Skoro godinu nakon invazije koja je trebalo da potraje nedjeljama, Vladimir Putin priprema novu ofanzivu na Ukrajinu, istovremeno pripremajući svoju zemlju za sukob sa SAD-om i njihovim saveznicima, za koji očekuje da će trajati godinama.
Kremlj ima za cilj da pokaže da njegove snage mogu da povrate inicijativu nakon višemjesečnog gubljenja teritorija, vršeći pritisak na Kijev i njegove pristalice da pristanu na neku vrstu primirja koje ostavlja Rusiji kontrolu nad teritorijom koju sada zauzima, tvrde zvaničnici, savjetnici i drugi poznavaoci prilika.
Čak ni Putin ne može da negira slabosti vojske koju je decenijama gradio nakon što su njegove trupe izgubile više od polovine svojih početnih dobitaka u Ukrajini, naveli su izvori koji su zahtijevali anonimnost. Uporni neuspjesi naveli su mnoge u Kremlju da budu realističniji u pogledu svojih neposrednih ambicija, priznajući da bi čak i zadržavanje trenutne linije fronta bilo dostignuće.
Ofanziva već u februaru ili martu?
Ali Putin je i dalje uvjeren da će veće snage Rusije i spremnost da prihvati žrtve – kojih je već nekoliko desetina hiljada, više nego u bilo kojem sukobu od Drugog svjetskog rata prema američkim i evropskim procjenama – dozvoliti da prevlada uprkos dosadašnjim neuspjesima. Obnovljena ofanziva može početi već u februaru ili martu, rekli su ljudi bliski Kremlju. Njihovi komentari potvrđuju upozorenja Ukrajine i njenih saveznika da dolazi nova ruska ofanziva i sugerišu da bi mogla da počne prije nego što Kijev dobije novoobećane zalihe američkih i evropskih borbenih tenkova.
Putinova odlučnost nagovještava još jednu smrtonosnu eskalaciju u ratu dok Kijev priprema novi pritisak da ojača svoje snage, odbacujući svaki prekid vatre koji ostavlja Rusiju na okupiranim teritorijama. Ruski lider vjeruje da nema alternativu osim da pobijedi u sukobu koji smatra egzistencijalnim sa SAD-om i njihovim saveznicima, navode izvori. Novi krug mobilizacije moguć je već ovog proljeća, rekli su, pošto su privreda i društvo sve više podređeni potrebama rata.
"Putin je razočaran kako stvari idu, ali nije spreman da odustane od svojih ciljeva", rekla je Tatiana Stanovaya, osnivačica R.Politik, političke konsultantske kuće. "To samo znači da će ruta biti duža, krvavija i gora za sve".
Američki i evropski obavještajni zvaničnici postavljaju pitanje da li Rusija ima resurse za novu veliku ofanzivu, čak i nakon što je prošle jeseni mobilisala dodatnih 300.000 vojnika. U međuvremenu, saveznici Ukrajine pojačavaju snabdijevanje oružjem, pripremajući se da prvi put isporuče oklopna vozila i glavne borbene tenkove koji bi mogli da pomognu ukrajinskim trupama da probiju ruske linije.
Međutim, brutalni, žestoki napadi Rusije na mjestima kao što je Bakhmut, grad na istoku koji ima ograničenu stratešku vrijednost, iscrpili su ukrajinske snage, preusmjeravajući trupe i umanjujući sposobnost Kijeva da vodi ofanzivne operacije na drugim mjestima, prema američkim zvaničnicima.
Nakon što su munjeviti napadi ukrajinskih snaga tokom ljeta i jeseni probili njene odbrambene linije, Rusija je pojačala zaštitu, koristeći rovove, tenkove zamke i mine da uspori svako potencijalno napredovanje. Kremlj javno kaže da trenutno nema planova za veću mobilizaciju.
Vojna obuka se vraća
Dugoročno, Putin je odobrio planove za proširenje vojnih redova za skoro 50 odsto u narednih nekoliko godina, raspoređivanjem novih snaga u blizini Finske — koja je u procesu pridruživanja NATO-u — i u okupiranim regionima Ukrajine. Škole i univerziteti ponovo uspostavljaju kurseve vojne obuke koji su posljednji put vođeni u sovjetskoj eri dok ratne pripreme prožimaju društvo.
