranke demokratske akcije (SDA). Njih troje zajednički moraju potpisati Odluku o imenovanju nove vlade.
Kako stvari trenutno stoje, političkog dogovora na federalnoj razini neće biti. Bradara i Stojanović su dali zeleno svjetlo za nove ministre i ministrice. Lendo, od čijeg potpisa trenutno zavisi formiranje vlasti, najavio je "novu, dobru ponudu" Osmorki te nije podržao trenutni prijedlog.
Međutim, na njegov poziv rukovodiocima FBiH za sastanak o formiranju Vlade, upućen liderima SDP-a, HDZ-a i SDA, došao je samo Bakir Izetbegović, predsjednik stranke iz koje i sam dolazi - SDA. "Oni se nisu odazvali na sastanak negirajući sva naša nastojanja da dođe do razgovora, pa da vidimo na koji način se dogovoriti ili ne dogovoriti", rekao je Lendo.
Refik Lendo, potpredsjednik Federacije BiH iz Stranke demokratske akcije (SDA) pred zgradom Predsjedništva Bosne i Hercegovine / Fena
"Mi bismo danas ponudili rješenje na liniji većine u Zastupničkom domu FBiH", dodao je Izetbegović. "Tražili bismo da se radi koncentracijska vlada, da svi u tome učestvujemo, i bošnjački dopredsjedavajući Lendo, ili da napravimo dvije liste, jednu da naprave SDA i stranke oko nje, a drugu HDZ, odnosno Hrvatski narodni sabor (HNS) i stranke okupljene oko njega, pa ko dobije većinu u Zastupničkom domu, neka formira vladu."
Ovaj put postoji dodatna doza optimizma zbog informacija koje ne mogu podijeliti s drugima, rekao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u intervjuu za Večernji list. Dodao je da je siguran da će u sljedeća dva tjedna imati rješenje. Neki ljudi pokušavaju ući u novi proces pregovora, a ja sam jasno rekao da smo ih završili s našim partnerima, naveo je.
"Očito ćemo za takav slučaj morati naći neko privremeno rješenje jer su rokovi istekli", rekao je Čović. "Mislim da ćemo sigurno imati vladu u travnju."
Čović se u ponedjeljak susreo s premijerom Hrvatske i čelnikom HDZ-a Andrejem Plenkovićem, s kojim je razgovarao o stanju u BiH te ustavnim i izbornim reformama. "Žurno formiranje Vlade Federacije i nastavak pregovora o izbornoj reformi ključni su preduvjeti za funkcionalnost i boljitak BiH", napisao je Plenković na svom Twitter profilu.
Izlaz iz blokade formiranja vlasti visoki predstavnik Schmidt vidi ili u dogovoru ili novom nametanju odluka. Schmidt je 07. travnja 2023. godine upozorio političke predstavnike da se borba za političku moć između političkih stranaka može i mora riješiti.
"Onima na koje se ovo odnosi treba biti jasno – ovo je finalni poziv da se urazume!", proučio je Schmidt. "Neće biti više finalnih poziva."
Čović je nekoliko puta ponovio da nikakvih naturanja izmjena Izbornog zakona ne može biti i da nijedna hrvatska opcija neće podržati nikakva trajna rješenja.
"Najizvjesnije rješenje je odsustvo rješenja, odnosno nastavak blokade", rekao je Sitarski. Nova Schmidtova intervencija, kojom bi se promijenio mehanizam za članove rukovodstva Federacije BiH "da svatko od njih može staviti veto na imenovanje Vlade ukoliko osigura 2/3 većinu u svom klubu", ne bi dovela do rješenja, jer bi Stranka za BiH (SBiH) i Narodni europski savez (NES) u tom slučaju istupili iz ove većine, Osmorke i stranaka HNS-a", dodao je.
Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) / Fena
Bez SBiH i NES-a trenutna koalicija nema većinu u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. "U Domu naroda u Klubu Bošnjaka sa te dvije stranke bi SDA i DF imale 2/3 većinu", ističe Sitarski. "Stranke Osmorke nose određenu krivicu pošto su na kantonalnim razinama kandidirale manji broj Bošnjaka nego što je u njihovim članstvima i rukovodstvima i biračkim tijelima prije svega, tako da su na neki način poklonile SDA i Demokratskom frontu (DF) ovu većinu koju imaju u Klubu Bošnjaka."