Ipak, neki elementi realizma o katastrofalnom učinku vojske do danas počeli su da se uvlače u strogo kontrolisane državne medije.
"Do sada su rezultati bili užasni jer Rusija uopšte nije bila spremna", rekao je Sergei Markov, politički konsultant s bliskim vezama u Kremlju.
"To se pretvorilo u dugotrajni rat i Rusija još nema dovoljno ljudstva ili opreme da ga vodi", rekao je on. "Moramo zaustaviti ukrajinsku kontraofanzivu i osujetiti napore Zapada da nas porazi sticanjem vojne prednosti".
Ruske snage nisu pokazale sposobnost da to urade od prvih nedjelja invazije, ponovo zauzevši samo jedan mali grad u posljednjih šest mjeseci i to po ogromnoj cijeni u žrtvama. Nasuprot tome, ukrajinske trupe su stalno iznenađivale saveznike i posmatrače svojim uspjesima u potiskivanju osvajača.
Putinovo povjerenje u sposobnost njegove vojske da ostvari trijumf - čak i po cijenu ogromnih žrtava i razaranja - odražava pogrešno tumačenje posvećenosti Zapada da odvrate njegovu agresiju, priznaju neki insajderi. SAD i njihovi saveznici su stalno povećavali snabdijevanje oružjem u onim kategorijama koje su se nekada smatrale zabranjenim.
Ipak, američki i evropski vojni zvaničnici strahuju da bi se sukob uskoro mogao pretvoriti u artiljerijsku borbu u stilu Prvog svjetskog rata s uglavnom stagnirajućim linijama fronta, scenarij koji bi mogao da ide u prilog Rusiji, s njenom većom populacijom i vojnom industrijom.
Diplomatski, Rusija je nastojala da pridobije pristalice među nezapadnim zemljama apelima na pregovore o prekidu vatre. Čak i ljudi bliski Kremlju priznaju da je to trenutno beznadežno, s obzirom na ukrajinski zahtjev da Rusija povuče svoje trupe kao uslov za bilo kakav dogovor.
Minimum koji bi Kremlj prihvatio bilo bi privremeno primirje koje bi ostavilo Rusiji kontrolu nad teritorijom koju trenutno drže njene snage kako bi dobila vrijeme za obnovu svojih snaga, kažu izvori. Iako ne dostiže granice regiona koje je Putin nezakonito anektirao u septembru, to bi Rusiji i dalje ostavilo veliki dio zemlje, povezujući oblasti koje je zauzimala prije rata.
"Ukoliko se nešto ne promijeni, gledaćemo na rat iscrpljivanja kao što je Prvi svjetski rat, koji bi mogao da potraje još dugo, jer obje strane vjeruju da je vrijeme na njihovoj strani", rekao je Andrey Kortunov, šef odjeljenja u Savjetu za međunarodne odnose Rusije koji je osnovao Kremlj. "Putin je siguran da će se ili Zapad ili Ukrajina umoriti".
Reizborni poraz 2024. američkog predsjednika Joea Bidena, koji je predvodio koaliciju da podrži Ukrajinu, mogao bi donijeti "više fleksibilnosti" po tom pitanju u Washingtonu, rekao je on.
Dok je novi talas pritiska za sankcije – posebno ograničenje cijena nametnuto na izvoz ruske nafte – smanjio prihode Kremlja, to do sada nije uticalo na Putinovu sposobnost da finansira rat. Rusija i dalje ima pristup milijardama rezervi u juanima koje nisu pogođene sankcijama i koje mogu pomoći da se premosti budžetski manjak za čak dvije-tri godine, smatraju ekonomisti.
I među saveznicima Ukrajine raste strah da će sukob trajati godinama.
"Ove godine bi bilo veoma, veoma teško vojno izbaciti ruske snage iz svih ili dijelova Ukrajine koju je okupirala Rusija", rekao je načelnik Združenog generalštaba oružanih snaga SAD Mark Milley 20. januara nakon sastanka SAD-a i savezničkih ministara odbrane. "Ali mislim da će se na kraju dana ovaj rat, kao i mnogi ratovi u prošlosti, završiti za nekom vrstom pregovaračkog stola".