Trenutni saziv Vlade FBiH čine ministri i ministrice koji su dobili svoje pozicije još 2014. nakon izbora, a na pozicijama su ostali zahvaljujući konstantnim blokadama formiranja nove Vlade još od 2018. godine. Predvodi je premijer Fadil Novalić, koji je prvostupanjskom presudom Državnog suda osuđen na četiri godine zatvora u predmetu "Respiratori".
U ovom trenutku je skoro izvjesno da će visoki predstavnik Schmidt nametnuti novu odluku koja će deblokirati procese formiranja vlasti, ističe za naš medij Harun Cero, politički analitičar. "Samo još nije jasno da li će ta odluka biti kratkoročne ili dugoročne prirode ili nešto između."
Fadil Novalić, premijer Federacije Bosne i Hercegovine iz Stranke demokratske akcije (SDA), u sredini / Fena
Nešto između bi bio scenariji u kojem bi se jednima moguća odluka predstavila kao privremena, a drugima kao dugoročna, te da se samim tim stvore dodatne komplikacije na bh. političkoj sceni, dodaje Cero. "U principu, mislim da bi bilo kakva kratkoročna odluka otvorila Pandorinu kutiju i ostavila prostor za nametanje nekih drugih odluka u budućnosti, koje ne bi bile dobre za državu i njene građane, a istovremeno bi doprinijele radikalizaciji političkih prilika."
Sitarski pak navodi da ne vidi što može biti radikalnije od same situacije da od 2018. nemamo legitimnu Vladu FBiH. Do toga nisu dovele neke etno-nacionalne podjele nego odsustvo želje jedne stranke koja je na mnogim nivoima izgubila vlast poslije nekih 22 godine, dodao je. Sad pokušava na jednom jedinom nivou, koji je nažalost dosta značajan u smislu raspolaganja resursima, zadržati tu vlast uprkos volji bošnjačkog prije svega, ali i ukupnog biračkog tijela."
Vidljiv je utjecaj stranog faktora, konkretno predstavnika određenih veleposlanstava na brzo formiranje vlasti na određenim razinama, kao i usvajanje proračuna, rekao je za Bloomberg Adriju diplomata i ekonomista Draško Aćimović. "Također je vidljivo da pola godine nakon izbora nema razgovora o strateškim politikama, a posebno ne o ekonomskim mjerama."
Ekonomski zastoj
"U uvjetima nevjerojatnih poskupljenja nova/stara vlast ne pokazuje ni naznaku empatije, niti želje da pomogne na bilo koji način", dodao je. Bosna i Hercegovina je dio velikih geopolitičkih i geoekonomskih promjena, kao i cijeli svijet, a izazvanih pandemijom, ratom u Ukrajini, velikim ekonomskim svjetskim ratom i krizom bankarskog sektora.
Bloomberg
"Ako nastavi ovim putem, neće se moći priključiti zapadnom dijelu u kolektivnoj i koordiniranoj akciji rješavanja nastalih problema", smatra Aćimović.
Cero napominje da je koalicijski program trenutne vlade u Njemačkoj elaboriran na 141 stranici, gdje se detaljno opisuje "što, kada i kako se želi uraditi". Kada je riječ o Vladi FBiH, problem predstavlja politički sustav u BiH, koji potencira 'power sharing' mehanizme, a ne čistu parlamentarnu demokraciju, dodaje.
"Koalicije velikog dijela predstavnika političke scene u BiH su predstavljene kao 'nužno zlo', a ne kao programske koalicije, s ciljem da država napreduje u svim poljima, a da to istinski osjete i njeni građani", zaključuje Cero.
Ekspertsko rješenje
Politička situacija koja je izazvana odlukama visokog predstavnika na razini Federacije mogla bi se vrlo jednostavno i kvalitetno riješiti po modelu ekspertske vlade koju bi podržali sve stranke i rukovodstvo FBiH, smatra Aćimović. Takvi modeli su primjenjivani u Bugarskoj i Kanadi.
"Trenutno se čini da ekspertsku vladu na federalnoj razini, nažalost, nećemo dobiti, jer su resori već podijeljeni i pozicije 'pokrivene'. Naravno, pogotovo u slučaju BiH, ekspertska vlada bi bila dobra, ali treba i podvući da to nije glavni preduvjet za rad nekog ministra ili ministrice", rekao je Cero.
U parlamentarnim demokratskim državama bi trebalo biti normalno da koalicija koja je dogovorena između stranaka bude ta koja će obnašati vlast, kod nas to pak nije slučaj.
.webp){kind=icon}
